Ekstremne suše negativno su utjecale na poljoprivredu u Hrvatskoj. Državni zavod za statistiku (DZS) nedavno je objavio da će ove godine pasti proizvodnja kukuruza za 17,3 posto, u odnosu na godinu prije.
Matija Brlošić, poljoprivrednik i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), kaže da je suša najviše pogodila Slavoniju, najvećeg proizvođača kukuruza u Hrvatskoj, i da je to jedan od razloga za pad proizvodnje.
“S obzirom na visoke temperature i dugo razdoblje bez oborina, očekuje se smanjenje prinosa kukuruza od 30 do 50 posto u istočnom dijelu zemlje, a ukupno u Hrvatskoj, proizvodnja bi mogla biti manja za oko 17 posto. Mislim da su površine pod kukuruzom ostale iste kao i prošle godine tako da je do pada došlo prvenstveno zbog vremenskih uvjeta”, rekao je Brlošić za Financije.hr.
“Prinosi su manji djelomično i zbog skupih mineralnih gnojiva. Poljoprivrednici zbog toga ne idu s gnojidbom na visoke prinose. Dakle, radi se o kombinaciji koja je dovela do smanjenja proizvodnje”, dodao je.
Ističe da je teško predvidjeti kakav će urod biti sljedeće godine jer je u poljoprivredi nemoguće imati dugoročne prognoze.
“Ipak, možemo donijeti neke zaključke. Na primjer, bolje su prošli oni koji su sijali kukuruz ranije. Međutim, teško je reći hoće li to pravilo vrijediti i za 2025. godinu. Svjedoci smo velikih količina padalina u određenom razdoblju, a pogodile su nas i ekstremno visoke temperature te dugotrajne suše”, kazao nam je.
Cijena mineralnog gnojiva polako pada, što je ohrabrujuće jer znači da bi ga poljoprivrednici mogli više trošiti, a to bi moglo dovesti do rasta proizvodnje. No, naglašava Brlošić, još uvijek je sve preskupo, od sjemena do zaštitnih sredstava, da bi se išlo na neke vrhunske prinose.
Objasnio nam je i da se u sušnim godinama mogu pojaviti mikotoksini koji otežavaju plasman kukuruza na tržištu. Međutim, veće koncentracije se obično pojave tijekom godina u kojima su zabilježene velike količine padalina.
“Mikotoksini su sekundarni produkti metabolizma koje plijesni sintetiziraju tijekom rasta na supstratima biljnog i životinjskog porijekla”, piše na internetskoj stranici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Mnogim poljoprivrednicima potrebna je pomoć s obzirom na gubitke koje su bilježili u ovoj godini. Brlošić ističe da Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), kojom je usuglašena visina financiranja do 2027. godine, uopće nije uzela u obzir inflaciju i ostale probleme u poljoprivredi.
Smatra da se ciljevi ZPP-a neće moći ostvariti jer nema dovoljno financijskih sredstava i da će cijene morati rasti kako bi se nadoknadili gubici.
“Ako Europska komisija želi nastaviti misiju ZPP-a, s ciljem dostatnosti kvalitetne i cjenovno pristupačne hrane, morat će prvo povisiti omotnicu za poljoprivredu i to značajno, čak i do 50 posto”, rekao je za naš portal član HPK-a.
Obično cijene robe rastu kada dođe do poremećaja u proizvodnji koji dovede do pada proizvodnje pa je logično očekivati da bi se tako nešto moglo dogoditi i s cijenama kukuruza. Trenutačno su cijene kukuruza stabilne i kreću se oko 170 eura po toni, što nije malo, ali poljoprivrednici smatraju da bi moglo biti bolje.
Brlošić kaže da ćemo vjerojatno imati stabilnu potražnju za kukuruzom zbog čega bi ipak cijena te žitarice mogla ostati nepromijenjena. Ako i dođe do poskupljenja sirovine, to ne bi trebalo previše utjecati na potrošače.
“Trenutačno je cijena mesa poprilično dobra. Ona je u zadnjih nekoliko godina značajno porasla tako da može podnijeti cijenu kukuruza, čak i da ta cijena naraste”, objasnio je.
Prema DZS-u, procjenjuje se da će proizvodnja šećerne repe u ovoj godini pasti za 12 posto, u odnosu na 2023. Istodobno, proizvodnja suncokreta bit će manja samo za 1,9 posto, dok je u 2024. proizvedeno 12,7 posto više soje.
“Soja je, s obzirom na procjene koje su bile u sedmom mjesecu, izgledala fantastično. Smatralo se da će biti vrlo dobri prinosi. S druge strane, kod šećerne repe se već u sedmom mjesecu, zbog ekstremnih temperatura i pojave određene bolesti, koju do sada nismo imali, dogodila katastrofa”, kazao je Brlošić.
“Prvi put imamo situaciju gdje se površine uopće neće vaditi. Tu će prinosi pasti za 50 posto i više. Osim toga, urod soje zbog suše vjerojatno neće biti tako dobar kako se predviđalo u sedmom mjesecu. Dakle, trenutačno će ove godine najveći gubici u Slavoniji biti kod proizvodnje soje i šećerne repe. Suncokret pak ima relativno dobre prinose s obzirom na sušu jer to je biljka koja podnosi takve vremenske uvjete. Prinosi nisu rekordni, ali bit će zadovoljavajući”, dodao je.
S obzirom na klimatske promjene, i u 2025. godini nas vjerojatno čekaju visoke temperature. Poljoprivrednici se zato moraju pripremiti, koliko god je to moguće, kako bi zaštitili svoje usjeve.
