EIT Food, vodeća europska inicijativa za inovacije u hrani koju podupire Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), danas je objavila novo izvješće o utjecaju pandemije COVID-19 na ponašanje potrošačke hrane.
Istraživanje na 5000 potrošača u deset europskih zemalja pokazuje kako su mjere zaključavanja mogle prouzročiti trajne promjene u ponašanju u odnosu na konzumaciju hrane – obilježene značajnim promjenama u obrascima kupovine, pripremi obroka i prehrambenim navikama. Istraživanje je proveo konzorcij vodećih sveučilišta u Europi, predvođen Sveučilištem Aarhus u Danskoj. Deset anketiranih zemalja bile su Španjolska, Švedska, Njemačka, Velika Britanija, Poljska, Italija, Francuska, Grčka, Finska, Rumunjska.
Novo izvješće dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je Europska komisija objavila svoju značajnu strategiju Farm to Fork , pozivajući na stvaranje prehrambenog okruženja koje potrošačima olakšava odabir zdrave i održive prehrane, a ima pristup dovoljnoj i pristupačnoj hrani. Kako se Europa oporavlja od pandemije COVID-19, postoji jedinstvena prilika za industriju da se poveže s potrošačima i nadogradi na rastuće trendove u zdravstvu i održivosti.
Promjene u ponašanju potrošačke hrane u cijeloj Europi
Potrošači diljem Europe pretrpjeli su financijske poteškoće tijekom pandemije COVID-19. Trećina ispitanika (34%) izgubila je dio ili cijeli prihod, a više od polovice (55%) reklo je da im je teško sastavljati kraj s krajem svakog mjeseca.
Unatoč tome, europski potrošači izvijestili su da kupuju više u gotovo svim kategorijama hrane, jer su blokade COVID-19 i porast kućnih zadataka diljem Europe doveli do toga da ljudi više vremena provode kod kuće, a manje jedu vani.
Najveći pomak u ponašanju bio je način na koji kupujemo, pri čemu je gotovo polovica potrošača prijavila porast internetske kupnje (45%); kupnje na veliko (47%); i pažljivo planirana šoping putovanja (45%).
Europski potrošači također provode više vremena u kuhinji, a više od trećine (36%) izvještava da su uživali provoditi vrijeme kuhajući tijekom zaključavanja. Dijeljenje ovog iskustva s drugima postalo je važnije i s tri od deset (29%) koji su redovnije sjedili zajedno kao domaćinstvo.
Trajne navike nakon pandemije
Prema istraživanju, povećani značaj koji je hrana imala u našem životu nastavit će se i nakon ukidanja mjera zaključavanja. Gotovo trećina potrošača rekla je da će biti važnije imati vremena za kuhanje domaćih obroka (27%) i nastaviti jesti raznovrsniju hranu (30%) nakon pandemije.
Iako će cjenovna dostupnost mnogima ostati prioritet, s 32% koji kažu da će pristup hrani po niskim cijenama biti važniji, ali to ne bi trebalo ići po cijenu zdravlja i dobre prehrane. Suprotno tome, gotovo polovica potrošača (49%) rekla je da će im dobro zdravlje biti važnije kao rezultat COVID-19.
Uz prioritet vlastitom zdravlju, europski potrošači izvijestili su o brojnim promjenama koje bi mogle imati pozitivan utjecaj na zdravlje planeta. Primjerice, više od trećine (35%) izjavilo je da im je kupnja lokalno proizvedene hrane postala važnija tijekom pandemije COVID-19. Čini se da će se trend lokalnog šopinga nastaviti, a gotovo devet od deset (87%) izvijestilo je da će vrlo vjerojatno tako nastaviti i u budućnosti.
