Hrvatska u mnogočemu nije samodostatna, a u proteklih nekoliko desetljeća je popis roba i usluga koje moramo uvoziti sve veći. Tako je i u poljoprivredi, jer proizvodnja u ovoj grani gospodarstva svake godine pada. Zapravo, od ulaska Hrvatske u EU stalno bilježimo pad proizvodnje.
Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku bilo i prošle godine. Naime, zabilježen je pad uzgoja goveda, svinja, ovaca i koza. Rast bilježi jedino uzgoj peradi, a od poljoprivrednih proizvoda je najviše pala proizvodnja mlijeka.
Podaci pokazuju kako je prirast goveda u odnosu na 2022. godinu smanjen za 18,2 posto, odnosno na 74.889 tona. Prirast svinja je bio 14,2 posto manji i iznosio je 147.811 tona. Ovaca je uzgojeno 25,6 posto manje, odnosno 7929 tona, a koza 46,6 posto manje ili svega 595 tona. S druge strane, prirast peradi je veći za stidljivih jedan i pol posto te je lani uzgojeno ukupno 130.122 tone.
Podaci DZS-a ukazuju i da je lani proizvedeno manje mlijeka. Domaća industrija je proizvela 406,9 milijuna litara kravljeg mlijeka, što je 19,8 posto manje nego 2022. godine. Proizvedeno je i 4,3 milijuna litara ovčjeg mlijeka, što je 24,5 posto manje, a kozjeg mlijeka je proizvedeno 5,4 milijuna litara, što je 16,6 posto manje.
![](https://sp-ao.shortpixel.ai/client/to_auto,q_glossy,ret_img,w_625,h_221/https://ab.hr/wp-content/uploads/2024/06/image.png)
Optimistični planovi
Iako je uzgojeno više peradi, zabilježen je pad proizvodnje jaja. Lani ih je proizvedeno 630,9 milijuna, što je 5,4 posto manje nego pretprošle godine. Pala je i proizvodnja vune na 939 tona, što je 15 posto manje nego prije.
Ovi podaci su sramotni s obzirom na to da Vlada RH u svom Programu 2024. – 2028. navodi da želi povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje za dodatnih 20 posto i dosegnuti 3,8 milijardi eura. Ove godine zasađeno je 30 tisuća hektara manje pšenice nego lani, a pala je i proizvodnja jabuka i mandarina.
“U posljednjih deset godina nestalo je oko deset milijuna farmi u cijeloj Europskoj Uniji, upravo zbog toga što opstaju ili izuzetno veliki sustavi ili mikro sustavi. Govorimo o malim sustavima koji su pronašli način da plasiraju svoj proizvod direktno krajnjem kupcu, na lokalnom tržištu s kratkim opskrbnim lancima. Mi smo te 2013. godine ušli potpuno nespremni za zajedničko tržište i trebalo nam je dvije, tri godine da se prilagodimo novom načinu razmišljanja. Slovenci i Austrijanci su nas upozoravali što će se dogoditi, ali mi nismo slušali”, rekao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Mladen Jakopović na konferenciji “Održiva poljoprivreda – izazovi i rješenja”, na kojoj je zaključeno da trebamo promijeniti neke ključne politike da bismo postigli zadane ciljeve.