Napetost u zemlji se osjeća na svakom koraku nakon višetjednih prosvjeda farmera. Već su bivali blokirane autoceste, na ulicama i pred vladinim zgradama u Haagu su traktori i krave, paljene su bale sijena, pred kućama političara je istovarivano stajsko gnojivo.
Najavljena je masovna blokada prilaza amsterdamskom aerodromu Shiphol, te aerodromima u Eindhovenu i Maastrichtu, piše Deutsche Welle.
Stvar je otišla tako daleko da je policija najavila da će svim sredstvima razbiti blokade, te da je i vojska u pripravnosti. „Reći ću vrlo jasno: nećemo tolerirati traktore oko Shiphola“, kazala je ministrica obrane Kasja Ollongren.
Napetost u zemlji se osjeća na svakom koraku nakon višetjednih prosvijeda farmera. Već su bivali blokirane autoceste, na ulicama i pred vladinim zgradama u Haagu su traktori i krave, paljene su bale sijena, pred kućama političara je istovarivano stajsko gnojivo.
Prošlog utorka su bijesni demonstranti stigli ispred stana Christianne van der Wal, ministrice nadležne samo za temu „prirode i nitrata“.
To minitarstvo je formirano početkom godine kako bi se uhvatilo u koštac s problemom koji ozbiljno pritišće ovu poljoprivrednu naciju – previše dušičnih spojeva koji zagađuju i truju prirodu. Sedamdeset posto njih potiče upravo od stočarstva, a Vlada jedino rješenje vidi u radikalnom smanjenju stočnog fonda – što seljake izvodi na ulice.
Između dva zla
„Znam kakve ovo ogromne posljedice ima za farmere“, rekla je Van der Wal, predstavljajući plan u parlamentu sredinom lipnja. „To je užasno. Ali nemamo izbora. Priroda ne može čekati.“ Vlada premijera Marka Ruttea ima jasnu većinu u parlamentu za prtovedbu tih planova i čini se da od njih ne odustaje. Caroline van der Plas, zastupnica koja zastupa interese poljoprivrednika, oštro kritizira: „Na korak smo od toga da agrarni sektor nestane u Nizozemskoj. To će naravno imati posljedica po građane.“
Ova površinom mala zemlja spada u poljoprivredne kolose, gde je primjerice u južnim dijelovima zemlje broj svinja po kvadratnom kilometru daleko najviši u svijetu. Samo Sjedinjene Američke Države izvoze više agrarnih proizvoda od Nizozemske, gledano po vrijednosti izvoza.
Zato su i poljoprivredni lobiji dugo sprječavali promjene, a onda su one došle gotovo preko noći.
Jer, Nizozemsku ne pritišću samo problemi zatrovanog zemljišta i narušenog biodiverziteta zbog masovne upotrebe nitrata i amonijaka, već i odluke europskih (2018) i domaćih sudova (2019) prema kojima se količina ovih spojeva mora znatno ograničiti.
Prema planu Vlade, do 2030. emisija dušika se mora smanjiti i do 70 odsto u pojedinim provincijama, posebno u regijama koje su u EU priznate kao krajevi zaštićene prirode. Stručnjaci kažu da za stočare to znači smanjenje emisija od barem pedeset posto.
Odavno je jasno da se može postići samo smanjenjerm stočnog fonda, što bi uništilo egzistenciju mnogih seljaka. Vlasti još nisu precizirale plan niti hoće li primjerice isplaćivati odštete onima koji odustanu od stočarstva ili se odluče na preseljenje svoje proizvodnje u druge regije.
Tko je tu žrtveni jarac?
Kako piše njemački list Süddeutsche Zeitung, seljaci misle da su žrtveni jarci. „Pitaju se što je s potrošačima koji žele što jeftinije meso? Što je s trgovcima stočnom hranom, proizvođačima gnojiva i pesticida, klaonicama, bankama, svima koji zarađuju u cijelom sustavu?“
Kako navodi list, te kritike nailaze na pozitivan odjek u medijima, dok se u komentarima upozorava da se društvo ne bi trebalo zanositi s pomisli da ima jednostavnih rješenja.
„Napustite ove katastrofalne planove, razgovarajte sa nama o fundamentalno drugačijoj politici“, zahtijeva Barth Kemp, jedan od najpoznatijih vođa protesta. „Nemojte da mirne akcije farmera prerastu u pobunu.“
Doduše, prema opisu nizozemske policije, protesti odavno više nisu mirni. „Vidimo da akcije više nisu organizirane“, kaže šef policije Villem Welders. „Udruženja poljoprivrednika kažu: svašta se može desiti, ali mi za to nismo odgovorni.”
