Hrvatska u mnogočemu nije samodostatna, a u proteklih nekoliko desetljeća je popis roba i usluga koje moramo uvoziti sve veći. Tako je i u poljoprivredi, jer proizvodnja u ovoj grani gospodarstva svake godine pada. Zapravo, od ulaska Hrvatske u EU stalno bilježimo pad proizvodnje.
Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku bilo i prošle godine. Naime, zabilježen je pad uzgoja goveda, svinja, ovaca i koza. Rast bilježi jedino uzgoj peradi, a od poljoprivrednih proizvoda je najviše pala proizvodnja mlijeka.
Podaci pokazuju kako je prirast goveda u odnosu na 2022. godinu smanjen za 18,2 posto, odnosno na 74.889 tona. Prirast svinja je bio 14,2 posto manji i iznosio je 147.811 tona. Ovaca je uzgojeno 25,6 posto manje, odnosno 7929 tona, a koza 46,6 posto manje ili svega 595 tona. S druge strane, prirast peradi je veći za stidljivih jedan i pol posto te je lani uzgojeno ukupno 130.122 tone.
Podaci DZS-a ukazuju i da je lani proizvedeno manje mlijeka. Domaća industrija je proizvela 406,9 milijuna litara kravljeg mlijeka, što je 19,8 posto manje nego 2022. godine. Proizvedeno je i 4,3 milijuna litara ovčjeg mlijeka, što je 24,5 posto manje, a kozjeg mlijeka je proizvedeno 5,4 milijuna litara, što je 16,6 posto manje.
Optimistični planovi
Iako je uzgojeno više peradi, zabilježen je pad proizvodnje jaja. Lani ih je proizvedeno 630,9 milijuna, što je 5,4 posto manje nego pretprošle godine. Pala je i proizvodnja vune na 939 tona, što je 15 posto manje nego prije.
Ovi podaci su sramotni s obzirom na to da Vlada RH u svom Programu 2024. – 2028. navodi da želi povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje za dodatnih 20 posto i dosegnuti 3,8 milijardi eura. Ove godine zasađeno je 30 tisuća hektara manje pšenice nego lani, a pala je i proizvodnja jabuka i mandarina.
“U posljednjih deset godina nestalo je oko deset milijuna farmi u cijeloj Europskoj Uniji, upravo zbog toga što opstaju ili izuzetno veliki sustavi ili mikro sustavi. Govorimo o malim sustavima koji su pronašli način da plasiraju svoj proizvod direktno krajnjem kupcu, na lokalnom tržištu s kratkim opskrbnim lancima. Mi smo te 2013. godine ušli potpuno nespremni za zajedničko tržište i trebalo nam je dvije, tri godine da se prilagodimo novom načinu razmišljanja. Slovenci i Austrijanci su nas upozoravali što će se dogoditi, ali mi nismo slušali”, rekao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Mladen Jakopović na konferenciji “Održiva poljoprivreda – izazovi i rješenja”, na kojoj je zaključeno da trebamo promijeniti neke ključne politike da bismo postigli zadane ciljeve.
