Bakterijska palež jabuka, uzrokovana patogenom Erwinia amylovora, predstavlja jednu od najopasnijih prijetnji voćarskoj industriji diljem Europe. Ova bolest ne štedi samo jabuke i kruške već i preko 160 biljnih vrsta, uključujući dunju, glog, oskorušu i neke ukrasne vrste. Njezina sposobnost brzog širenja i razorni učinak na plodove čine je strahom i trepetom voćara, posebno u Hrvatskoj, gdje je prvi put zabilježena 1995. godine u Nuštru kod Osijeka. Unatoč desetljećima borbe, bolest i dalje napreduje, prisiljavajući poljoprivrednike na stroge protumjere.
Globalni neprijatelj s američkim korijenima
Iako danas predstavlja europski problem, bakterijska palež potječe iz Sjeverne Amerike. U Europu je stigla 1957. godine, a Hrvatsku je pogodila nakon što je prodrla kroz istočnu Slavoniju. Prema podacima Hrvatskog zavoda za poljoprivredu i prehranu (HZPSS), zaraza je danas prisutna u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i šest drugih županija, s trendom širenja prema zapadu. Iako su inicijalno krčenja i spaljivanja zaraženih stabala bila standardni protokol, patogen je pokazao iznimnu otpornost, što zahtijeva kontinuiranu budnost.
Prepoznavanje neprijatelja: Simptomi i znakovi
Ključ za uspješnu borbu leži u ranom otkrivanju. Bolesna stabla često zadržavaju suho lišće tijekom zime, dok se na granama i deblu pojavljuju tamnosmeđe mrlje i karakteristični jantarnožuti iscjedak (eksudat). Plodovi postaju crvenkasto-smeđi, deformiraju se i mumificiraju. Voćari moraju redovito pregledavati voćnjake, posebno ako je zaraza zabilježena u prethodnim godinama. Svaka sumnjiva grana treba biti odmah uklonjena, a alat za rezanje dezinficiran alkoholom ili formaldehidom kako bi se spriječio prijenos.
Strategije borbe: Od sanitarnih mjera do kemijskih intervencija
Agronomi naglašavaju da je kombinacija preventivnih i reakcijskih mjera ključna. U jesen i proljeće preporučuje se primjena bakrenih fungicida, koji djeluju i protiv krastavosti jabuka. Tijekom cvatnje, učinkovit je fosetil, dok je sanitarni rez vitalan za kontrolu zaraze: zaražene grane režu se 30 cm ispod oštećenog tkiva, a svi otpadci spaljuju u zatvorenim vrećama. Ako je infekcija prešla na deblo, jedino rješenje je uklanjanje cijelog stabla.
Genetska fronta: Otpornije sorte kao dugoročno rješenje
Istraživanja pokazuju da su neke sorte i podloge manje osjetljive na bakterijsku palež. Dok su Braeburn, Fuji i Gala izrazito ranjive, sorte poput Liberty i Red Delicious pokazuju određenu otpornost. Podloge M9 i M26 također su osjetljive, što nameće voćarima potrebu za pažljivim odabirom sadnog materijala. Osim toga, stručnjaci savjetuju rotaciju kultura i izbjegavanje pregustih nasada kako bi se smanjila vlaga – idealna okolina za širenje bakterija.
Zajednička odgovornost: Zašto su svi koraci bitni?
Hrvatska je, kao dio EU, dužna pridržavati se strojih karantenskih protokola. No, uspjeh ovisi i o pojedinačnim akcijama voćara. Svaka zanemarena zarazna grana može postati epicentar nove epidemije. Stoga je edukacija ključna: seminari, vodiči HZPSS-a i suradnja s agronomima mogu smanjiti rizik od gubitaka.
Bakterijska palež jabuka ostaje izazov koji zahtijeva strpljivost, disciplinu i investicije. No, s pravilnom strategijom, čak i najuporniji patogen može biti držan pod kontrolom – a hrvatski voćnjaci zaslužuju tu borbu.
