Uzburkano stanje na globalnom tržištu žitarica i sirovina i dalje je pod dominantnim utjecajem geopolitičkih faktora. Unatoč privremenom oporavku američkog dolara, njegova ponovna deprecijacija u ponedjeljak dodatno je pogoršala konkurentnost europskog žita na svjetskoj sceni. Tečaj eura prema dolaru dosegao je čak 1,167 USD, što je izazvalo pritisak na domaće cijene žitarica. No, stručnjaci upozoravaju: trenutna korekcija ne smije zavarati – rizici od naglog skupa cijena ostaju iznimno visoki.
Geopolitika i nafta: Kako Bliski istok utječe na žito?
Napetosti između Izraela i Irana, koje su eskalirale tijekom vikenda, postale su katalizator nestabilnosti. Strah od blokade Hormuzkog tjesnaca, ključnog prolaza za globalnu trgovinu naftom, potaknuo je skok cijene sirove nafte za 14% u samo nekoliko sati. Ovaj šok odrazio se i na tržište žitarica, posebno pšenice i uljanih kultura, čije su cijene u petak zabilježile značajan rast. Iako su se cijene privremeno smirile u ponedjeljak zahvaljujući početku žetve na sjevernoj hemisferi, strah od daljnjih sukoba i poremećaja u opskrbi energentima ostaje prisutan.
Europsko žito gubi konkurentnost, ali nada dolazi s polja
Jačanje eura dodatno pogoršava poziciju europskih izvoznika žitarica, posebno u usporedbi s konkurentima iz Crnomorske regije i SAD-a. Prema podacima Europske komisije, izvoz meke pšenice iz EU u sezoni 2024./2025. iznosio je 19,5 milijuna tona – znatno manje u odnosu na 29,2 milijuna tona prošle godine. No, optimizam donose i novije prognoze: agencija Strategie Grains podigla je procjenu uroda pšenice u EU na 130,7 milijuna tona, zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama u Rumunjskoj, Bugarskoj i Španjolskoj.
S druge strane Atlantika, USDA (Ministarstvo poljoprivrede SAD-a) iznenadio je tržište smanjenjem globalnih zaliha kukuruza za 2025./2026., unatoč očekivanjima povećanja. Kod soje i pšenice, podaci su bili u skladu s projekcijama, no pozitivni učinak na cijene umanjile su dobre vijesti o zimskoj pšenici u SAD-u i obećavajućim prinosima.
Raps i biljna ulja: Najveći dobítnici energetske krize
Tržište uljane repice reagiralo je najosjetljivije na turbulencije u energetskom sektoru. U petak su cijene skočile za 12,50 eura po toni, dosegnuvši najvišu razinu od ožujka. Iako su u ponedjeljak zbog pada cijene nafte blago oslabile (493,50 EUR/t), trend rasta i dalje je intenzivan. Na dinamičnost utječe i skok sojinog ulja u Chicagu, potaknut planovima američke EPA za povećanje udjela obnovljivih izvora u gorivima. Slično, malažijska burza bilježi rast cijena palminog ulja zbog povećane potražnje iz Indije.
Što slijedi? Tri ključna faktora za pratiti
1. Geopolitički rizik – Svaka nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku može prekinuti trgovinske putove i potaknuti panično skladištenje žitarica.
2. Valutne fluktuacije – Stabilnost eura i dolara bit će presudna za izvoznu konkurentnost Europskih proizvođača.
3. Vremenske prilike – Unatoć pozitivnim prognozama, ekstremne klimatske pojave (poput nedavnih oluja u Francuskoj) mogu poremetiti ravnotežu.
Zaključak: Tržište na rubu nestabilnosti
Iako prve žetve donose privremeno smirenje, kombinacija geopolitičkih tenzija, energetske krize i klimatskih izazova ostavlja tržište žitarica u stanje visoke osjetljivosti. Proizvođači, trgovci i potrošači moraju biti spremni na brze promjene – eksplozija cijena još uvijek je realan scenarij. Kako ističe dr. Olaf Zinke, stručnjak s portala agrarheute, “sve ovisi o tome hoće li se sukobi preliti na energetske resurse i ključne transportne koridore.” U takvom kontekstu, nadolazećih tjedana svaka vijest s Bliskog istoka ili iz wheat beltova SAD-a može postati iskra za novi val nestabilnosti.
