Kukuruz, jedna od najvažnijih poljoprivrednih kultura, svake godine trpi napade neumoljivih neprijatelja—gusjenica iz porodice sovica (Noctuidae). Ovi štetnici, poznati po noćnoj aktivnosti i izuzetnoj prilagodljivosti, mogu uzrokovati značajne gubitke u prinosu ako se ne kontroliraju na vrijeme. Kako prepoznati njihov utjecaj, koje su najbolje metode zaštite i zašto je vrijeme ključno u ovoj borbi? Eksperti upozoravaju: bez pažljivog praćenja i brze reakcije, rizik je neminovan.
Tajanstveni štetnici: Tko su kukuruzne sovice?
Kukuruzne sovice predstavljaju skupinu vrsta čije gusjenice napadaju korijenje i stabljike mladih biljaka, uzrokujući propadanje usjeva. Tri najznačajnije vrste su usjevna sovica (Agrotis segetum), sovica ipsilon (Agrotis ipsilon) te proljetna sovica (Orthosoma cerasi). Gusjenice ovih leptira podgrizaju vrat korijena ili čak stabljiku, što dovodi do trenutnog ugibanja biljaka i prorjeđivanja sklopa. Napadi su posebno opasni u ranim fazama rasta kukuruza, kada su biljke najosjetljivije.
Kako prepoznati napad?
Prvi znakovi uočavaju se na vrhu klipa kukuruza, gdje odrasli leptiri polažu jaja. Nakon izleganja, gusjenice se prvo hrane cvjetnim dijelovima (svilom), a zatim se nakon prvog presvlačenja uvlače u klip, gdje napadaju zrna. Oštećenja su prepoznatljiva po karakterističnim hodnicima koje gusjenice ostavljaju unutar klipa. Zanimljivo je da se u jednom klipu obično nalazi samo jedna gusjenica—posljedica kanibalističkog ponašanja koje sprječava prenapučenost.
Klimatika i generacije: Kada su štetnici najaktivniji?
Broj generacija godišnje varira od jedne do sedam, ovisno o klimatskim uvjetima. U Hrvatskoj dominiraju dvije generacije. Prva, manje brojna, razvija se uglavnom na kukuruzu i suncokretu, dok druga generacija može postati izrazito brojna i opasnija. Aktivnost odraslih leptira ovisi o temperaturi: leti počinju kada tlo na dubini od 10 cm dosegne 16–17°C, a dnevna temperatura bude 18–20°C. Najveću aktivnost pokazuju u sumrak, dok izbjegavaju letjeti potpuno mraku.
Prag štete i strategije suzbijanja
Odluka o tretmanu temelji se na broju štetnika pronađenih u tlu. Prag intervencije je 1–2 gusjenice po kvadratnom metru. Za ranije faze napada (kada kukuruz ima 2 lista) učinkovita je zaštita tretmanom sjemena insekticidima. Međutim, ako se napad dogodi kasnije, nužna je folijarna aplikacija. Ključno je da se prskanje obavi u večernjim satima, kada su gusjenice najaktivnije i izlaze iz skrovišta ispod zemljanih grudica.
Zašto je monitoring presudan?
Prema riječima Ivana Medveda, glavnog urednika Agroportala, „prevencija je najbolji saveznik poljoprivrednika. Redovito pregledivanje tla i biljaka omogućuje brzu reakciju prije nego što šteta postane nepopravljiva.“ Uz kemijsku zaštitu, važnu ulogu imaju i agrotehničke mjere, poput pravilne oranice koja remeti razvoj gusjenica u tlu.
Zaključno
Kukuruzne sovice ostaju izazov za poljoprivrednike diljem Hrvatske, ali s planiranjem i pravilnim metodama njihov utjecaj može se minimizirati. Kombinacija praćenja vremenskih uvjeta, točnog izbora insekticida i pažljivog timinga aplikacije čini se ključnom u ovoj borbi. Kako klimatske promjene mijenjaju dinamiku štetnika, stručnjaci naglašavaju potrebu za kontinuiranim edukacijama i prilagodbom strategija. Na kraju, svaki uspjeh u zaštiti kukuruza nije samo pobjeda nad sovice—već i korak ka održivijoj poljoprivredi.
