PRAVA, višednevna kiša u Hrvatskoj ove godine još nije pala.

Poljoprivrednici iz Dalmacije s kojima smo imali prilike razgovarati potvrdili su nam da muku muče navodnjavajući i zalijevajući polja, a vatrogasci svakodnevno imaju posla s požarima. Vodostaji rijeka su opali, more se povuklo toliko da se dubrovačke zidine vide u ruhu kakvo rijetko imamo prilike proučavati.

Klimatolog: Nastave li se suše, bit će to poljoprivredna katastrofa
Drugdje je stanje još i gore. Albanija je, upravo zbog suša i skoka cijena, odlučila ugasiti javnu rasvjetu. U jeku ratnih i pandemijskih zbivanja lako je zaboraviti na klimatske promjene. Pitanje je što će biti ako se sušna razdoblja nastave. Razgovarali smo zato sa stručnjacima iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, kao i s klimatologom koji o ovoj temi znaju više.

Branko Grisogono, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, odgovorio je što će biti ako ova iznenadna suša potraje.

“Onda će biti poljoprivredna katastrofa. Ovakvo vrijeme je pogodno i za jutarnje mrazove. Međutim, izgleda da dolazi nešto oborina krajem ožujka, početkom travnja, možda će najgore biti izbjegnuto.

Mediji ovo nisu dovoljno pratili zato što se događaju druge stvari u svijetu, a smatram da je i ovo jako važno jer ako mi nemamo dovoljno svoje hrane, odakle ćemo uvoziti, koliko ćemo plaćati? Tome nije pridavano dovoljno pažnje”, poručuje prof. Grisogono.

Uzrok suša je, kaže, neuobičajena dugotrajna sinoptička situacija nad većim dijelom Europe.

“Uzrokovala je da praktički mjesec dana imamo period bez oborina i to će potrajati barem do srijede za veći dio Hrvatske. Dogodio se tzv. “bloking”, gdje jaka anticiklona može jako dugo stagnirati nad srednjom i zapadnom Europom, što nam donosi takvo vrijeme.”

U Dalmaciji je vrlo do ekstremno sušno
Državni hidrometeorološki zavod upitali smo kad je zadnji put pala kiša. Kažu da neke mjerne postoje u Hrvatskoj dosad ove godine nisu zabilježile niti jedan kišni dan.

“2022. godina započela je prilično sušno. Prema vrijednostima standardiziranog oborinskog indeksa, u siječnju je u cijeloj Hrvatskoj zabilježen deficit oborine, koji je najizraženiji bio na širem području Osijeka i Raba – vrlo sušno, te u srednjoj i južnoj Dalmaciji – vrlo do ekstremno sušno”, poručuju iz DHMZ-a.

Nešto više oborine u odnosu na siječanj zabilježeno je u veljači, koja je bila u skladu s višegodišnjim prosjekom. Zanimljivo je, posebno za potrebe poljoprivrede, promatrati uzastopan broj sušnih odnosno kišnih dana, tj. broj dana s oborinom manjom ili jednakom, odnosno većom od 5 mm”, poručuju iz DHMZ-a.

Na Lastovu je ove godine kiša pala jednom, a u Varaždinu dva puta
Ono malo kišnih razdoblja u 2022. godini trajalo je isključivo jedan do dva dana.

“Zadnje takvo razdoblje zabilježeno je na većini analiziranih postaja u zadnjem tjednu veljače, odnosno najranije 17. veljače na postaji Varaždin, a najkasnije 8. ožujka na postaji Gradište. Sušna razdoblja na analiziranim postajama bila su dugotrajna (duža od 25 dana), ali i mnogobrojna”, poručuju.

U ovoj godini, zaključno s 20. ožujka, samo jedan kišan dan zabilježen je na Lastovu (27. veljače, 35.2 mm oborine), a svega dva kišna dana u Varaždinu (6. siječnja i 16. veljače, po 12.4 mm) i Komiži (18. siječnja, 10.3 mm te 22. veljače, 8.2 mm).

U ožujku većina meteoroloških postaja nije zabilježila niti jedan kišni dan
Iz DHMZ-a poručuju kako, s obzirom na to da u ožujku na većini postaja nije zabilježen niti jedan kišni dan, očekuju značajan deficit oborine u cijeloj Hrvatskoj.

“Ipak, za konačnu ocjenu sušnih prilika koje uključuju i ožujak trebamo pričekati još desetak dana”, poručuje DHMZ-ova Ivana Marinović.

Prognostičari se nadaju da bi moglo kišiti početkom travnja
Na pitanje kad bismo mogli očekivati kišu i najavljuju li se sušna vremena, odgovorio je dežurni prognostičar.

“U ovom se tjednu nastavlja stabilno i većinom sunčano vrijeme uz porast temperature zraka. Vjerojatnost za kišu je u većini krajeva Hrvatske, prema danas dostupnim prognostičkim materijalima, povećana tek sredinom sljedećeg tjedna, odnosno posljednjih dana ožujka te prvih dana travnja.

Prema dugoročnoj prognozi, u travnju je vjerojatnost za nastavak sušnog vremena smanjena, odnosno povećani su izgledi za dane (pa i nizove dana) s povremenom kišom.”

Index.hr