Uzbuđenje i napetost vlada među europskim poljoprivrednicima i trgovcima gnojivima, jer se najavljuje značajan skok cijena dušičnih gnojiva već od studenog 2025. godine. Glavni krivac? Uvođenje CO2 granične pristojbe (CBAM) koja će službeno stupiti na snagu tek u siječnju 2026., ali već sada izaziva tržišne turbulencije i masovnu akumulaciju zaliha. Dodatni udarac dolazi s prekidom uvoza ruskih gnojiva, što dodatno smanjuje ponudu i potiče rast cijena.
Tržište u krizi: CBAM porez već sada utječe na cijene
CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) predstavlja revolucionarni sustav koji će naplaćivati emisije ugljika vezane uz uvoz određenih proizvoda u EU, uključujući sva dušična gnojiva. Cilj je izjednačiti konkurentnost europskih proizvođača s onima iz zemalja s manje strožim ekološkim standardima. No, unatoč tek planiranoj implementaciji, efekti su već osjetljivi: uvoznici, trgovci i poljoprivrednici masovno kupuju zalihe kako bi izbjegli buduće troškove, što gura cijene prema gore.
“Ovo je klasična tržišna reakcija na neizvjesnost. Svi žele osigurati što više zaliha po trenutnim cijenama prije nego što CBAM postane operativan,” objašnjava jedan njemački analitičar. U međuvremenu, europski proizvođači gnojiva koriste priliku za postupno dizanje cijena, što dodatno komplicira situaciju.
Ruski izvoz nestaje, ponuda se smanjuje
Do nedavno je Rusija bila ključni igrač na tržištu gnojiva, njezini jeftini izvozi stabilizirali cijene u Europi. Međutim, nakon prekida suradnje zbog geopolitičkih tenzija, ponuda se smanjila, a utjecaj na cijene postao je dramatičan. Primjerice, cijene tekućeg gnojiva AHL te amonijevog nitrata i KAS-a već su osjetile pritisak.
Urea, čije su cijene do nedavno bile stabilne, sada bilježi skok od 30 USD po toni u izvoznim lukama Sjeverne Afrike, dosežući 450 USD po toni za isporuke u studenom. U Europi se trenutno nudi po 505 eura po toni, ali stručnjaci upozoravaju da će i te cifre brzo porasti.
Nelagodna ravnoteža: Štednja vs. rizik
Mnogi poljoprivrednici odgađali su kupnju gnojiva tijekom ljeta kako bi sačuvali likvidnost, no sada se suočavaju s dilemom: kupiti sada prije većeg skupa ili riskirati daljnje poskupljenje. “Čekanje može biti opasno. Ako se cijene nastave penjati, a zalihi istope, bit ćemo u problemu,” priznaje jedan poljoprivrednik iz Bavarske.
Tržište je trenutno u fazi “mira prije oluje” – cijene nekih gnojiva poput DAP-a (diamonijev fosfat) čak su pale za 20 eura po toni (sada 765 eura), ali stručnjaci predviđaju da će se pad zaustaviti zbog rasta troškova sirovina i CBAM nelagode.
Što donosi budućnost?
Unatoč trenutnoj stabilnosti na nekim segmentima, većina indikatora upućuje na dugoročni trend rasta. CBAM porez neće samo povećati cijene uvoznih gnojiva već će potaknuti i domaće proizvođače na dizanje cijena kako bi pokrili svoje ekološke troškove. Dodatni problem je logistička kaša – ograničeni kapaciteti prijevoza i skladišta otežavaju brzo prilagođavanje ponude.
Europska komisija tvrdi da je CBAM nužan korak prema “karbonskoj pravednosti”, no kritičari ističu da ovaj mehanizam dodatno opterećuje poljoprivredu koja već pati pod strogom regulativom. “Ovo je udarac u vrijeme kada farmeri ionako bore s visokim troškovima energije i nestabilnim vremenskim uvjetima,” komentirao je predstavnik poljoprivredne udruge.
Savjet za poljoprivrednike: Budite proaktivni
Analitičari savjetuju farmerima da pažljivo prate tržište i razmotre strategiju kupnje u ratama kako bi minimizirali rizike. Iako masovno skladištenje može kratkoročno potaknuti cijene, dugoročno je bolje imati barem djelomičnu sigurnost zaliha.
U konačnici, kombinacija ekološke politike, geopolitike i tržišnih spekulacija stvara savršenu oluju za nestabilnost – a poljoprivrednici, kao krajnji potrošači, moraju biti spremni na sve scenarije. Kako listopad 2025. završava, upit je samo jedan: hoće li studeni donijeti još veće izazove?
