Potpore po hektaru ostaju, ali bi trebale biti pravednije raspoređene, dok se za veća gospodarstva uvode postupno smanjenje i gornja granica plaćanja.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je novu informacijsku stranicu posvećenu Zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2027. godine.
Novi ZPP provodit će se u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Ciljevi predloženog sustava su jednostavnija provedba, veća fleksibilnost država članica, bolje usmjeravanje potpora te jačanje konkurentnosti i otpornosti europske poljoprivrede.
Važno je naglasiti da je riječ o prijedlogu Europske komisije koji još moraju usvojiti Europski parlament i Vijeće Europske unije. Zbog toga još nisu poznati konačni iznosi potpora po hektaru niti detaljan popis mjera koje će se provoditi u Hrvatskoj.
Za poljoprivredu osigurano najmanje 300 milijardi eura
Europska komisija predlaže najmanje 300 milijardi eura za dohodovnu potporu poljoprivrednicima i pomoć u kriznim situacijama.
Od toga bi najmanje 293,7 milijardi eura bilo namijenjeno potporama koje izravno ili neizravno podupiru dohodak i poslovanje poljoprivrednih gospodarstava.
Predložena je i zajednička sigurnosna mreža vrijedna 6,3 milijarde eura za pomoć poljoprivrednicima u slučaju većih poremećaja na tržištu. To je približno dvostruko više sredstava od krizne pričuve dostupne u sadašnjem razdoblju ZPP-a.
Države članice moći će koristiti i dodatna sredstva iz Nacionalnih i regionalnih partnerskih planova, uključujući ulaganja u poljoprivredu, ruralna područja, infrastrukturu, digitalizaciju, inovacije i lokalne projekte.
Potpore po hektaru ostaju, ali dolazi novi model
Jedna od najvažnijih predloženih mjera je degresivna dohodovna potpora po površini, odnosno DABIS.
Potpora bi se i dalje obračunavala prema prihvatljivim hektarima, ali se predlaže postupno smanjivanje iznosa za veća gospodarstva. Namjera Europske komisije je veći dio sredstava usmjeriti prema aktivnim poljoprivrednicima, manjim i srednjim gospodarstvima, mladim poljoprivrednicima, mješovitim gospodarstvima te proizvođačima u područjima s prirodnim ograničenjima.
Prema prijedlogu, pojedino gospodarstvo iz površinskih plaćanja ne bi moglo primiti više od 100.000 eura godišnje. Uz to bi se za veće iznose primjenjivalo obvezno postupno smanjenje potpore.
Točan način primjene, broj hektara na kojem bi započinjalo smanjenje te visinu plaćanja za hrvatske poljoprivrednike morat će odrediti Hrvatska svojim nacionalnim planom.
Do 3.000 eura godišnje za mala gospodarstva
Za mala poljoprivredna gospodarstva predlaže se pojednostavljena godišnja potpora u paušalnom iznosu do 3.000 eura.
Države članice mogle bi kombinirati plaćanja po hektaru, dodatna plaćanja i paušalne iznose. Time bi mala gospodarstva trebala dobiti jednostavniji pristup potporama, uz manje administrativnih zahtjeva.
Međutim, iznos od 3.000 eura predstavlja najviši predloženi iznos na razini EU-a. To još ne znači da će svako malo gospodarstvo u Hrvatskoj automatski ostvariti 3.000 eura godišnje.
Prednost aktivnim poljoprivrednicima
Buduće površinske potpore trebale bi biti snažnije usmjerene prema osobama kojima je poljoprivreda glavna ili značajna gospodarska djelatnost.
Europska komisija predlaže da umirovljenici najkasnije od 2032. godine više ne budu prihvatljivi za osnovnu površinsku potporu. Cilj ove promjene je olakšati ulazak mladih poljoprivrednika u sektor i osloboditi prostor za širenje njihovih gospodarstava.
Konačna pravila, moguća izuzeća i prijelazna razdoblja tek trebaju biti definirani tijekom zakonodavnog postupka.
Najmanje šest posto sredstava za mlade poljoprivrednike
Generacijska obnova postaje jedan od glavnih prioriteta novog ZPP-a. Svaka država članica trebala bi izraditi vlastitu strategiju za generacijsku obnovu poljoprivrede.
Prema europskoj strategiji, najmanje šest posto namjenskih poljoprivrednih sredstava u budućim nacionalnim planovima trebalo bi biti usmjereno na generacijsku obnovu.
Za mlade i nove poljoprivrednike predviđaju se:
- početni paket za ulazak u poljoprivredu
- potpore za pokretanje gospodarstva
- dodatna plaćanja po hektaru
- bespovratna sredstva za ulaganja i modernizaciju
- povoljniji zajmovi i financijski instrumenti
- stručno osposobljavanje, mentorstvo i savjetovanje
- lakši pristup poljoprivrednom zemljištu
- veće sufinanciranje ulaganja, koje bi moglo iznositi do 85 posto.
Cilj Europske unije je do 2040. udvostručiti udio mladih i novih poljoprivrednika.
Novi sustav okolišnih obveza
Sadašnji sustav uvjetovanosti trebao bi zamijeniti novi koncept nazvan „upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom“, odnosno Farm Stewardship.
Na razini Europske unije ostat će zajednički ciljevi, kao što su:
- zaštita tla i očuvanje njegove proizvodne sposobnosti
- zaštita vodotokova od onečišćenja
- očuvanje močvara i tresetišta
- zaštita bioraznolikosti
- ublažavanje klimatskih promjena
- dobrobit životinja
- poštovanje socijalnih i radnih prava.
Države članice trebale bi dobiti više slobode da propišu prakse prilagođene svojim proizvodnim uvjetima, kulturama i područjima.
Predlažu se i nove poljoprivredno-okolišne i klimatske mjere koje bi objedinile dio sadašnjih ekoloških obveza. Poljoprivrednici bi mogli dobiti dodatna plaćanja za primjenu praksi korisnih za okoliš, klimu i dobrobit životinja.
Manja i ekološka gospodarstva trebala bi imati jednostavnije obveze.
Potpora za prelazak na održiviju proizvodnju
Novi ZPP trebao bi sadržavati prijelazna plaćanja za poljoprivrednike koji prelaze na održivije i agroekološke modele proizvodnje, uključujući ekološku poljoprivredu.
Posebno mjesto trebali bi imati ekstenzivni sustavi stočarske proizvodnje zbog njihove uloge u očuvanju travnjaka, krajobraza, bioraznolikosti i površina koje skladište ugljik.
Nastavit će se i potpore za ulaganja kojima se povećava konkurentnost gospodarstva, smanjuje utjecaj proizvodnje na okoliš, poboljšava dobrobit životinja ili povećava otpornost na klimatske promjene.
Osigurana gospodarstva mogla bi dobivati povoljniju pomoć
Europska komisija želi potaknuti poljoprivrednike na bolje upravljanje rizicima i ugovaranje osiguranja proizvodnje.
Prema prijedlogu, osigurana gospodarstva mogla bi ostvarivati povoljnija krizna plaćanja nakon elementarnih nepogoda. Potpore bi se mogle koristiti i za obnovu proizvodnog potencijala nakon suše, poplave, mraza, tuče, požara ili pojave bolesti životinja.
Poseban naglasak na proteinskim kulturama
U sklopu izmjena pravila o zajedničkoj organizaciji tržišta predlaže se stvaranje posebnog sektora proteinskih kultura.
Cilj je ojačati proizvodnju i preradu proteinskih kultura te smanjiti ovisnost Europske unije o uvoznim bjelančevinama. To bi moglo donijeti dodatne mogućnosti proizvođačima soje, graška, boba, lupine i drugih proteinskih kultura.
Predlaže se i uvođenje ili proširenje tržišnih standarda te označavanja podrijetla za proteinske kulture, govedinu, svinjetinu, ovčetinu, kozje meso i sireve.
Ukidaju se sadašnja dva stupa ZPP-a
Jedna od najvećih organizacijskih promjena je objedinjavanje sadašnja dva stupa ZPP-a u jedinstveni sustav financiranja.
Danas su izravna plaćanja i tržišne mjere uglavnom odvojeni od mjera ruralnog razvoja. Nakon 2027. godine ta bi se podjela trebala zamijeniti jedinstvenim fondom i nacionalnim partnerskim planom.
LEADER, ulaganja, prijenos znanja, savjetovanje, inovacije i razvoj ruralnih područja trebali bi se nastaviti, ali kroz novi način planiranja i financiranja.
Najmanje deset posto sredstava svakog Nacionalnog i regionalnog partnerskog plana, izvan unaprijed zaštićenih poljoprivrednih iznosa, trebalo bi biti usmjereno na potrebe ruralnih područja.
Što novi ZPP znači za hrvatske poljoprivrednike?
Najveće najavljene promjene za hrvatske poljoprivrednike su:
- novi sustav osnovne potpore po hektaru
- postupno smanjivanje plaćanja većim gospodarstvima
- ograničenje površinskih plaćanja na 100.000 eura godišnje
- pojednostavljena potpora za mala gospodarstva do 3.000 eura
- više sredstava i novi početni paket za mlade poljoprivrednike
- promjena sadašnjeg sustava uvjetovanosti
- dodatna plaćanja za okolišne i klimatske prakse
- veća važnost osiguranja proizvodnje
- potpora ulaganjima, modernizaciji i digitalizaciji
- snažnija podrška proteinskim kulturama i mješovitim gospodarstvima
- povezivanje poljoprivrednih potpora s razvojem ruralne infrastrukture i usluga.
Ipak, konkretni iznosi potpore po hektaru, pragovi smanjenja, prihvatljive mjere i uvjeti za korisnike bit će poznati tek nakon usvajanja europskih uredbi i izrade hrvatskog nacionalnog plana.
Hrvatska bi nacrt novog plana trebala pripremiti tijekom 2027. godine, dok je početak primjene novog ZPP-a predviđen za 1. siječnja 2028.
