Agro GTF u mjerama 70 i EKO shemama

Objavio

Sukladno Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2024. godinu (Narodne novine br. 157/2023 na snazi od 30. prosinca 2023.) DOSTAVA GEOTAGIRANIH FOTOGRAFIJA putem AgroGTF mob. aplikacije obavezna je kao dokaz pojedinih aktivnosti za proizvodnu 2024. godinu za nekoliko intervencija:

Poljoprivrednici koji namjeravaju provoditi navedene intervencije u 2024. godini, za koje je kod provedbe pojedinih aktivnosti potrebna fotografija s geografskom lokacijom (GTF), trebaju se prije obavljanja aktivnosti javiti podružnici Agencije za plaćanja, kako bi im dodijelila zadatak slikanja putem AgroGTF aplikacije.

Popis kontakata podružnica nalazi se na web stranici Agencije za plaćanja koju možete pronaći na poveznici.

AgroGTF mobilnu aplikaciju poljoprivrednik preuzima na mobilni uređaj putem Google Play i App Stora i pristupa aplikaciji pomoću istog korisničkog imena i zaporke koji su mu izdani za pristup AGRONET sustavu.

Upute za primjenu Agro GTF mobilne aplikacije nalaze se na slijedećoj poveznici

Republika Hrvatska, u okviru Zajedničke poljoprivredne politike Europske Unije, za novo programsko razdoblje 2023. – 2027. obvezna je prijeći na novi sustav dodjele potpora koji se u što većoj mjeri oslanja na cjelogodišnje praćenje i poticanje dobrih poljoprivrednih aktivnosti i praksi, te tako nakon uvođenja Monitoring sustava praćenja poljoprivredne aktivnosti uz pomoć satelitskih podataka uvodi i praćenje aktivnosti putem geotagiranih fotografija. Uvođenje modernih tehnologija (satelita, GTF-a) omogućava bilježenje vrijednih poljoprivrednih aktivnosti i na taj način točniju i pravedniju raspodjelu potpora.

31.04. Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama

Kako biste dokazali provedbu aktivnosti za intervenciju 31.04. Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama, sukladno članku 41. stavku 11. Pravilnika,

stajski gnoj potrebno je iznijeti (izvesti i rapodijeliti po površini) na oraničnu površinu i inkorporirati (unijeti) u tlo unutar 48 sati od iznošenja i te aktivnosti zabilježiti geotagiranim fotografijama te ih dostaviti Agenciji za plaćanja putem AgroGTF aplikacije (potrebno je fotografirati 2 procesa: proces izvoženja stajskog gnojiva, te proces inkorporacije (unošenja) gnojiva u tlo).

31.06. Konzervacijska poljoprivreda

Kako biste dokazali provedbu aktivnosti za intervenciju 31.06. Konzervacijska poljoprivreda, sukladno članku 45. stavku 1.,

tijekom proizvodne godine obvezni ste provoditi reduciranu obradu tla, kojom se tlo ne prevrće i/ili izravnu sjetvu u neobrađeno tlo te aktivnost zabilježiti geotagiranom fotografijom i dostaviti Agenciji za plaćanja putem AgroGTF aplikacije;
nakon svih radnih zahvata, potrebno je osigurati potpunu pokrivenost tla oranične površine biljnim ostacima i/ili zelenim pokrovom, te pokrivenost zabilježiti geotagiranom fotografijom i dostaviti Agenciji za plaćanja putem AgroGTF aplikacije (potrebno je fotografirati proces obrade tla ili u slučaju da je proces obrade tla već odrađen prije zaprimanja obavijesti, potrebno je fotografirati trenutno stanje na kojem je vidljiva pokrivenost tla žetvenim ostacima).

31.02. Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima

Da biste dokazali provedbu aktivnosti za Intervenciju 31.02. Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima propisanu člankom 37. stavku 1. Pravilnika koji govori da je

korisnik u godini podnošenja Jedinstvenog zahtjeva obvezan održavati pašnjake i krške pašnjake ispašom stoke u vlasništvu i/ili posjedu i u svakom prijavljenom periodu ispaše dužan je poštivati pašni pritisak s 0,3 do 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara obvezni ste aktivnost napasivanja zabilježiti geotagiranom fotografijom i dostaviti Agenciji putem AgroGTF aplikacije (potrebno je fotografirati napasivanje na parceli u Pravilnikom propisanim rokovima).

70.01.01. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki

Da biste dokazali provedbu aktivnosti za Intervenciju 70.01.01. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki propisanu člankom 145. stavku 2. Pravilnika obveza korisnika je

u godini podnošenja Jedinstvenog zahtjeva postaviti feromonske, vizualne ili hranidbene klopke i zabilježiti postavljene klopke geotagiranom fotografijom za:
trešnjinu muhu (Rhagoletis cerasi) najkasnije do 15. travnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 30. lipnja
šljivinu osicu (Hoplocampa sp.) najkasnije do 1. travnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. svibnja
orahovu muhu (Rhagoletis completa) najkasnije do 30. lipnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. kolovoza
maslininu muhu (Bactrocera oleae) najkasnije do 1. lipnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. listopada
za ostale štetnike najkasnije do 15. travnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 15. rujna
za štetnike agruma najkasnije do 1. lipnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. listopada

70.01.02. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima

Da biste dokazali provedbu aktivnosti za Intervenciju 70.01.02. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima propisanu člankom 148. stavku 2. Pravilnika obveza korisnika je

postaviti feromonske dispenzere najkasnije do 1. svibnja tekuće godine u gornju trećinu krošnje, grma ili trsa u skladu s uputama proizvođača i zabilježiti postavljene dispenzere geotagiranom fotografijom.Geotagiranu fotografiju dostaviti Agenciji putem AgroGTF aplikacije (potrebno je fotografirati klopke na stablima u nasadu dan nakon prvog i posljednjeg dana propisanog roka u kojem klopke moraju biti na parceli).
Detaljnije o ostalim kriterijima za navedene potpore potrebno je proučiti u Pravilniku!

Agro GTF je mobilna aplikacija Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju namijenjena poljoprivrednicima u svrhu dokazivanja poljoprivredne aktivnosti pomoću geotagiranih fotografija. Poljoprivrednu aktivnost potrebno je dokazati:

– u procesima upisa i ažuriranja ARKOD-a sukladno propisu koji definira evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta;

– na poljoprivrednim površinama za koje su tražene potpore, a na kojima nije moguće utvrditi poljoprivrednu aktivnost korištenjem satelitskih snimaka tj. u procesu kaskadnih provjera kada je potrebno dodatno dokazivanje kriterija za potporu od strane poljoprivrednika (razjašnjavanje crvenih i žutih parcela iz Monitoring sustava) ili

– temeljem prijave poljoprivrednika o aktivnostima na parceli za kriterije za koje je Pravilnikom o provedbi izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja propisano obvezno dokazivanje poljoprivredne aktivnosti/prakse geotagiranom fotografijom.

U svrhu dokazivanja poljoprivredne aktivnosti APPRRR može putem Agro GTF mobilne aplikacije zatražiti geotagirane fotografije od poljoprivrednika (poslati zadatak) ili poljoprivrednik u podružnici Agencije za plaćanja može zatražiti da mu se dostavi zadatak slikanja parcele na AgroGTF kako bi zabilježio poljoprivrednu aktivnost ili praksu.

Obavijest o zahtjevu za geotagiranu fotografiju i roku dostave dostavlja se poljoprivredniku putem AgroGTF mobilne aplikacije i putem AGRONET-a – modul Izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja/Obavijesti.

Poljoprivrednik putem AgroGTF mobilne aplikacije fotografira parcelu i šalje geotagiranu fotografiju Agenciji za plaćanja.

Ako poljoprivrednik ne dostavi geotagiranu fotografiju u zadanom roku, koju je Agencija za plaćanja zatražila od korisnika, smatra se da taj uvjet prihvatljivosti za intervenciju nije ispunjen.

Funkcionalna hrana kao društveni trend

Objavio

Petra Vinceković dipl.ing.agr., Doktoranda

Iako postoje još uvijek nejasne definicije ovog pojma; “funkcionalna hrana” kao i intrinzične regulacije sa prestankom konzumacije u različitim zemljama. Hrana koja sadržava takve funkcionalne sastojke mora također i zaslužiti ovakvu posebnu oznaku. Pojam “funkcionalna hrana” korišten je prvi puta u Japanu 80-tih godina, za prehrambene proizvode koji su obogaćeni nutrijentima, a predmet je proučavanja posljednjih dvadeset godina. FOSHU (Food for Specified Health Uses); podrazumijeva i uspostavljanje pravila za specifične zdravstvene tvrdnje za taj tip hrane (Burdock i dr., 2006; Kwak i Jukes, 2001a; Menrad 2003; Roberfroid 2000b).

Funkcionalna hrana je definirana kao industrijski prerađena ili prirodna hrana koja se redovito konzumira, sa raznolikom prehranom na učinkovitoj razini, te ima potencijalno pozitivne učinke na zdravlje osim osnovne prehrane (Granato i sur., 2017.). Glavni kriteriji u tvrdnji da je neka hrana funkcionalna su; tvrdnje o sastojku ili hrani na deklaraciji hrane, sigurnost hrane, slobodan pristup bez potrebe za liječničkim receptom ili savjetom i dokaz o zdravstvenim prednostima ako se redovito konzumira u uravnoteženoj prehrani; (Eur. Parliam 2006., Lenssen i sur., 2018.). Mnogi istraživači još uvjek imaju pogrešne definicije u terminologiji koja je vezana uz funkcionalnu hranu.

Neki autori deklariraju hranu ili njezine sastojke funkcionalnima kada su proizvedeni korištenjem potencijalno funkcionalnih tvari koje su dobivene od industrijskih nusproizvoda (Dalle Zotte i Szendr˝o 2011., Tahergorabi i sur. 2015.), ili usvajanjem određenih tehnoloških procesa (Gutiérrez 2018.), dok drugi označavaju funkcionalnu hranu kao onu koja je obogaćena sa esencijalnim mineralima (Adadi i dr., 2019.). Neki autori još uvijek koriste termin “prevencija bolesti” iako funkcionalna hrana ne liječi i ne spriječava bilo koju bolest, kao i drugi intrinzični i ekstrinzični čimbenici (genetički faktori, fizička neaktivost, kalorijska gustoća, raznolikost, hormoni i dob); koji bitno utječu na etiologiju nezaraznih bolesti (Chibisov i dr. 2019. Rao i dr. 2019.). Slično tome mnogi autori proglašavaju hranu ili njezine sastojke funkcionalnima na in vitro fundamentu ili prema protokolima koji su bazirani na životinjama (Caliskantürk Karatas i sur., 2017.; Gouw i sur., 2017.; Rana i sur., 2015.), dok drugi zamjenjuju razliku između konvencionalne i funkcionalne hrane (Fedacko i sur., 2019.).

Danas potrošači zahtjevaju hranu koja je održivo proizvedena i prerađena, te se smatra sigurnom, svježa, prirodna i sa nutritivnom vrijednošću (Putnik i sur., 2018b). Najčešći funkcionalni prehrambeni proizvodi koji su prisutni na tržištu su; jogurt koji utječe na (probavu), žitarice (srce), margarin/maslac (metabolizam kolesterola), energetske/proteinske pločice (smanjenje gladi); (Bogue i sur. 2017.). Za prehrambene tvrtke je jako bitan razvoj funkcionalne hrane jer on uključuje dizajn, optimizaciju i razvoj različitih formulacija i tehnika prerade. Korištenje topline kod prerade ima presudan utjecaj na bioraspoloživost hranjivih tvari i bioaktivnih spojeva koji su prisutni u hrani (Koubaa i sur. 2018). U posljednja dva desetljeća pojavile su se i inovativne tehnologije obrade; (visoki hidrostatski tlak, pulsirajuća električna polja, ultrazvuk, mikrovalovi), kao alternative za preradu hrane (Bursać, Kovačević i dr. 2018.). Ovakvim održivim tehnologijama omogućeno je bolje očuvanje prirodnih hranjivih tvari u voću i povrću, onemogućen je mikrobni rast, uz korištenje manje energije, a mogu se primijeniti i na iskorištavanje nusproizvoda koji su eko prihvatljivi (Putnik i sur., 2017.). Primjeri povoljnih djelovanja; antioksidansa, bioaktivnih spojeva i sastojaka na ljudsko zdravlje; β-karoten (mrkva, mango, naranča); prisutni su kao antioksidansi, provitamin A koji spriječavaju očne bolesti, štite od radijacije, sa antimutagenim djelovanjem. Likopen koji sadrže (rajčice, dinja i breskva); a prisutni antioksidansi spriječavaju kardiovaskularne bolesti, inulin (Asparagus sp., luk, češnjak i cikorija); imaju prebiotički efekt i spriječavaju aterosklerozu (stvaranje plaka na stijenkama krvnih žila); koja je jedna od zastupljenijih bolesti u razvijenim zemljama. Resveratrol kao bioflavonoid koji sadrže (borovnice, kupine, crveno grožđe i kakao); spriječava kardiovaskularne bolesti, te povećava količinu HDL-korisnog kolesterola, koji je prema studijama važan modificirajući faktor za moždani udar; niacin (vitamin B3), također značajno povećava HDL.

Probiotici (Lactobacillus casei, Lactobacillus acidophillus, Bifidobacterium lactis); a sadrže ih fermentirano mlijeko, deserti, nemliječna hrana koja je dopunjena sa probiotičkim mikroorganizmima. Djeluju na patogene mikroorganizme u intestinalnom traktu; (smanjivanjem broja živih bakterija), oni proizvode bakteriocine (Lactococcus lactis subs. lacticin-nisin, lakticin 481), stimuliraju imunološki sustav povećavanjem razine antitijela (makrofagne aktivnosti). Lactobacillus helveticus kao kultura probiotika i nutraceutičkih prehrambenih proizvoda ima potencijal za proizvodnju bioaktivnih peptida ili baktericina, a djeluje sinbiotički kada je povezan sa prebioticima u fermentiranim mliječnim proizvodima. Može se smatrati višenamjenskim LAB-om sa sve većom važnošću u prehrambenoj industriji. Komparativna genomika također je pokazala nevjerojatnu sličnost u sadržaju gena L. helveticus s mnogim crijevnim laktobacilima, posebno za ključne skupine gena koji olakšavaju prilagodbu matricama hrane ili u gastrointestinalnom traktu (Slattery i dr., 2010). Sinbiotici koji sadrže probiotike i prebiotike zajedno (Lactobacillus casei, Lactobacillus acidophillus i Bifidobacterium lactis); nalaze se u hrani koja je dopunjena sa probioticima i prebioticima (sladoledi, deserti, čokolade, mliječni proizvodi), a djeluju na smanjenje rizika od infekcije, hipertenzije, hiperglikemije, smanjuju markere upale, povećavajući ukupni antioksidans u serumu/plazmi. Finalni oblici živih probiotičkih sojeva; (Lactobacillus acidophilus M92, Lactobacillus plantarum L4, Enterococcus faecium L3, Leuconostoc mesenteroides LMG 7954); definirani su u Laboratoriju za tehnologiju antibiotika, enzima, probiotika i starter kultura Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu; (prof. Jagoda Šušković i sur.); Zavoda za Biokemijsko inženjerstvo), gdje je sadržana zbirka probiotičkih sojeva koji se uspješno mogu očuvati procesom mikroinkapsulacije. Kao funkcionalne starter kulture koriste se bakterije mliječne kiseline koje imaju GRAS status (Generally Regarded as Safe); prema US FDA (Food and Drug Administartion). Doprinosi ovih bakterija su; brza proizvodnja mliječne kiseline i acidifikacija prehrambenog proizvoda, aroma, tekstura i nutritivna vrijednost. Funkcionalna hrana ili nutraceutici imaju značajan fiziološki utjecaj na ljudsko zdravlje, zbog esencijalnih nutrijenata (Chen i sur., 2021.). Sadrže sastojke koji pozitivno djeluju na jednu ili više ciljanih funkcija u tijelu (European Commission – International Life Science Institute, 1999.).

Prije davanja znanstvenih tvrdnji za određenu hranu potrebna su randomizirana i placebom kontrolirana klinička ispitivanja kako bi se utvrdila funkcionalna učinkovitost (Assmann i dr., 2014.). Bez pravilnog kliničkog ispitivanja i značajnih eksperimentalnih dokaza o sigurnosti; (toksičnost i funkcionalnost); neprerađena ili prerađena hrana ne može se označavati kao funkcionalna hrana. U dodatku nutritivne vrijednosti kao konvencionalna hrana ima dodatne optimalne zdravstvene uvjete, te smanjuje rizik od jedne ili više nezarazne bolesti (dislipidemija, rak, dijabetes tipa 2, moždani udar i kardiovaskularne bolesti). Prema propisima u svakoj zemlji; Brazilska zdravstvena regulatorna agencija (ANVISA), Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Agencija za hranu i lijekove (FDA), u SAD-u; provodi se validacija funkcionalne hrane u intervencijskim ispitivanjima; (Brown i sur. 2018., Cassidy i sur. 2018., Mak i sur. 2018.). Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata u Hrvatskoj nadležna je za provedbu; dodataka prehrani, nove hrane i hrane za specifične skupine, sa Ministarstvom poljoprivrede nadležnim za sigurnost hrane u suradnji sa drugim agencijama, zavodima i službenim laboratorijima, te predstavnicima subjekata u poslovanju s hranom. Metabolomika i proteomika ili metaboličko profiliranje mogu ponuditi izvor novih biomarkera za studije o prehrani. Korištenjem ove tehnike mogu se precizno definirati molekule koje su prisutne u hrani, odnosno molekule koje su odgovorne za promjene u metaboličkim profilima. Crijevna mikroflora proizvodi značajne metaboličke signale koji mogu modificirati profil biotekućina i ovo bi se moglo smatrati kao novi biomarker (Farag i sur, 2020.).

Tržište funkcionalne hrane je u stalnoj promjeni, a bitni faktori koji utječu na kupovinu ovakvih proizvoda odražavaju ponavljajući ciklus sa pokazivanjem odnosa kvalitete, cijene, praktičnosti i jednostavnosti pripreme, uz naravno pozitivan utjecaj na zdravlje. Funkcionalna hrana je obećavajući i promjenjivi dio prehrambene industrije sa brzim razvojem zbog sve boljeg razumijevanja prehrane i zdravlja. Faktori koji utječu na ovaj promatrani trend pojave sve većeg razvoja funkcionalnih proizvoda su; starenje populacije, povećeni troškovi zdravstvene zaštite, želja za poboljšanjem zdravstvenog stanja i ulaganje u nova znanstvena istraživanja, koja pokazuju da prehrana može promijeniti učestalost i napredovanje bolesti. Funkcionalni proizvodi biljnog porijekla sadrže; (fitokemikalije); kao što su polifenolni spojevi, alkaloidi, flavonoidi, karotenoidi, alil sulfidi, kateheni i nutraceutici itd. Postoje jasni dokazi epidemioloških studija i kliničkih ispitivanja da biljna prehrana može smanjiti rizik od kroničnih bolesti i poremećaja; kao što je rak (Velmurgan i sur., 2005; Aghajanpour i sur., 2027; Sayeed i dr., 2017), dijabetes (Hannan i sur., 2007; Ballali i Lanciai, 2012; Alkhatib i sur., 2017), pretilost (Hill i Peters 2002; Riccardi i sur., 2005; Baboota i sur., 2013), kardiovaskularne bolesti (Alissa i Ferns, 2012.; Hamid i Abd Hamid, 2019.) i ima druge pozitivne učinke na ljudsko zdravlje (Lobo i sur., 2010.).

Većina funkcionalne hrane sa znanstvenim dokazima je izvorna/poznata hrana koja se generacijama koristila u tradicionalnoj medicini (Hasler, 1998; Fokunang i sur., 2011; Abbott, 2014.). Trenutačni izazovi u istraživanju funkcionalne hrane uključuju razvoj bioaktivnih sastojaka hrane, te stvaranje hrane s dodanom vrijednošću i neprehrambenih proizvoda iz poljoprivrednih resursa male vrijednosti. Potrebno je razviti nove prerađivačke, kemijske, fizičke i enzimske tehnologije; modificiranje prehrambenih biljaka, poboljšanje upotrebe i performansi poljoprivrednih materijala, identificiranje funkcionalnih sastojaka hrane, testiranje njezine funkcionalnosti i formuliranje funkcionalne hrane.

Petra Vinceković; Doktoranda Nutricionizma

Đakovačka vina

Objavio

Agroburza hr

Dobrodošli u našu vinariju gdje tradicija susreće suvremenu stručnost, a kvaliteta vina seže iznad svih očekivanja. Naš podrum i vinarija opremljeni su najsuvremenijom opremom za preradu grožđa i čuvanje vina, pružajući idealno okruženje za stvaranje vrhunskih pića.

S ponosom ističemo godišnju proizvodnju od 3 milijuna litara kvalitetnih i vrhunskih vina kontinentalnog karaktera. Naša vina su simbol uživanja – ugodna, pitka, svježa i živa, s pažljivo sačuvanom sortnom aromom i mirisom. Osim što su dostupna na domaćem tržištu, naša vina osvajaju i srca ljubitelja vina diljem svijeta.

Potvrda izvrsnosti Đakovačkih vina d.d. očituje se u mnogobrojnim visokim priznanjima na domaćim i međunarodnim izložbama te sajmovima.

Naša vizija poslovanja usmjerena je prema postizanju prepoznatljivosti brenda, posebice u segmentu bijelih vina. Graševina i Rizling, nositelji daljnjeg razvoja Đakovačkih vina d.d., predstavljaju vrhunsku kvalitetu koja proizlazi iz dugogodišnjeg iskustva u proizvodnji većine kontinentalnih sorti bijelih vina u Hrvatskoj.

Poticaji su sve veći, a proizvodnja sve manja

Objavio

Ivanka Pavlović

POTICAJI za poljoprivrednike svake su godine sve veći, a poljoprivredna proizvodnja sve manja, upozorili su saborski zastupnici u raspravi o izmjenama Zakona o poljoprivredi. “To je neobjašnjivo, nešto u sustavu ne valja, poticaji odlaze u prazno i sve više uvozimo”, kazao je Davor Dretar (DP). “Očito smo u strategiji poljoprivrede promašili”, ustvrdio je Nikša Vukas (Socijaldemokrati) također ukazujući na nikad veća ulaganja u poljoprivredu i, s druge strane, pad proizvodnje.

“Potrebna je jača zakonska regulativa”

Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) kazao je da se poljoprivreda često svodi na stvaranje privida proizvodnje koja ne odgovara stvarnom stanju, kukanje o problemima i fokusiranje na dobivanje novaca od poticaja, a sve manje na proizvodnju.

Zato, istaknuo je, potrebna je jača zakonska regulativa kako bi se utvrdilo kako se troše potpore najavivši potporu zakonskim izmjenama kojim se reguliraju pitanja prijevara u korištenju potpora iz europskih poljoprivrednih fondova. “Moramo učiniti sve kako bismo novcem gospodarili marom dobrog gospodara, kontrole moraju biti na visokoj razini”, složila se Marijana Petir (Klub HDZ-a) .

Odbacila je pritom tvrdnje da se poticaji u poljoprivredi troše na koruptivan i netransparentan način. “U 2022. bilo je 106.500 korisnika potpora, godišnje se obave deseci revizija, a pojedinačni slučajevi prijevara se procesuiraju”, rekla je.

Martina Vlašić Iljkić (Klub SDP-a) osvrnula se na projekt Slavonija Baranja i Srijem za koji je ustvrdila da je sam sebi svrha. “Kada bismo povukli crtu pet slavonskih županija ostalo je bez 90 tisuća stanovnika u odnosu na vrijeme prije projekta, nestalo je 7.500 OPG-ova, a Slavonci i dalje imaju 15 do 20 posto manje plaće od državnog prosjeka”, rekla je.

“Zakonskim izmjenama se daju prevelike ovlasti Agenciji za plaćanje u poljoprivredi”

Prema popisu stanovništva nitko ne živi u 192 sela, a najmanje 541 selo je na pragu izumiranja, to je učinak svih milijardi uloženih bez analize i bez mjera usmjerenih na razvoj, istaknula je Vlašić Iljkić.

Na same zakonske izmjene nije imala veće zamjerke, ali i dodala da koliko god se usklađivali s propisima EU-a i govorili o sprečavanju korupcije, sva radost da će biti bolje nestaje izborom Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika.

Vesna Vučemilović (Klub Hrvatskih suverenista) smatra da se zakonskim izmjenama daju prevelike ovlasti Agenciji za plaćanje u poljoprivredi koja bi trebala odmah reagirati ako u postupku dodjele potpora utvrdi postojanje sumnje na prijevaru. “Ima pravo donijeti mjere koje imaju izravne negativne učinke na poslovanje, primjerice privremeno odgoditi potporu ili tražiti povrat sredstva”, kazala je.

Isto je sporno i Ružici Vukovac (Klub Za pravednu Hrvatsku). “Građanima mora biti osiguran pristup sudskoj zaštiti kada su ugroženi njihovi interesi, drugim riječima, ponovno kršimo odredbe Ustava propisujući da Agencija na temelju vlastite pogreške može tražiti povrat sredstava od korisnika”, upozorila je.

1...151617...90 Stranica 16 od 90