Proizvođačke organizacije ključne su za povlačenje novca iz EU fondova

Objavio

-

ANALIZA – U Republici Hrvatskoj, prema podacima s kraja 2021. godine djeluju 22 priznate proizvođačke organizacije iz 9 sektora koje okupljaju tek oko 700 članova, od ukupnog broj PG koji se kreće oko 170.000. Priznate proizvođačke organizacije djeluju u samo 10 županija smještenih u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Udruživanje poljoprivrednika morao bi biti strateški cilj hrvatske poljoprivredne politike budući da povezivanje proizvođača, poglavito malih poljoprivrednih gospodarstava, koja svojim količinama i tehnologijom proizvodnje nisu konkurentna na tržištu, te predstavlja razuman i racionalan pristup rješavanju problematike održivosti poljoprivredne proizvodnje i ravnopravnijeg nastupa na tržištu. Prema najavama Ministarstvo poljoprivrede će u okviru intervencija kroz novi Strateški plana ZPP-a nastaviti s provedbom potpora proizvođačkim organizacijama, a za razdoblje od 2023. do 2027. godine planira nastaviti s istom razinom potpore te se za intervencije za uspostavu proizvođačkih grupa i organizacija planira ukupno izdvojiti 4,5 milijuna eura, odnosno 900.000 eura godišnje.

„Novi ZPP donijet će niz novosti, ali je jasno da će i dalje za pojedine mjere i uspješnije povlačenja novca iz EU fondova,naročito iz ruralnog razvoja,jedan od ključnih uvjeta za lakše i isplativije dobivanje sredstava biti to da su poljoprivrednici dio Proizvođačkih organizacija. Zato je važno da se ubrza njihovo pokretanje, povezivanje i uspostavljanje kako bi se na vrijeme spremili za korištenje mjera za koje će udruživanje biti jedan od ključnih uvjeta. Novost je da Zajednička poljoprivredna politika u novom programskom razdoblju stavlja naglasak na proizvođačke organizacije koje će svojim ciljanim djelovanjima u sektoru za koji su priznate, u okviru operativnih programa, provoditi tzv. sektorske intervencije i na taj način pridonositi unaprjeđenju stanja u pojedinom sektoru, (a to je za sada jasno vidljivo i prisutno u sektoru voća i povrća) ocjena je stručnjaka Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Smarter se u praksi proteklih godina specijalizirao za uspostavljanju PO, posebice onih u sektoru voća i povrća. Za poljoprivrednike je važno da se do usvajanja Strateškog plana RH za novi ZPP o proizvođačkim organizacijama više priča i objašnjava malim proizvođačima koje su prednosti i pogodnosti koje će imati ako do 2023. godine postanu dio takvog udruženja poljoprivrednika. A ova je godina ključna za pokretanje PO.

U Hrvatskoj ima nešto više od 170.000 poljoprivrednih gospodarstava od kojih je 83 posto ili oko 110.000 mala gospodarstva po vrijednosti svoje proizvodnje. Uglavnom su to mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja djeluju neovisno jedna od drugih. Nasuprotno tome, daleko je veća koncentracija i među prerađivačima i među trgovcima. Ova asimetrija pregovaračkih pozicija otežava poljoprivrednicima obranu njihovih interesa u pregovorima s drugim akterima u opskrbnom lancu.

„Da bi se dobila veća snaga i moć pregovaranja poljoprivrednika, EU posebno podržava poljoprivrednike koji žele surađivati u proizvođačkim organizacijama kroz koncentriranje opskrbe, poboljšanje marketinga, pružanje tehničke i logističke pomoći svojim članovima, unapređenje upravljanja kvalitetom te prijenos znanje. EU priznaje posebnu ulogu koju imaju organizacije proizvođača, a kao rezultat toga, mogu zatražiti priznanje od zemlje EU u kojoj imaju sjedište. Organizacije proizvođača mogu imati različite pravne oblike, uključujući poljoprivredne zadruge, a udruživanje u proizvođačke organizacije jamči postizanje ekonomski isplative proizvodnje pojedinog proizvođača, čemu u prilog ide i veliki broj primjera uspješnog poslovanja proizvođačkih organizacija u Europskoj uniji“, ističu u Smarteru.

Zašto udruživanje ide sporo?

Na ovo pitanje vrlo dobar i ilustrativan odgovor ponudio je prof. dr. Ivo Grgić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

„Problem zadruga je enigma i koliko god o tome govorili, otpor je velik i nerazuman. Mladi poljoprivrednici mi spominju seljačke radne zadruge i partizane, a istodobno su im puna usta “dobro organiziranih poljoprivrednika, potrošača” u Italiji, Austriji, Francuskoj… Očito je da nismo došli do potrebne razine profesionalizacije poljoprivrede kako bi manji proizvođači shvatili da jedino u zadrugama imaju priliku opstati.“
Italija i Austrija su uspješne poljoprivredne zemlje koje nemaju velike poljoprivredne posjede, prosječna veličina posjeda je nešto veća nego u Hrvatskoj, ali su poljoprivrednici udruženi u brojne dobro organizirane kooperative ( zadruge) koje su priznate kao PO.

Osim razloga koje spominje profesor Ivo Grgić postoje i vrlo pragmatični razlozi koje poljoprivredne proizvođače odbijaju od udruživanja u PO. Potpuno je jasno da je osnivanje bilo kojeg oblika udruživanja snažno reguliran proces koji od proizvođača zahtjeva pripremu i organizaciju. U 2020 godini donijet je novi Pravilnik o proizvođačkim organizacijama i drugim oblicima udruženja primarnih poljoprivrednih proizvođača kao temeljni akt kojim se regulira osnivanje i djelovanje PO (NN 87/2020). Da bi se priznala od strane Ministarstva poljoprivrede, osnovana PO, ovisno o sektoru u kojem djeluje, mora zadovoljiti različite uvjete. Mora imati najmanje 7 članova i minimalnu vrijednost utržive proizvodnje od 3 milijuna kuna. Niti jedan član PO ne smije imati više od 50 posto ukupne utržive proizvodnje. No, što je još važnije nitko ne smije imati više od 50 posto glasova prilikom donošenja odluka u PO.

Svaki proizvođač mora dati podatke o svim svojim potencijalima proizvodnje, poljoprivrednom zemljištu, proizvodima, mehanizaciji. Podaci se provjeravaju i usklađuju s podacima koji su dani u Jedinstvenom zahtjevu koji se popunjava za dobivanje potpora. PO se može osnovati samo na temelju inicijative svojih članova, mora imati propisane dokumente o osnivanju i poslovni plan te udovoljiti ciljevima koje je Pravilnik o PO utvrdio.

Ovdje dolazimo do možda i najznačajnijeg uzroka za slab odaziv udruživanju u PO. Naime, proizvođači nerado daju svoje podatke o vrijednosti utržive proizvodnje. Osim slabog praćenja svojih poslovnih rezultata radi se i o podacima koji su vezani uz njihove porezne obveze, a poznato je da je jako mali dio proizvođača uopće u bilo kojem sustavu plaćanja poreza, a što bi realnim iskazivanjem njihovih prihoda od prodaje moglo promijeniti.

Pravna procedura također je prisutna i poljoprivrednici koji se žele udružiti moraju donijeti odluku o organizacijskom obliku koji je za njih optimalan. Da li da se osniva zadruga ili d.o.o. odnosno možda čak i d.d. Za sada prevladavaju razlozi da se većina proizvođača koji se udružuju radi priznavanja PO kao organizacijski oblik biraju Zadrugu. No, imamo i slučajeve da je to d.o.o.

Nakon registracije pravnog subjekta može se pristupiti daljnjim koracima potrebnim za priznavanje PO pred Ministarstvom poljoprivrede. To je prije svega izrada Poslovnog plana ali i izrada sve druga potrebne dokumentacija koju traži ministarstvo poljoprivrede.
Nakon priznavanja PO odnosno,nakon odobrenja poslovnog plana od strane Ministarstva podnosi se Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pisani Zahtjev za isplatu potpore. A plaćanje potpora ovisi o vremenu raspisivanja javnog poziva.
Cijela ta procedura je za poljoprivrednike često zahtjevna i potrebna im je stručna pomoć. U tom postupku Smarter je pravi partner za hrvatske proizvođače i svojim stručnim znanjima može olakšati cijeli ovaj postupak.

„Podaci pokazuju da udruživanje primarnih poljoprivrednih proizvođača u proizvođačke organizacije i dalje ide sporo. Ono prednjači u sektoru voća i povrća u kojem su trenutno priznate četiri PO i sektoru drugi proizvodi – za proizvod krumpir, u kojem također djeluju četiri priznate proizvođačke organizacije. Zatim slijede sektori žitarica, mlijeka i mliječnih proizvoda te govedine i teletine koji su zastupljeni s po tri proizvođačke organizacije po sektoru.U tijeku je postupak priznavanja još nekih – proizvođačke organizacije u sektoru vina, koja okuplja proizvođače s područja tri dalmatinske županije: Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, te je u visokoj fazi pripreme još jedna PO u sektoru voća i povrća“, ističu stručnjaci Smartera.

Nacionalna strategija i daljnje aktivnosti

S ciljem snažnijeg poticanja udruživanja Vlada RH je na sjednici održanoj 10. lipnja 2020. godine usvojila Nacionalnu strategiju za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća za razdoblje 2021. – 2023. Riječ je o trogodišnjem programu čiji se ciljevi postižu provedbom odobrenih operativnih programa priznatih proizvođačkih organizacija, a ciljevi se postižu uspješnom provedbom mjera, a mjere uspješnom provedbom prihvatljivih aktivnosti. Uspješnost provedbe operativnih programa i Nacionalne strategije mjeri se indikatorima, a provedba programa sufinancira se sredstvima iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske. Nacionalna strategija trebala bi se ostvariti u tri ključna područja:

tržišna orijentiranost, pozicioniranje i konkurentnost
održiva proizvodnja i učinkovito upravljanje prirodnim resursima
ublažavanje posljedica nepovoljnih tržišnih uvjeta i posljedica klimatskih promjena

Učinkovitom provedbom operativnih programa nastoji se doprinijeti ostvarivanju prioriteta i ciljeva Nacionalne strategije, a samim time i održivosti poslovanja te konkurentnosti proizvođačke organizacije i njezinih članova. Zahtjeve za odobrenjem operativnog programa podnijele su dvije proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća, a isti su odobreni dana 20. siječnja 2021. godine. Programi su trogodišnji, a ukupna procijenjena vrijednost provedbe iznosi 8.691.997,12 kuna, u prvoj godini 2.631.000,00 kuna. PO u svojim operativnim programima uglavnom planiraju investicijske zahvate, stručnu suradnju i edukaciju, promotivne aktivnosti i aktivnosti unaprjeđenja pripreme proizvoda za tržište.

Temeljem Operativnog programa jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2021. do 2026. te sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Ministarstvo poljoprivrede objavilo je ove godine javni poziv za prikupljanje i iskaz interesa potencijalnih korisnika – investitora u projekte izgradnje objekata logističko-distributivnih centara za voće i povrće. Ministarstvo poljoprivrede je iskazalo jasno svoje strateško opredjeljenje ( što je sukladno zahtjevima EK) da se ponudu malih poljoprivrednih gospodarstava kroz organizacije proizvođača mora objediniti te poticati udruživanja, suradnje i razmjene iskustava i znanja te unaprijediti položaj poljoprivrednika u sektoru voća i povrća.
Što znači da će se na Javni poziv moći javiti samo PO organizacije koje su priznate u sektoru voća i povrća, gospodarski subjekti i jedinice područne (regionalne) i/ili lokalne samouprave. Proizvođače organizacije mogu se samostalno javiti na natječaj a mogu i u suradnji sa drugim gospodarskim subjektima pa i sa jedinicama lokalne samouprave ( što se uglavnom radi o Županijama).

Ozbiljnost svoje namjere poticanja daljnjeg udruživanja i davanja stvarne potpore proizvođačkim organizacijama će ministarstvo najbolje iskazati provođenjem ovog natječaja dajući prednost, prioritet i svu administrativnu podršku baš proizvođačkim organizacijama i pravim tržišnim proizvođačima koji su svoje poduzetničke ideje i poslovanje prilagodili zahtjevima tržišta i koji posluju na tržišnim osnovama.
Do sada se ulaganja u hladnjače i distributivne centra i druge logističke kapacitete u vlasništvu države ili JLS nije pokazalo rentabilnim te su uglavnom takvi centri više služili uvoznim tvrtaka nego domaćim proizvođačima. U slučaju PO oni će najbolje znati štiti svoje interese na tržištu, a da im za to nije potrebno upravljanje poduzeća koja su u državnom vlasništvu (negativni primjer imamo u regionalnim veletržnicama kojima upravljaju i dalje JLS, a koje već niz godina posluju sa gubitkom). Tako da očekujemo puno konkretno pokazanu i prioritetnu potporu PO kao nosiocima izgradnje logističkih centara za voće i povrća.

„Trošenje sredstva potpore nije mjerilo uspješnosti funkcioniranja proizvođačke organizacije. Uspješnost rada proizvođačke organizacije i njena opstojnost ovise prije svega o stupanju integracije i podizanje međusobnog povjerenja među članovima. Naime, udruživanje proizvođača u PO predstavlja jedan od načina jačanja tržišnog položaja svakog pojedinog proizvođača, člana udruženja. Sa stajališta udruživanja, bolje pozicioniranje na tržištu zahtjeva između ostalog i reprezentativnost. To znači da svaki pojedini sektor treba biti organiziran na način da u njemu djeluje nekoliko, prema brojnosti udruženih proizvođača, velikih i ekonomski jakih proizvođačkih organizacija. Time se stvaraju pretpostavke za poštenije pregovaranje i uređivanje odnosa u skladu sa sektorskim ugovorima pomoću kojih se proizvođačima od strane prvog otkupljivača garantiraju količine, cijene i vremensko razdoblje otkupa njihovih proizvoda te drugi važni uvjeti otkupa. S druge strane, proizvođačka organizacija može i samostalno, o čemu svjedoče brojni primjeri, plasirati proizvode na tržište prema zahtjevima istoga“, zaključak je stručnjaka Smartera.

KLJUČNI KORACI ZA OSNIVANJE PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE:

Prikupljanje interesa potencijalnih članova
Popis poljoprivrednih gospodarstava koji su zainteresirani za udruživanje u PO
Izrada Statuta ili Pravila zadruge
Registracija na Trgovačkom sudu ili registru Zadruga
Izrada Poslovnog plana i potrebne dokumentacija za priznavanje PO
Podnošenje zahtijeva Ministarstvu poljoprivrede za priznavanje PO
Podnošenje zahtijeva za potporu Agenciji za plaćanje

Seebiz.eu

Hrvatska na udaru klimatskih promjena

Objavio

Agroburza hr

-

Meteorolog Ivan Čačić kaže kako je nedvojbeno da je čovjek pridonio zagrijavanju atmosfere što je dovelo do brzih promjena u atmosferi, oceanu i kriosferi odnosno zamrznutom dijelu zemljine površine, i biosferi,

Zbog toga su vrućine učestalije, a hladni događaji sve rjeđi. Otkrio je kako su 90 posto šanse da će jedna godina do 2025 biti najtoplija u povijesti.

Poljoprivreda na udaru

”Poljoprivreda je izuzetno vezana u klimu i hidrološke prilike. Suša je jedna od najtežih posljedica za koju se kraja stoljeća očekuje da će joj do kraja stoljeća biti izloženo više od dvije milijarde ljudi. Suša i nestašica vode međusobno su povezani fenomeni koji mogu pokrenuti velike nesreće, kao što je glad”, objasnio je Čačić.

Kada je riječ o projekcijama za Hrvatsku, Čačić kaže da otkrivaju rizike od suše i nedostatak vode u istočnim i južnim predjelima.

Ekologija košta

Također, dodao je da će svijet sve više ulagati u ekologiju i da taj pokušaj ograničavanja zagrijavanja na 1,5 stupnja neće biti jeftin. Do 2035. to zahtjeva godišnje ulaganje u energetski sustav od oko 2,4 bilijuna dolara.

Agronomi pojašnjavaju da se bilje, nakon sjetve i gnojenja u razdobljima duge suše bez navodnjavanja, ne razvija i ne crpi gnojivo. Ako ta suša potraje, najčešće je prekinu velike bujične kiše. Enormne količine vode prodiru u tlo i postupno spuštaju neiskorišteno gnojivo te se zagađuju podzemne vode koje su pak vrlo skupe.

Nesigurnost opskrbe vodom globalno gospodarstvo košta enorman novac. Do 500 milijardi dolara godišnje!

Predviđa se da je za dostatnu poljoprovrednu proizvodnju do 2050. potrebno dodatnih 593 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta što je površina gotovo dvostruko veća od Indije.

S druge strane, godišnje se izgubi ili rasipa jedna trećina sve proizvedene hrane. To je ekvivalent 1,3 milijarde tona hrane koje pripada prostoru od 1,4 milijarde hektara, što predstavlja površinu veću od Kanade i Indije zajedno i blizu je 30% svjetske površine poljoprivrednog zemljišta.

Izvoz Ukrajinskog žita preko Riječke luke

Objavio

Agroburza hr

-

Ukrajina će za prijevoz žita koristiti hrvatske luke! Jedan je to od dogovora postignutih jučer, za vrijeme posjeta ministra Grlića Radmana Kijevu. Doduše ukrajinsko žito već se izvozilo preko domaćih luka, ali puno manjeg inteziteta. Druga važna činjenica je da konačnu odluku o ruti kojom se žito transportira donose trgovci žitom.

100 tisuća tona ukrajinskog žita od lani je već prošlo ovim silosom riječke luke – a uskoro bi od tamo moglo stizati i mnogo više.

“Pa uvijek postoji bojazan da će nas preopteretiti, ali to su neke naše slatke brige. Ponavljam, mi ćemo izvršit sve što je u našoj mogućnosti, spremni smo to primiti”, kazao je Marino Klarić, rukoviditelj Terminala za žitarice Luke Rijeka.

“Sve ide uglavnom vagonskim pošiljkama preko Mađarske, imali smo problema prije nego smo ušli u Schengen, no to je sada riješeno, nakon toga se roba uskladišti u silosu i po dogovoru logističara dolazak broda, ukrcaj, krajnje odredište uglavnom Italija i zemlje sjeverne Afrike”, navodi Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka.

Hrvatske luke za Ukrajinu bi mogle postati vrlo važne jer se Rusija prije desetak dana povukla iz sporazuma koji je omogućavao sigurni transport Crnim morem, a Hrvatska je, ponovio je to ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u jučerašnjem posjetu Kijevu – na to spremna.

“Mi smo još lani ponudila da s lukom Rijeka pomogne u transportu žitarica iz Ukrajine. Važno je omogućiti izvoz i Hrvatska je spremna dati vlastiti doprinos preko svojih luka, stavljajući ih na raspolaganje”, kazao je ministar Grlić Radman.

Hrvatski ratari ipak zabrinuti
Iako podržavaju pomoć ukrajinskim kolegama – dodatno otvaranje luka brine hrvatske ratare.

“Zadržavamo bojazan da ne bi ostajali tragovi, odnosno većih ili manjih količina žitarica i uljarica u Hrvatskoj jer znamo da je Hrvatska samodostatna u proizvodnji te dvije kulture, i na taj bi se način ugrožavala produktivnost i samodostatnost ratara”, rekao je Mladen Jakopović iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

I dok pet ukrajinskih susjeda, poput Poljske koja im je inače veliki saveznik, brani uvoz žitarica zbog straha od jeftinije konkurencije – Ministarstvo poljoprivrede kaže – nema razloga za paniku, otkupne cijene ne bi trebale padati.

“Vidjeli smo u ovom periodu od šest mjeseci ranije da je imalo veliki utjecaj na cijenu jer je dosta toga ostajalo zbog toga apeliramo da se i fizički poprati ta roba sto brodovi, što kamioni”, dodao je Jakopović.

U sigurnosnom smislu pak, smatraju neki analitičari, nema opasnosti.

“Ne vidim zašto bi tu trebalo biti nekakvih sigurnosnih problema, ovo nije vojna pomoć,ovo nije vojna operacija ovo je humanitarna operacija pomoći, i to ne samo Ukrajini kao zemlji koja je izvoznik nego prvenstvo onima kojima je to žito potrebno”, rekao je Marinko Ogorec, vojni analitičar.

Nakon posjeta ministra vanjskih poslova Kijevu i sastanaka o raznim temama i vrstama suradnje – s Pantovčaka zasad nema komentara.

Vijetnam odobrio cjepivo od svinjske kuge

Objavio

Agroburza hr

-

Vijetnam je odobrio za domaću komercijalnu upotrebu dvaju cjepiva za afričku svinjsku kugu, razvijena u domaćim laboratorijima, objavila je vlada u ponedjeljak, a dodala je da pripremaju teren i za izvoz.

Vijetnam je odobrio komercijalnu upotrebu dvaju domaćih cjepiva za afričku svinjsku kugu, iz Vlade poručuju da pripremaju teren i za izvoz.

Cjepivo NAVET-ASFVAC razvili su veterinarski institut Navetco Central Veterinary Medicine i znanstvenici iz SAD-a, a cjepivo AVAC ASF LIVE razvio je AVAC Vietnam JSC, stoji u vladinom priopćenju.

Više od 650 tisuća doza testirano je na životinjama u 40 vijetnamskih pokrajina i utvrđeno je da je bolest spriječena u 95 posto slučajeva, tvrdi vlada.

“Cjepiva mogu biti puštena u optjecaj i mogu se koristiti (u Vijetnamu)”, zaključilo je ministarstvo.

Ministarstvo poljoprivrede reklo je tvrtkama da sastave plan proizvodnje cjepiva koja bi se prodavala na domaćem i na inozemnim tržištima, dodaje se.

Vijetnam je prije nešto više od godinu dana objavio da je razvio cjepivo i da planira postati prva zemlja u svijetu koja će ga komercijalno proizvoditi i izvoziti.

Cjepiva bi mogla označiti veliki pomak u borbi protiv bolesti koja je za životinje smrtonosna i izaziva velike štete u poljoprivrednom sektoru.

Najteži slučaj zabilježen je 2018./2019. godine kada je u Kini, najvećem svjetskom proizvođaču, uginula polovina životinja, uz procijenjene gubitke veće od 100 milijardi dolara.

Američki ministar poljoprivrede Thomas Vilsack izjavio je u lipnju da bi poljoprivrednici u SAD-u mogli biti zainteresirani za kupnju cjepiva kako bi spriječili pojavu bolesti. Afrička svinjska kuga dosad nije registrirana u SAD-u.

Globalno tržište svinjetine teško je 250 milijardi dolara.