Ministarstvo je osiguralo 7,5 milijuna eura pomoći proizvođačima zbog eutanazija svinja te posebne naknade lovoovlaštenicima koji će sudjelovati u provedbi programa suzbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja.
UTORAK, 18. srpnja 2023. – U skladu s epidemiološkim stanjem na terenu objavljena je nova Naredba o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge. Nove mjere odnose se na zaštitu, kontrolne preglede, eutanaziju i zbrinjavanje životinja na gospodarstvima, kao i mjere sigurnosti koje se moraju primjenjivati u lovištima. Naredba je dostupna na poveznici.
Tako je dozvoljeno držanje svinja u zoni zaštite i nadziranja isključivo na objektima više biosigurnosne kategorije 3 i 4, pri čemu će se onima koji udovoljavaju za kategoriju 3 te svim dodatnim uvjetima biosigurnosti omogućiti rekategorizacija.
U svrhu sprječavanja daljnjeg širenja zaraze na objektima visokog rizika i to na neregistriranim i nekategoriziranim te onima kategorije 0, 1 i 2 smještenim na području zona zaštite, naređuje se preventivno usmrćivanje svih zatečenih grla.
Također, na objektima kategorije 0, 1 i 2 smještenim na području zona nadziranja, a koji nisu epidemiološki povezani s pozitivnim objektima te ukoliko u proteklih 15 dana od dana kliničkog pregleda životinje nisu pokazivale znakove bolesti i nije bilo uginuća, naređuje se uklanjanje svih svinja zatečenih na objektu, u klaonici određenoj od strane Ministarstva poljoprivrede smještenoj na području zone nadziranja, najkasnije u roku od 15 dana od provedenog popisa.
Između ostalog, novom Naredbom dozvoljeno je držanje svinja u zoni zaštite i nadziranja isključivo na objektima više biosigurnosne kategorije 3 i 4, pri čemu će se objektima koji udovoljavaju uvjetima za kategoriju 3 te svim dodatnim uvjetima biosigurnosti propisanim Naredbom omogućiti rekategorizacija. Također, na području županija visokog rizika izvan zona zaštite, nadziranja i zaraženih zona, propisuju se dodatne mjere radi sprječavanja širenja i ranog otkrivanja afričke svinjske kuge.
Afrička svinjska kuga trenutno je potvrđena na 112 gospodarstava, pri čemu je bolest najzastupljenija na područjima triju općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ovim putem apeliramo na posjednike da se najstrože pridržavaju svih mjera koje odredi Ministarstvo poljoprivrede i Veterinarska inspekcija.
Kultivacija u našim uvjetima obično obavlja kako bi se razbila pokorica tla, a može se obavljati prije sjetve ili uobičajenije netom poslije sjetve (ovisno o kojoj se uzgajanoj kulturi radi). Međutim, suvremene izvedbe kultivatora za plošnu obradu tla omogućuju prodor dublje u mekotu, čak do njezine pune dubine. Za to se primjenjuju posebne izvedbe kultivatora, a nazivaju se “chisel oruđa” (čizl plug) ili na našem jeziku to su rovila ili rahljači (kultivatori). Radni organi na ovim oruđima su motičice raznih oblika, a mogu biti krute i/ili elastične, odnosno to su različiti noževi, s dodacima – krilima, dlijetima za bolje i učinkovitije rahljenje i podsijecanje korova. Kao granična dubina rada chisel pluga u našim se uvjetima računa oko 30 cm, tj. kao prosječna dubina oraničnog sloja (oruđa za dublju obradu su već podrivači ili dubinski rahljači). Chisel plugovi se mogu koristiti umjesto oranja klasičnim plugom, kao što je to npr. slučaj u pripremi tla nakon soje za ozimu pšenicu, gdje je dovoljno tlo razrahliti i tanjuračama finalizirati sjetveni sloj. Ovaj se zahvat po svojoj prirodi može tretirati kao postupak u primjeni reducirane obrade tla. Budući da se tlo ne okreće, na tlu ne smiju ostati veće količine žetvenih ostataka, ako se sije klasičnom sijaćicom, a ako se za sjetvu koriste “No-till” sijaćice žetveni ostaci ništa ne smetaju. Dakako, ova se oruđa vrlo uspješno koriste za obradu ispod mrtvog malča, odnosno, radni organi (pačje noge) pokrivaju cijelu površinu tla, a rade na način da rahle tlo ispod mrtvog malča i da podrezuju korove, a sve to bez okretanja tla. U skupinu oruđa kultivatora za plošnu obradu pripada i tzv. Para plug, a riječ je o oruđu sličnom plugu, male daske i malog rala, koji samo rahli, bez okretanja tla. Ovo se oruđe najčešće primjenjuje u reduciranoj obradi tla, odnosno konzervacijskoj obradi tla (zaštitna obrada tla protiv erozije). Od suvremenijih rješenja u međurednoj kultivaciji najčešće se primjenjuje rotacijski kultivator s radnim organima vrlo sličnim rotirajućoj motici. Značaj obavljanja međuredne kultivacije je višestruk, a prvenstveno se ogleda u razbijanju pokorice koja može značajno otežavati, a ponekad i onemogućiti nicanje posijanih usjeva. Nastala pokorica na površini vrlo intenzivno isušuje tlo, odnosno pojačava evaporaciju zemljišne vlage i sprječava poniranje vode u dublje slojeve. Dakle, međurednom se kultivacijom na površini tla stvara rahli sloj koji omogućuje bolje i efikasnije poniranje suvišnih količina oborinske vode u dublje slojeve tla. Stvaranjem rastresitog sloja na površini tla prekida se kapilarni uspon vode, odnosno smanjuje se gubitak vode evaporacijom, koja je u kritičnim ljetnim mjesecima, kada biljci i najviše treba vode, vrlo intenzivna. Ne manje bitno, zbog nastanka povoljnih uvjeta u tlu nakon obavljene kultivacije pojačava se aktivnost mikroorganizama, kao i intenzivnija aktivnost mikroorganizama, što u konačnici pozitivno utječe na povećanje prinosa. Osim toga, kultiviranjem se uništavaju korovi, koji ako se ne “unište” mogu “potrošiti” i do 25% pristupačne vode iz tla, brže isušuju zemljište i time direktno smanjuju prinos uzgajane kulture. Ovo je posebno važna činjenica u sušnim godinama, a takvih je sušnih godina, prema svemu sudeći, bar u našim krajevima, u odnosu na višegodišnje prosjeke sve više U slučaju primjene herbicida za suzbijanje rizomnog divljeg sirka nakon nicanja kultura, međuredna se kultivacija ne bi trebala obavljati bar 7 – 10 dana nakon njihove primjene. Ova mišljenja o pozitivnom učinku kultivacije ne dijele svi stručnjaci koji se bave obradom tla, ali i mnogi proizvođači. Naime, postoje i apsolutno suprotna mišljenja, odnosno stajališta o važnosti obavljanja kultivacije tla, ali se ovim već ulazi u domenu reducirane, konzervacijske ili potpuno izostavljene obrade tla. Ovi sustavi sami po sebi podrazumijevaju izostavljanje najmanje jednog radnog zahvata obrade tla pa sve do krajnjeg oblika reduciranja obrade tla (No-tillage), tako da kultivaciji, kao redovnoj mjeri u obraditla, gotovo redovno nema mjesta. Pri konzervacijskim sustavima obrade tla na njegovoj površini ostaju veće ili velike količine žetvenih (biljnih) ostataka, koji čine malč, odnosno pozitivno djeluju na čuvanje (konzervaciju) vode, pojačanu aktivnost mikroorganizama i organizama tla, pozitivno djeluju na smanjeni razvoj korova. Kod ovakvih sustava obrade tla najčešće se obavlja samo plošna kultivacija (ako se ne radi o potpunom izostavljanju obrade tla), i to prvenstveno s ciljem rahljenja tla ispod malča i uništavanja korova. U sustavu uzgoja kultura bez obrade tla (No-tillage), kao redovna tehnološka mjera prije obavljanja sjetve obavlja se tretman prskanja cijele površine tla totalnim herbicidima, i to na bazi glifosata. Prednost ovih herbicida je u vrlo učinkovitom uništavanju višegodišnjih (perenih) korova, kao što su npr. sirak, pirika, slak i dr., a oni u sustavima direktne sjetve predstavljaju jedan od najvećih problema ovakvom načinu uzgoja kultura. Nakon aplikacije ovih herbicida površina tla izgleda spaljeno, ali se sjetva može obavljati bez opasnosti budući da su ova sredstva učinkovita samo ako dospiju na zeleni dio biljke. Obično se sjetva na površinama na kojima je obavljena aplikacija glifosata obavlja nakon nekoliko dana. Osnovna se gnojidba pri ovakvim sustavima uzgoja kultura najčešće obavlja površinski, širom, a dopunska gnojidba-prihrana obično se obavlja injektorskim aplikatorima koji gnojivo deponiraju međuredno i na određenu dubinu, ovisno o kulturi u uzgoju. Dakle, kao rezime do sada rečenog valja ponoviti da se međuredna kultivacija tla treba obavljati kao redovan i neizostavan tretman obrade pri konvencionalnom sustavu obrade tla, dok se u reduciranim sustavima ona obavlja u ovisnosti o primijenjenom sustavu obrade, a u sustavima direktne sjetve (No-tillage) ovaj tretman obrade tla najčešće se potpuno izostavlja. izvor: AgroGlas
Regenerativna poljoprivreda nudi jednu od najvećih prilika za pomoć Europi u rješavanju zdravlja ljudi i klime, zajedno s financijskom dobrobiti poljoprivrednika.
Regenerativna poljoprivredna revolucija niz je aktivnosti čiji je sveukupni cilj pomoći poljoprivrednicima i poljoprivredno-prehrambenim poduzećima da usvoje više regenerativne poljoprivredne prakse i podići svijest javnosti o važnim zdravstvenim, okolišnim i ekonomskim prednostima jedenja regenerativno proizvedene hrane.
Izvještaji vodećih organizacija, poput FAO-a, IPCC-a i EAT Foruma, navode temeljnu važnost prelaska na regenerativnije poljoprivredne metode ako Europa želi ispuniti svoje ciljeve vezane za klimatske promjene, potrebe za sigurnošću hrane, zaštititi naše poljoprivredno zemljište i izgraditi zdraviji prehrambeni sustav. Postojeće uobičajene metode uzgoja rezultiraju gubitkom plodnog tla i biološke raznolikosti. Prema Mariji-Heleni Semedo iz FAO-a, svijet bi mogao ostati bez gornjeg sloja tla za oko 60 godina ako nastavimo s trenutnim stopama uništavanja tla. To utječe na sposobnost zemlje za proizvodnju hrane, filtriranje vode i apsorpciju ugljika. Nećemo samo pretrpjeti ozbiljnu štetu javnom zdravlju zbog kvalitativno degradirane opskrbe hranom koju karakterizira umanjena prehrana, već doslovno više nećemo imati dovoljno obradivog gornjeg sloja tla za prehranu.
Uz ovo, naš današnji poljoprivredni sustav glavni je čimbenik emisija stakleničkih plinova. IPCC u svom najnovijem izvješću o klimatskim promjenama navodi da je 24% ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova izravno povezano s poljoprivrednom proizvodnjom. Dok, regenerativna poljoprivreda izdvaja ugljik iz atmosfere i ima potencijal preokrenuti klimatske promjene, umjesto da im pridonosi. Bez zaštite i obnove tla na naših 4 milijarde hektara obrađivanog poljoprivrednog zemljišta, 8 milijardi hektara pašnjaka i 10 milijardi hektara šumskog zemljišta, neće biti moguće zadržati globalno zagrijavanje ispod 2 Celzijeva stupnja ili zaustaviti gubitak biološke raznolikosti.
Zimska brazda uobičajena je agrotehnička mjera u svim našim značajnijim žitorodnim područjima (Sjevero-zapadna Hrvatska, Slavonija, Baranja, Posavina).
Izvodi se na dubinu 30-35cm u periodu listopad-studeni, a nerijetko i u prosincu i siječnju. Vrlo je važna za jare strnine i okopavine, ali i za ostale kulture sa proljetnim rokovima sjetve.
Povećava kapacitete tla za vodu i zrak, a niske temperature tijekom zime uzrokuju izmrzavanje, te lakšu i kvalitetniju predsjetvenu pripremu tla u proljeće. Obzirom da se često radi o kišovitim mjesecima, sa količinom oborina od 30-60 mm/m2 ili više, potrebno je obratiti pažnju da se ne obrađuje tlo zasićeno vodom i tako narušavaju već postojeći vodo-zračni odnosi u tlu.
Uz zimsku brazdu provodi se i osnovna gnojidba. Od kompleksnih mineralnih gnojiva koriste se formulacije sa manjim količinama dušika kao npr. NPK 7:20:30, NPK 8:26:26 ili pojedinačna mineralna gnojiva.
Isto tako dodaje se i Urea 46%N.
Urea 46%N koristi se za razgradnju preostalih biljnih ostataka i djelomično za ishranu buduće kulture. Količina je zavisna od predkulture, pa iznosi okvirno 100-200 kg/ha, ako je to bila neka od strnih žitarica količine su manje, a za okopavine sa više biljne mase veće.
Preciznije količine mineralnih gnojiva ovise dakle o predkulturi, budućoj kulturi, tipu tla, rezervama hranjiva u tlu, a savjet je pridržavati se preporuka dobivenih na osnovu izvršenih analiza tla u za to ovlaštenom laboratoriju.
Prilikom provođenja operacije zimske brazde mogu se dodati i organska gnojiva čijom upotrebom stimuliramo mikro-biološku aktivnost i poboljšavamo strukturu tla.
