Prezentacija novog programskog razdoblja 2023. – 2027.

Objavio

U Ministarstvu poljoprivrede održana je uvodna radionica u sklopu kampanje “Izravna plaćanja i IAKS mjere u 2023. godini”, Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027., za stručne službe i službe za podršku poljoprivrednicima u RH.

Radionicu je otvorila ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Željka Gudelj Velaga. Predstavnici Upravljačkog tijela i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju su prezentirali mogućnosti i novosti vezane za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2023. godinu.

Na radionici su detaljno predstavljene Izravne potpore i to: Proizvodno nevezane potpore (Osnovna potpora dohotku za održivost, Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost, Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike i Eko sheme) te Proizvodno vezana potpora. Poseban naglasak je stavljen na predstavljanje Eko shema kao novih jednogodišnjih klimatsko-okolišnih intervencija, prihvatljivih većem broju korisnika. Eko sheme su zamijenile dosadašnja obvezna zelena plaćanja, za razliku od kojih su dobrovoljne za korisnike. Također su predstavljene IAKS mjere ruralnog razvoja koje se vežu za nastavak provedbe mjera 10 i 11 iz PRR RH, ali obuhvaćaju i nove intervencije unutar SP ZPP.

Sanja Krivanek Mahmuljin, direktorica Sektora za provedbu mjera izravne potpore, APPRRR, predstavila je novi sustav monitoringa poljoprivrednih površina koji je aktivan i funkcionalan od ove godine za područje cijele Hrvatske. Osnovna namjena su rana upozorenja poljoprivrednicima vezana uz ispunjavanje kriterija prihvatljivosti i obveza u okviru mjera propisanih Pravilnikom.

Nastavljamo s regionalnim radionicama, kako za stručne službe, tako i za poljoprivrednike i to po sljedećem rasporedu:

Split, 24.3.2023. (dvorana HGK, Obala Ante Trumbića 4)
Rijeka, 27.3.2023. (dvorana HGK, Bulevar oslobođenja 23)
Osijek, 30.3.2023. (dvorana HGK, Europske avenije 13)
Zagreb, 4.4.2023. (kino dvorana MP, Vukovarska 78)

Prijaviti se možete putem poveznice.

APPRRR

Precizna gnojidba

Objavio

Agroburza hr

Precizna gnojidba datira iz 1990-ih i izvorno je bila usmjerena na metode gnojidbe, vrste i količine primjene koje su bile prilagođene specifičnom okruženju usjeva. Ovo je zahtijevalo od uzgajivača da uzmu u obzir vrstu tla, vremenske uvjete, potrebe usjeva itd. i odrede prilagođeni pristup gnojidi, u usporedbi s prethodno korištenom jedinstvenom preporukom za cijelo polje.

Danas uzgajivači imaju pristup još detaljnijim informacijama o uvjetima tla (fizikalnim, kemijskim i biološkim), klimatskim informacijama (oborina, temperatura, itd.) i potrebama usjeva (biljna hranjiva, kao što su N, P i K) , kao i napredniju tehnologiju i strojeve.

S obzirom na današnje dostupne informacije, precizni alati za gnojidbu mogu se koristiti kao pomoć uzgajivačima u primjeni ne samo pravih vrsta potrebnih hranjiva, već i prave količine u pravo vrijeme.

S obiljem podataka koji se mogu mjeriti u okolišu, raznolikošću usjeva koji se uzgajaju na globalnoj razini i širokim rasponom klimatskih uvjeta s kojima se uzgajivači suočavaju, napredni alati za gnojidbu mogu se koristiti za optimizaciju proizvodnje usjeva. Preciznom prilagodbom primjene gnojiva, ulazni troškovi i ugljični otisak se smanjuju, produktivnost i profit se povećavaju, a to u konačnici štiti i čuva naš ekosustav.

Prednosti precizne gnojidbe

Iako će se pristupi precizne gnojidbe razlikovati ovisno o okolišu i potrebama usjeva, postoje brojne prednosti koje su povezane s njegovom primjenom. Uzgajivači mogu predvidjeti niži ugljični otisak i smanjene ulazne troškove, povećanu produktivnost i profit te ukupno održivije sustave uzgoja, kako lokalno tako i globalno.

Niži ugljični otisak
Prema studiji koju podupire UN, više od trećine globalnih emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskom aktivnošću može se pripisati prehrambenom sustavu , počevši od toga kako se hrana proizvodi.

Veliki doprinos ovim emisijama je dušično gnojivo. Primjenom samo one količine dušika koja je potrebna za određeni usjev na određenom polju, uzgajivači mogu učinkovitije primijeniti gnojiva, a možda čak i smanjiti ukupnu količinu. Iako poljoprivreda nije jedina industrija koja igra ulogu u smanjenju

emisija, pristupi temeljeni na podacima mogli bi umanjiti budući negativni učinak.

Smanjeni ulazni troškovi
Jedan od najvećih input troškova za uzgajivače je gnojidba njihovih usjeva, a 2020. i 2021. godine donijele su dramatično povećanje cijena gnojiva , što je rezultiralo još većim financijskim opterećenjem za njih.

Razumijevanje prostorne varijabilnosti polja, njegovih svojstava tla i esencijalnih hranjivih tvari za usjev koji se uzgaja može pomoći poljoprivrednicima da prepoznaju gdje bi moglo biti potrebno manje gnojiva ili postoje li određena vremena kada ga treba primijeniti. Strateškim pristupom primjeni kako bi se neiskorištena ili isprana hranjiva svela na minimum, bit će potrebno kupiti manje gnojiva.

Povećana produktivnost
Svrha gnojidbe usjeva je opskrba usjeva hranjivim tvarima kojih nedostaje u tlu, a neophodnih za rast i razvoj biljke. Svaki usjev ima drugačiji omjer hranjivih tvari koje su potrebne za rast i svako područje zemlje pod usjevima ima drugačiji sastav tla.

Na razine hranjivih tvari u tlu usjeva utječe povijest usjeva, topografija, tip tla, vrijeme itd. Prilagodbom gnojidbe možete učinkovitije ispuniti zahtjeve usjeva i povećati produktivnost ili prinose.

Veći profiti
Kako se tehnologija i tehnike upravljanja nastavljaju poboljšavati, tako se poboljšava i ekonomija precizne poljoprivrede. Povećani prinos i produktivnost zajedno sa smanjenim troškovima inputa mogu rezultirati većim profitom za uzgajivače.

Održivost
Dva ključna pokazatelja učinka ili KPI za procjenu održivosti sustava uzgoja usjeva su ispiranje dušika i ugljični otisak. Dušik je jedan od bitnih makronutrijenata za funkcioniranje biljaka, što ga čini uobičajenim gnojivom za mnoga usjeva.

Do ispiranja dušika dolazi kada količina vode u tlu premaši kapacitet tla za zadržavanje vode, uzrokujući da višak vode i bilo kojeg topivog dušika otječe kroz tlo, čineći ga gotovo beskorisnim za usjeve i štetnim za okoliš.

Ispiranje dušika može kontaminirati vodu za piće i druge vodene površine što utječe na riblje populacije i ukupnu kvalitetu vode. Smanjenjem ispiranja dušika i ugljičnog otiska poljoprivrednih praksi, možemo minimizirati onečišćenje i pomoći ekosustavu da ostane produktivan tijekom vremena.

Najbolja upotreba alata za preciznu gnojidbu
Precizni alati za gnojidbu omogućuju različite količine primjene gnojiva na temelju potreba usjeva za hranjivim tvarima, klimatskog stresa, plodnosti tla i topografije, između ostalih čimbenika. Uz preciznu tehnologiju, odluke se svode na 4 R: pravo mjesto, prava cijena, pravo vrijeme i pravi izvor.

Korištenje GPS-vođene opreme za primjenu gnojidbe za geo-referenciranje točaka primjene gnojidbe pomoći će u izbjegavanju preklapanja i pogrešaka. S odgovarajućom opremom i naprednim alatima za gnojidbu, varijabilne količine gnojiva mogu se lako primijeniti u određeno vrijeme, ovisno o izvoru hranjivih tvari.

Ove upravljačke odluke važne su pojedinačno, ali kombinacija 4 R je ključna. Prikupljanje i analiza podataka specifičnih za poljoprivredu pomoći će uzgajivačima da shvate kako upravljati svojim poljima, ali to je često pravovremeno i zahtijeva posebnu stručnost u agronomiji, agroekologiji i znanosti o tlu. Kako bi pomogao u donošenju ovih vitalnih, ali ponekad i zastrašujućih odluka, Agmatix, globalna tvrtka za agroinformatiku, razvila je softver za pametno gnojivo koji će vam pružiti potrebne informacije.

Agmatixova digitalna rješenja za planiranje gnojidbe
Agmatixov Digital Crop Advisor pametni je softver za gnojivo koji poljoprivrednim stručnjacima daje znanstveno utemeljene rezultate usmjerene na upravljanje ishranom usjeva . Ovaj prilagođeni alat za planiranje gnojidbe jednostavan za korištenje pomaže u generiranju planova optimizacije ishrane usjeva, nadzire ključne pokazatelje uspješnosti održivosti, nudi podršku za sve laboratorijske analize i više.

Naš Digital Crop Advisor može standardizirati mjerenja na terenu i ima dostupnu višejezičnu podršku, što ga čini bitnim alatom za bilo koji globalni istraživački tim. S pristupom bogatoj bazi podataka o različitim usjevima, bitnim hranjivim tvarima za usjeve i podacima o tlu, Agmatix može pomoći u stvaranju najboljeg plana gnojidbe za vaše polje kako biste povećali produktivnost sada iu budućnosti

Fosforno gnojivo: dragocjena hranjiva tvar ili zagađivač?

Objavio

Agroburza hr

Višak fosfora s oskudnim resursima u isto vrijeme. Vrijedan nutrijent izaziva rasprave.

Biljke ne mogu rasti bez fosfora. Stoga su fosforna gnojiva važna za globalnu proizvodnju hrane. Fosforno gnojivo dolazi uglavnom iz rudnika fosfatne stijene. Međutim, ovaj resurs nije obnovljiv. Za razliku od dušičnog gnojiva, fosforno se gnojivo ne može dobiti sintetski.

Unatoč tome, malo je javne rasprave o nutrijentima . Znanstvenici stoga pozivaju da se više pozornosti posveti načinu na koji se nutrijent koristi.

Skupina istraživača sa sveučilišta Leeds i Sydney stoga je krajem prošle godine izradila nacionalnu strategiju za rješavanje problema fosfora u Velikoj Britaniji. Na internetskom portalu The Conversation pozivaju da se više pažnje posveti ciklusima nutrijenata. Pokazujemo o čemu se raspravlja.

Kakvu ulogu ima uvoz fosfor u poljoprivredi?

Svjetsko rudarenje fosfata trenutno je koncentrirano u pet zemalja. Maroko, Kina, Egipat, Alžir i Južna Afrika. Samo u Maroku nalazi se 70 posto rezervi. Zbog toga opskrba fosforom ovisi o političkoj situaciji.

Ukrajinski rat i njemačka ovisnost o ruskom plinu pokazali su koliko takva ovisnost može biti teška tijekom političkih i gospodarskih kriza. Vidljivo je to već 2008. godine, kada su cijene fosfata porasle za 800 posto kao posljedica svjetske gospodarske krize. U međuvremenu su opet porasle cijene.

Kao rezultat pandemije i ukrajinskog rata, kada je izvoz iz Kine i Rusije presušio, cijene su se ponovno učetverostručile u dvije godine, a 2022. bile su na najvišoj razini od 2008. , primjerice . Procjenjuje se da će globalni izvori fosfata biti iscrpljeni za otprilike 50 godina.

Višak fosfata unatoč ovisnosti o uvozu

Iako je Europa ovisna o uvozu fosfora, ovdje u osnovi nema manjka fosfata. U Europi neke zemlje i regije imaju velike suficite

U Nizozemskoj su, primjerice, pravila za primjenu fosfata nedavno dodatno postrožena, pa su mnogi poljoprivrednici izašli na ulice i prosvjedovali. U Njemačkoj također postoje žuta područja u nekim regijama gdje su razine fosfata u vodi kritične.

Koliko se fosfora koristi u proizvodnji hrane?

Znanstvenici stoga kritiziraju neučinkovitost sustava. Samo u Velikoj Britaniji samo oko 40 posto uvezenog fosfora koristi se za proizvodnju hrane. Ostatak se gubi na druge načine.

Tijekom mnogih godina gnojidbe, dovoljna količina fosfata se nakupila tijekom vremena na mnogim područjima . Drugi dio se gubi putem vodenih tijela i odlagališta otpada. Na primjer, fosfat ulazi u vodena tijela kao rezultat problema s pročišćavanjem otpadnih voda. Kada se otpadni mulj spaljuje , fosfat se gubi u obliku pepela na odlagalištima.

Ovako bi se političari trebali baviti pitanjem fosfora

U prošlosti se politika više fokusirala na manje mjere. Primjeri uključuju zahtjeve za korištenje manje fosfatnog gnojiva, korištenje više organskih gnojiva ili pročišćavanje fosfata iz otpadnih voda. Međutim, problemi drugdje u lancu opskrbe hranom su previđeni.

Znanstvenici iz Leedsa i Sydneya stoga pozivaju političare da se više pozabave pitanjem fosfata, da bolje promotre cikluse i razviju strategije za smanjenje unosa u okoliš. Na taj bi se način otpad bogat fosfatima mogao ponovno preraditi kako bi se mogao koristiti u poljoprivredi umjesto da se i dalje oslanja na uvoz.

Osim toga, političari bi trebali koordinirati među odjelima kako bi stvorili poticaje za učinkovitiju upotrebu nutrijenata. Na taj se način može izbjeći i onečišćenje okoliša.

Materijali s Uni Leedsa, The Conversation

Što je konzervacijska poljoprivreda?

Objavio

Ivanka Pavlović

Konzervacijska poljoprivreda (CA) je poljoprivredni sustav koji može spriječiti gubitke obradivog zemljišta dok obnavlja degradirana zemljišta. Promiče održavanje trajnog pokrova tla, minimalno ometanje tla i diverzifikaciju biljnih vrsta. Povećava bioraznolikost i prirodne biološke procese iznad i ispod površine tla, koji doprinose povećanju učinkovitosti korištenja vode i hranjivih tvari te poboljšanoj i održivoj proizvodnji usjeva.

Načela CA univerzalno su primjenjiva na sve poljoprivredne krajolike i namjene zemljišta s lokalno prilagođenim praksama. Intervencije u tlu kao što su mehanički poremećaji tla svedeni su na apsolutni minimum ili su izbjegnuti, a vanjski inputi kao što su agrokemikalije i biljna hranjiva mineralnog ili organskog podrijetla primjenjuju se optimalno i na načine i u količinama koji ne ometaju ili ne ometaju biološke procese .

CA olakšava dobru agronomiju, kao što su pravovremene operacije, i poboljšava sveukupno uzgoj zemljišta za proizvodnju kišom i navodnjavanjem. Nadopunjen drugim poznatim dobrim praksama, uključujući korištenje kvalitetnog sjemena i integrirano upravljanje štetočinama, hranjivim tvarima, korovom i vodom, itd., CA je osnova za održivo intenziviranje poljoprivredne proizvodnje. Otvara veće mogućnosti za integraciju proizvodnih sektora, kao što je integracija usjeva i stoke te integracija drveća i pašnjaka u poljoprivredni krajobraz.

Prednosti očuvane poljoprivrede

Da bi bila široko prihvaćena, sve nove tehnologije moraju imati koristi i prednosti koje privlače široku skupinu poljoprivrednika koji razumiju razlike između onoga što rade i onoga što im je potrebno. U slučaju konzervacijske poljoprivrede te se koristi mogu grupirati kao:

Ekonomske koristi koje poboljšavaju učinkovitost proizvodnje.

Tri glavne ekonomske koristi mogu proizaći iz usvajanja CA:

Ušteda vremena, a time i smanjenje radne snage.
Smanjenje troškova, npr. goriva, troškova rada strojeva i održavanja, kao i smanjenih troškova rada.
Veća učinkovitost u smislu većeg izlaza za manji unos.
Pozitivan utjecaj konzervacijske poljoprivrede na raspodjelu rada tijekom proizvodnog ciklusa i, što je još važnije, smanjenje potrebe za radnom snagom glavni su razlozi za poljoprivrednike u Latinskoj Americi da usvoje konzervacijsku poljoprivredu, posebno za poljoprivrednike koji se u potpunosti oslanjaju na obiteljski rad.

Agronomske prednosti koje poboljšavaju produktivnost tla.

Usvajanje konzervacijske poljoprivrede dovodi do poboljšanja produktivnosti tla:

Povećanje organske tvari.
Očuvanje vode u tlu.
Poboljšanje strukture tla, a time i zone zakorjenjivanja.
Stalno dodavanje žetvenih ostataka dovodi do povećanja udjela organske tvari u tlu. U početku je to ograničeno na gornji sloj tla, no s vremenom će se proširiti i na dublje slojeve tla. Organska tvar igra važnu ulogu u tlu: učinkovitost korištenja gnojiva, sposobnost zadržavanja vode, agregacija tla, okruženje za korijenje i zadržavanje hranjivih tvari, sve ovisi o organskoj tvari.

Prednosti za okoliš koje štite tlo i čine poljoprivredu održivijom:

Smanjenje erozije tla, a time i troškova održavanja cesta, brana i hidroelektrana.
Poboljšanje kvalitete vode.
Poboljšanje kvalitete zraka.
Povećanje bioraznolikosti.
Sekvestracija ugljika.
Ostaci na površini tla smanjuju učinak prskanja kišnih kapi, a nakon što se energija kišnih kapi rasprši, kapi prelaze u tlo bez ikakvih štetnih učinaka. To rezultira većom infiltracijom i smanjenim otjecanjem, što dovodi do manje erozije. Ostaci također čine fizičku barijeru koja smanjuje brzinu vode i vjetra preko površine. Smanjenje brzine vjetra smanjuje isparavanje vlage iz tla.

Jedan aspekt konvencionalne poljoprivrede je njezina sposobnost mijenjanja krajolika. Uništavanje vegetativnog pokrova utječe na biljke, životinje i mikroorganizme. Neki profitiraju od promjene i pretvaraju se u štetočine. Međutim, većina organizama je negativno pogođena i ili potpuno nestanu ili se njihov broj drastično smanji. Očuvanjem pokrova tla u konzervacijskoj poljoprivredi stvara se stanište za niz vrsta koje se hrane štetočinama, što zauzvrat privlači više kukaca, ptica i drugih životinja. Plodored usjeva i pokrovnih usjeva ograničava gubitak genetske bioraznolikosti, što je pogodovano monokulturama.

Sustavi koji se temelje na visokom dodavanju žetvenih ostataka i bez obrade, akumuliraju više ugljika u tlu, u usporedbi s gubitkom u atmosferu koji je rezultat obrade tla plugom. Tijekom prvih godina provedbe konzervacijske poljoprivrede sadržaj organske tvari u tlu povećava se razgradnjom korijena i doprinosom vegetativnih ostataka na površini. Ovaj organski materijal se sporo razgrađuje, a veći dio se ugrađuje u profil tla, stoga se oslobađanje ugljika u atmosferu također odvija sporo. U ukupnoj ravnoteži, ugljik se sekvestrira u tlu i pretvara tlo u neto ponor ugljika. To bi moglo imati duboke posljedice u borbi za smanjenje emisija stakleničkih plinova u atmosferu i time pomoći u sprječavanju katastrofalnih učinaka globalnog zatopljenja.

Tehnika

Kako poljoprivrednik započinje konzervacijsku poljoprivredu?

Počnite pribrano i koncentrirajte se na dostižne ciljeve.
Kako biste stekli iskustvo, počnite na malom dijelu farme.
Započnite na području gdje ima dovoljno pokrivenosti polja (za malčiranje) i koristite opremu namijenjenu za obavljanje posla.
U slučaju uporabe herbicida, odvojite vrijeme da naučite prepoznati i koristiti herbicide ispravno. To uključuje razumijevanje kalibracije aplikatora herbicida. Razgovarajte s drugim poljoprivrednicima koji se bave konzervacijskom poljoprivredom i učite iz njihovih iskustava i pogrešaka.
Prije nego započnete s konzervacijskom poljoprivredom, jedan vrlo važan aspekt je planiranje dobrog plodoreda .

Kako se CA temelji na životu u tlu, tla se moraju dovesti u stanje u kojem se život može razviti. Fizička i kemijska ograničenja tla, kao što su: zbijanje; drenaža; pH; Razine P2O5 i K2O treba korigirati prije početka CA. To je osobito istinito u visoko degradiranim ili iscrpljenim tlima gdje bi mogla biti potrebna neka vrsta ulaganja u melioraciju kako bi se obnovila. Potrebne radnje mogu uključivati:

podtaljivanje radi uklanjanja zbijenosti;
niveliranje;
kapanje;
korištenje zelene gnojidbe i sintetskog gnojiva za ispravljanje ekstremnih nedostataka hranjivih tvari.
Tla pod CA općenito se poboljšavaju s vremenom. To znači da je stopa degradacije i erozije manja od stope izgradnje tla. Iz tog razloga, čak i visoko degradirana tla trebala bi se poboljšati i postati produktivna pod CA.

U početnim godinama, fokus konzervacijske poljoprivrede će se usredotočiti na kontrolu korova; upravljanje ostacima usjeva i pokrovnih usjeva; te praćenje pojave štetočina i bolesti. Poljoprivrednik treba biti spreman na nove navike i rasporede.

Konzervacijska poljoprivreda temelji se na obnavljanju prirodnih procesa i stoga joj je potrebno prijelazno razdoblje prije nego što se uspostavi CA sustav i ponovno uspostavi prirodna ravnoteža. Preporučljivo je da se poljoprivrednici koji tek dolaze u CA posavjetuju s praktičarima kako bi razmijenili iskustva i postavili realna očekivanja.

Novim CA poljoprivrednicima trebat će početno razdoblje za stjecanje iskustva s inovacijom . Bit će potrebno mnogo informacija o korištenju i prilagodbi terenske opreme, alata i alata. Brazilska ideja o “klinikama sadilica” vrlo je korisna za poljoprivrednike kako bi naučili ne samo o alatima i oruđima, već io vremenu potrebnom za prijelaz na novi sustav, prinosima tijekom i nakon razdoblja prijelaza, radnim i vremenskim zahtjevima u poljoprivredi aktivnosti prije i poslije promjene. Iskustva poljoprivrednika koji dulje vrijeme provode konzervacijsku poljoprivredu mogu novim poljoprivrednicima dati naznake o tome koje ključne prakse ostvaruju uspjeh i koje greške treba izbjegavati. Osnivanje poljoprivrednih školaje još jedan koncept grupne akcije koji je bio uspješan u mnogim zemljama.

Okolišni uvjeti

Brojni okolišni uvjeti mogu ubrzati uspješno promicanje konzervacijske poljoprivrede. Općenito, sljedeći uvjeti dovode do neoptimalnog prinosa usjeva, prihoda farme ili ekoloških problema koji proizlaze iz poljoprivrednih aktivnosti u ovim područjima:

Brdovita topografija.
Erozivne padaline.
Sušna klima, s vrlo vrućim i suhim razdobljima.
Degradirana i erodirana tla Visoki troškovi proizvodnje.
Smanjenje radne sposobnosti.
Smanjenje poljoprivrednih subvencija.
Pod ovim uvjetima promjena sustava u konzervacijsku poljoprivredu mogla bi brzo dati zamah, budući da su rezultati jasni, posebno poljoprivrednicima. Uz prisutnost organizacija za očuvanje poljoprivrede, organizacija poljoprivrednika i poljoprivrednika koji imaju iskustva s konzervatorskom poljoprivredom, konzervatorska poljoprivreda može dovesti do brze promjene u društvenim i ekonomskim okolnostima ljudi.

Inovativni poljoprivrednici koji traže alternativne sustave proizvodnje kako bi uštedjeli novac, poboljšali svoju produktivnost i svoja tla, vjerojatno su ti koji će prvi usvojiti CA. Oni će također biti ti koji će promovirati CA u svojim zajednicama.

Izravna sjetva ili sadnja

Izravna sjetva uključuje uzgoj usjeva bez mehaničke pripreme sjetvene gredice i uz minimalno ometanje tla od žetve prethodnog usjeva. Izraz izravna sjetva shvaćen je u CA sustavima kao sinonim za poljoprivredu bez oranja, nultu obradu tla, bez obrade tla, izravnu bušenje, itd. Sadnja se odnosi na precizno postavljanje krupnog sjemena (na primjer kukuruza i graha); dok se sjetva obično odnosi na kontinuirani tok sjemena kao u slučaju sitnih žitarica (na primjer pšenice i ječma). Oprema prodire kroz pokrov tla, otvara otvor za sjetvu i stavlja sjeme u taj otvor. Veličinu otvora za sjeme i povezano kretanje tla treba držati na apsolutnom minimumu. U idealnom slučaju, utor za sjeme je potpuno prekriven malčem nakon sjetve i na površini ne smije biti vidljiva rahla zemlja.

Priprema zemljišta za sjetvu ili sadnju bez obrade uključuje rezanje ili valjanje korova, ostataka prethodnog usjeva ili pokrovnih usjeva; ili raspršivanje herbicida za suzbijanje korova i sijanje izravno kroz malč. Žetveni ostaci se zadržavaju u potpunosti ili u odgovarajućoj količini kako bi se zajamčila potpuna pokrivenost tla, a gnojivo i dodaci se rasipaju po površini tla ili primjenjuju tijekom sjetve.

Organski pokrov tla

Održavanje tla pokrivenim temeljno je načelo CA. Ostaci usjeva ostaju na površini tla, ali mogu biti potrebni pokrovni usjevi ako je razmak između žetve jednog usjeva i sadnje sljedećeg predug. Pokrivni usjevi poboljšavaju stabilnost CA sustava, ne samo zbog poboljšanja svojstava tla već i zbog njihove sposobnosti promicanja povećane bioraznolikosti u agroekosustavu.

Dok komercijalni usjevi imaju tržišnu vrijednost, pokrovni usjevi se uglavnom uzgajaju zbog svog učinka na plodnost tla ili kao hrana za stoku. U regijama gdje se proizvode manje količine biomase, kao što su polusušne regije ili područja erodiranih i degradiranih tala, pokrovni usjevi su korisni jer:

Zaštitite tlo tijekom razdoblja ugara.
Mobilizirajte i reciklirajte hranjive tvari.
Poboljšati strukturu tla i razbiti zbijene slojeve i tvrde posude.
Dopustiti rotaciju u monokulturi.
Može se koristiti za suzbijanje korova i štetočina.
Pokrivni usjevi uzgajaju se tijekom razdoblja ugara, između žetve i sadnje komercijalnih usjeva, koristeći preostalu vlagu u tlu. Njihov rast se prekida ili prije sjetve sljedećeg usjeva ili nakon sjetve sljedećeg usjeva, ali prije nego što počne kompeticija između dva usjeva. Pokrivni usjevi daju energiju proizvodnji usjeva, ali predstavljaju i neke izazove.

Pokrovni usjevi korisni su za:

Zaštita tla, kada nema uroda.
Osiguravanje dodatnog izvora organske tvari za poboljšanje strukture tla.
Recikliranje hranjivih tvari (osobito P 2 O 5 i K 2 O) i njihovo mobiliziranje u profilu tla kako bi ih učinili dostupnijima sljedećim usjevima.
Osigurati “biološku obradu” tla; korijenje nekih usjeva, osobito križanica, poput uljane rotkve, ključno je i može prodrijeti kroz zbijene ili vrlo guste slojeve, povećavajući sposobnost prodiranja vode u tlo.
Korištenje hranjivih tvari koje se lako ispiraju (osobito N).
Različite biljke, s različitim sustavima korijenja, istražuju različite dubine tla unutar profila. Oni također mogu imati sposobnost apsorbirati različite količine hranjivih tvari i proizvesti različite izlučevine korijena (organske kiseline) što rezultira dobrobitima za tlo i za organizme.

Prisutnost sloja malča (od mrtve vegetacije) u konzervacijskoj poljoprivredi inhibira isparavanje vlage iz tla, ali dovodi do veće infiltracije vode u profil tla. Postotak kišnice koja se infiltrira u tlo ovisi o količini pokrivenosti tla.

Kako različiti pokrovni usjevi proizvode različite količine biomase, gustoća ostataka varira s različitim usjevima, a time i sposobnost povećanja infiltracije vode.

Vegetativni pokrov je važan u CA za zaštitu tla od utjecaja kišnih kapi; držati tlo u sjeni; i održavati najveći mogući sadržaj vlage. Vidjeli smo njihovu važnost za recikliranje hranjivih tvari; ali oni također imaju fizički i, možda, alelopatski učinak na korove, smanjujući njihovu učestalost i dovodeći do smanjenja upotrebe agrokemikalija, a time i troškova proizvodnje.

Ostaci slame djeluju kao jastuk koji smanjuje pritisak na tlo ispod kotača i kopita i stoga igraju važnu ulogu u smanjenju zbijanja tla.

Plodored

Rotacija usjeva nije samo neophodna kako bi se mikroorganizmima u tlu ponudila raznolika “prehrana”, već kako se oni ukorjenjuju na različitim dubinama tla, sposobni su istraživati različite slojeve tla u potrazi za hranjivim tvarima. Hranjive tvari koje su isprane u dublje slojeve i koje više nisu dostupne komercijalnom usjevu, usjevi u plodoredu mogu “reciklirati”. Na taj način usjevi u ophodnji funkcioniraju kao biološke pumpe. Nadalje, raznolikost usjeva u plodoredu dovodi do raznolike flore i faune tla, budući da korijenje izlučuje različite organske tvari koje privlače različite vrste bakterija i gljivica, koje zauzvrat igraju važnu ulogu u transformaciji tih tvari u biljci dostupne hranjivim tvarima.

Učinci plodoreda:

Veća raznolikost u biljnoj proizvodnji, a time i u prehrani ljudi i stoke.
Smanjenje i smanjen rizik od napada štetočina i korova.
Veća rasprostranjenost kanala ili biopora koje stvaraju različiti korijeni (raznih oblika, veličina i dubina).
Bolja distribucija vode i hranjivih tvari kroz profil tla.
Istraživanje hranjivih tvari i vode u različitim slojevima profila tla pomoću korijena mnogih različitih biljnih vrsta rezultira većim korištenjem dostupnih hranjivih tvari i vode.
Povećana fiksacija dušika kroz određene simbionte biote biljke i tla i poboljšana ravnoteža N/P/K iz organskih i mineralnih izvora.
Povećano stvaranje humusa.
Sredstva i prakse:

Dizajn i provedba plodoreda prema različitim ciljevima: proizvodnja hrane i stočne hrane (zrno, list, stabljike); proizvodnja ostataka; kontrola štetočina i korova; unos hranjivih tvari i biološko podpovršinsko miješanje/uzgoj, itd.
Korištenje odgovarajućeg / poboljšanog sjemena za visoke prinose kao i visoku proizvodnju ostataka nadzemnih i podzemnih dijelova, s obzirom na tlo i klimatske uvjete.

1...252627...90 Stranica 26 od 90