Upisnik poljoprivrednika i Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodartava kontinuirano se ažuriraju na temelju zahtjeva korisnika za upisom, ispisom odnosno promjenama, a u 2024. godini APPRRR je nastavio i s postupkom usklađivanja uvjeta poslovanja svih prethodno upisanih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) na temelju ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva. Nadalje, APPRRR redovno provodi kontrole točnosti unesenih podataka u upisnike, kao i kontrolu kvalitete podataka u upisnicima. Na dan 31. prosinca 2024. godine u Upisniku poljoprivrednika evidentirano je ukupno 161.229 poljoprivrednika.
U Upisnik ekoloških subjekata upisano je ukupno 7.586 subjekata koji se bave proizvodnjom, preradom, distribucijom, uvozom i izvozom ekoloških proizvoda. Tijekom 2024. godine u Upisnik ekoloških subjekata upisano je 375 novih subjekata. Tijekom 2024. godine Agencija za plaćanja je zaprimila 517 zahtjeva za upis u Vinogradarski registar, 771 Izjavu o očekivanoj berbi, 2.435 Izjava o berbi, 3.089 Izjava o proizvodnji, 1.961 Izjava o stanju zaliha vina/mošta u vlasništvu na dan 31. srpnja, 238 prijava krčenja vinograda, 53 prijave novo posađenih vinograda te izdala 5.923 dokumenata koji prate pošiljke grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina (prateći dokumenti)
Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2025. godinu objavljen je u „Narodnim novinama“, broj 31/25 od 24.2.2025. godine, a možete ga pronaći na sljedećoj poveznici.
Jedinstveni zahtjev za potporu za 2025. godinu poljoprivrednici mogu podnijeti u razdoblju od 4. ožujka do 13. lipnja 2025. godine.
S ciljem informiranja poljoprivrednika o novostima vezanim uz intervencije, obveze i podnošenje Jedinstvenog zahtjeva Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva će u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju tijekom razdoblja podnošenja Jedinstvenog zahtjeva održati informativnu kampanju s radionicama. O mjestu i vremenu održavanju radionica pravovremeno ćemo vas informirati na našoj mrežnoj stranici
List B, korak 6 –Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš
31.02. EGP -Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima
13, 17, 18, 20, 21, 22
31.04. USG -Uporaba stajskog gnoja
1, 3, 4, 23
31.05. MUL -Minimalni udio leguminoza
5
31.06. KP -Konzervacijska poljoprivreda
7, 8, 9, 10, 12
31.07. TVPV -Očuvanje travnjaka visoke prirodne vrijednosti
13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20
31.08. PEG -Primjena ekoloških gnojiva u trajnim nasadima
“Hrana i poljoprivreda ključni su za europske ljude, gospodarstvo i društvo. Potrebno nam je da poljoprivredno-prehrambeni sektor napreduje i da se natječe na poštenom globalnom tržištu, s dovoljno otpora da se nosi s krizama i šokovima,” rekao je Hansen dok je otkrivao plan.
Politico donosi pet glavnih zaključaka iz novog plana EU-a za poljoprivredu:
1. Učiniti poljoprivredu ponovno atraktivnom (ili barem mogućom za preživljavanje)
Europski poljoprivrednici stare. Samo 12 posto ih je mlađe od 40 godina, a mnogi se bore s niskim primanjima, birokracijom i nestabilnim tržištima. Hansenova vizija priznaje da Europa neće imati dovoljno poljoprivrednika do 2040. ako se nešto ne promijeni.
Kakav je plan? Bolje plaće, manje administrativnih opterećenja i novi tokovi prihoda kao što su projekti uzgoja ugljika i bioekonomije za zadržavanje mladih ljudi u poslu. Komisija također ove godine treba izraditi strategiju generacijske obnove, s fokusom na lakši pristup zemljištu i financiranju za mlade poljoprivrednike.
Revizija zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027. bit će ključna za ispunjenje ovih obećanja. Ali već se pojavljuje borba oko toga treba li ZPP ostati samostalni fond u proračunu EU-a ili se preklopiti u veću kasu s novcem. Komisija signalizira pomak prema ciljanijoj potpori ZPP-a (Zajednička poljoprivredna politika) dajući prednost aktivnim poljoprivrednicima, mladim sudionicima i onima koji proizvode osnovnu hranu. Također se govori o pojednostavljenju izravnih plaćanja i prilagodbi raspodjele subvencija.
2. Borba oko profita u prehrambenom lancu nije gotova
Hansenova vizija cilja na neravnoteže moći u lancu opskrbe hranom, signalizirajući da Komisija nije završila s razbijanjem nepoštenih trgovačkih praksi. Poljoprivrednici su dugo tvrdili da im trgovci na malo i proizvođači hrane pritišću cijene, prisiljavajući ih da prodaju ispod troškova proizvodnje – praksa koju Komisija želi dodatno obuzdati revizijom UTP direktive.
Međutim, dok skupine poljoprivrednika to smatraju bitnim, iz Komisije za slobodno tržište i dalje su zabrinuti zbog izravne zabrane prodaje ispod cijene koja bi mogla narušiti tržišno natjecanje. Dakle, vizija naglašava pravila protiv “sustavno” uvjerljive prodaje ispod cijene.
Plan također uključuje veću ulogu novog Opservatorija za poljoprivredno-prehrambeni lanac u praćenju tko čini kakvu maržu u lancu opskrbe hranom — potez koji bi mogao povećati transparentnost, ali i više napetosti između farmera i većih aktera.
I ne osjećaju se samo farmeri stisnutima. Komisija također naglašava brigu oko radnika u poljoprivredi, žena u poljoprivredi i stranih radnika. Smatra da industrija mora biti privlačnija i pravednija. Pokrenut će se platforma Žene u poljoprivredi. Također postoji poziv da se poboljšaju uvjeti za radnike s niskim plaćama u poljoprivredi i preradi hrane, ali nema novih alata za provedbu koji bi to poduprli.
Očekujte protivljenje drugih igrača, kao što su trgovci na malo i proizvođači hrane, koji tvrde da će više cijene na farmama povećati troškove za potrošače, ali i zabrinutost da EU ne čini dovoljno da zaštiti radnike u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru od niskih plaća i loših uvjeta.
3. Manje kazni – više poticaja
Komisija želi da se poljoprivreda dekarbonizira i manje zagađuje, ali poljoprivrednike treba promatrati kao dio rješenja, a ne kao problem, tvrdi se u viziji. To znači manje kazni i više poticaja, dok bi prehrambene tvrtke i trgovci na malo trebali snositi što veći teret za klimu i okoliš. Ipak ostaje nejasno kako će se smatrati odgovornima.
Mnoštvo zahtjeva poljoprivrednika za ekološkim odstupanjem pokazuje da “pristupi koji odgovaraju svima” ne funkcioniraju, kaže Komisija. Zato će pojednostavljenje CAP-a sredinom godine dati zemljama EU više fleksibilnosti, prebacujući CAP “od uvjeta ka poticajima”, uključujući “pojednostavljene” usluge ekosustava.
Plan uključuje jaču potporu uzgoju ugljika, proizvodnji bioenergije, organskim i agroekološkim praksama te bioekonomiji i cirkularnosti. Bruxelles također želi da biopesticidi i nove genomske tehnike brže stignu na tržište – s prijedlogom o biopesticidima koji je obećan ove godine – dok se biotehnologija mora povećati.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) trebala bi dobiti veći proračun kako bi ubrzala procjene sigurnosti i uklonila regulatorna uska grla. Ipak, nisu sve inovacije dobrodošle. Upozorava se da se “određene prehrambene inovacije ponekad vide kao prijetnja”. Ističe se da stoka “je i ostat će bitan dio” prehrambenog sustava EU-a, s vlastitim posvećenim “tijekom rada” za jačanje konkurentnosti. Aditivi za stočnu hranu “bit će ključni” kako bi sektor postao održiviji.
4. Više domaće hrane i stočne hrane i suzbijanje uvoza
Trenutačno se EU uvelike oslanja na ključni uvoz gnojiva iz Rusije, Bjelorusije i Sjeverne Afrike, dok soja za stočnu hranu uglavnom dolazi iz Južne i Sjeverne Amerike.
Kako bi se to popravilo, Hansenova vizija uključuje novu strategiju za poticanje biljnih proteina uzgojenih u EU, povećanu proizvodnju niskougljičnih i recikliranih gnojiva te više ulaganja u domaće agritech inovacije. Komisija također istražuje ideju o zalihama hrane — potez koji signalizira veću zabrinutost za otpornost opskrbnog lanca.
Jedan od politički najosjetljivijih dijelova vizije? Plan trgovinskog reciprociteta očekuje se 2025., u kojem će se navesti kako će EU provoditi jednake standarde za uvoz pesticida, dobrobiti životinja i održivosti.
Kako bi to poduprla provedbom, Komisija želi uspostaviti namjensku radnu skupinu za kontrolu uvoza, koja će raditi sa zemljama članicama na jačanju graničnih provjera i sprječavanju ulaska zabranjenih tvari na tržište EU-a.
Ključna promjena u odnosu na prethodni nacrt koji je procurio, sada nema izričite zabrane tvrtkama iz EU-a da izvoze otrovne pesticide koji su zabranjeni kod kuće. Umjesto toga, Komisija će započeti s procjenom učinka, ostavljajući otvorenim kako bi buduća ograničenja mogla izgledati.
5. Mrvice za potrošača
Novim pravilima ne smetaju previše ni hrana ni potrošači. Komisija će predložiti jačanje uloge javne nabave.
Dokument poziva na kraće opskrbne lance. Hraniti se zdravo također znači jesti lokalno, tvrdi se, jer je nažalost “hrana se više prerađuje, prehrambene navike se mijenjaju, a lanci opskrbe postali su dulji”. Iz tog će se razloga svake godine održavati Dijalog o hrani s dionicima kako bi se raspravljalo o preformulaciji proizvoda, dostupnosti hrane i prikupljanju podataka o unosu hrane. Berlaymont će pokrenuti studiju o utjecaju ultraprerađene hrane na zdravlje i namjerava proširiti označavanje zemlje podrijetla.
Još jedna promjena u odnosu na ranije procurjeli dokument je odlomak o tome kako bi potrošači trebali primati “pouzdane informacije” i da će se EU obračunati s “obmanjujućim ekološkim tvrdnjama i nepouzdanim oznakama održivosti”. Potrošači bi također trebali “podržavati poljoprivrednike u tranziciji” prema ekološkoj proizvodnji, jer “tržišta ne uspijevaju nagraditi već postignuti napredak”.
Nema spomena o označavanju na prednjoj strani pakiranja, profilima hranjivih tvari za reklamiranje slatkih, slanih i masnih proizvoda ili biljnoj prehran
Preporučeni pašni pritisak možete izračunati uz pomoć KALKULATORA PREPORUČENOG BROJA DANA NAPASIVANJA – koji je dostupan na web stranici Agencije za plaćanja/ ZPP 2023-2027/Izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja.
KALKULATOR PREPORUČENOG BROJA DANA NAPASIVANJA sastoji se od:
Izračuna broja uvjetnih grla po ARKOD parceli i
Izračuna minimalnog i maksimalnog preporučenog broja dana napasivanja, uz poštivanje propisanog pašnog pritiska od 0,3 do 1 uvjetno grlo po hektaru.
Pašni pritisak definiran je člankom 3. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2025. godinu (NN 31/25):
(2) t) pašni pritisak – je umnožak broja grla izražen u uvjetnim grlima, u skladu s koeficijentom konverzije iz Tablice 6. Priloga 1. ovoga Pravilnika i vremenskog koeficijenta koji čini odnos broja dana ispaše na cijeloj površini ARKOD parcele i broja dana u godini zahtjeva, podijeljen s površinom te ARKOD parcele.
Napomena: Kalkulator izračunava preporučeni broj dana napasivanja, no kako bi se mjere u potpunosti ispoštivale, potrebno je pridržavati se svih obveza korisnika koje se tiču napasivanja posebno perioda napasivanja i ostalih uvjeta i obveza propisanih Pravilnikom. Popis obveza po intervencijama vezanih uz napasivanje navodimo u nastavku:
31.02. Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima:
– Korisnik je u godini zahtjeva obvezan održavati pašnjake i krške pašnjake ispašom stoke u vlasništvu i/ili posjedu uz poštivanje pašnog pritiska od 0,3 do 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara u razdoblju ispaše, u skladu s Tablicom 6. Priloga 1. Pravilnika, a provedbu obveze može zabilježiti geotagiranom fotografijom te istu dostaviti Agenciji za plaćanja putem AgroGTF aplikacije. – Ispaša stoke mora se provesti do 1. listopada godine zahtjeva – Korisnik mora udovoljiti i ostalim uvjetima iz Pravilnika.
31.07. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti: – Ako se travnjak održava napasivanjem, stoka se mora napasivati na cijeloj raspoloživoj površini, uz poštivanje pašnog pritiska s najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara. – Ako se travnjak održava košnjom ispaša je dozvoljena nakon košnje do kraja tekuće godine, a stoka se mora napasivati na cijeloj raspoloživoj površini uz poštivanje pašnog pritiska od najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara. – Ako se travnjak održava košnjom, ovisno o regiji, dozvoljena je najviše jedna košnja u skladu sa sljedećim terminima:
– Kontinentalna nizinska regija: od 1. kolovoza do 15. rujna – Brdsko-planinska regija: od 20. srpnja do 15. rujna – Mediteranska regija: od 15. srpnja do 15. rujna. – Korisnik mora udovoljiti i ostalim uvjetima iz Pravilnika.
70.02.01. Zaštita ptice kosca (Crex crex): – Ako se travnjak održava samo ispašom, ispaša je dozvoljena od 1. kolovoza do kraja tekuće godine, stoka se mora napasivati na cijeloj površini ARKOD parcele uz poštivanje pašnog pritiska od najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara. – Ispaša je dozvoljena nakon košnje do kraja tekuće godine, stoka se mora napasivati na cijeloj površini ARKOD parcele, uz poštivanje pašnog pritiska od najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara. – Košnju provoditi isključivo u periodu od 1. kolovoza do 15. rujna, – Korisnik mora udovoljiti i ostalim uvjetima iz Pravilnika.
70.02.02. Zaštita leptira na trajnim travnjacima: – Ispaša je dozvoljena samo od 16. rujna do kraja tekuće godine, stoka se mora napasivati na cijeloj površini ARKOD parcele, uz poštivanje pašnog pritiska od najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara. – Korisnik mora udovoljiti i ostalim uvjetima iz Pravilnika.
• Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina • Pašarenje na pašnjacima • Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama • Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina • Konzervacijska poljoprivreda • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina • Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)
• Dodatno plaćanje na osnovnu potporu dohotku (plaćanja za prakse na svim vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta) Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina (EZP), Minimalni udio leguminoza od 20% na poljoprivrednim površinama, Konzervacijska poljoprivreda.
• Razlikuje se od dosadašnje zelene prakse po tome što isključuje ekološki značajne površine na ugaru, postrne usjeve te zelene pokrove.
• Plaćanje za pojedinu vrstu uporabe poljoprivrednog zemljišta ili skupinu usjeva, kojim se u cijelosti ili djelomično nadoknađuju dodatni troškovi i gubitak prihoda koji su rezultat preuzetih obveza Pašarenje na pašnjacima, Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV).
Uvjetovanost
GAEC 1-Održavanje trajnih travnjaka
•Godišnji omjer površine trajnih travnjaka i ukupne poljoprivredne površine na nacionalnoj razini ne smije se smanjiti za više od 5 % u odnosu na omjer istih površina u 2018. godini
•Ako se na razini svake pojedine godine utvrdi smanjenje omjera za više od 5 % u odnosu na 2018. godinu:
– Ministarstvo će propisati mjere za dostizanje potrebnog omjera
– Agencija za plaćanja će do 31. prosinca tekuće godine obavijestiti korisnike o pravilima sprječavanja novih prenamjena trajnih travnjaka i obnavljanja prenamijenjenih travnjaka
– Korisnici koji su prenamijenili površine trajnih travnjaka u oranične površine u razdoblju dvije godine prije utvrđivanja smanjenja omjera za više od 5% na razini Hrvatske, dužni su obnoviti prenamijenjene travnjake
GAEC 5-Upravljanje obradom tla pod nagibom
Obveza – svih poljoprivrednih proizvođača s poljoprivrednim površinama nagiba13 % ili više
Provedba:
– na oraničnim poljoprivrednim površinama s nagibom od 13% i više osnovna obrada tla se mora provoditi samo okomito na pad terena
– na površinama trajnih nasada s nagibom od 13 % i više, u kojima je smjer redova paralelno s nagibom terena moraju imati međuredni prostor prekriven biljnim pokrovom
GAEC 6-Minimalni zemljišni pokrov
•Tijekom vegetacijskog razdoblja sve oranične poljoprivredne površine moraju biti pokrivene poljoprivrednim kulturama ili žetvenim ostacima osim u slučaju obavljene pripreme za sljedeću sjetvu i prije nicanja
• Od 15. studenoga do 15. veljače, u cilju prikupljanja vlage, sprečavanja erozije i očuvanja zalihe ugljika u tlu, poljoprivredne površine moraju biti pokrivene glavnim usjevom ili zelenim pokrovom ili se mora primjenjivati jedna od sljedećih mjera:
– ostavljanje strništa na poljoprivrednim površinama
– prekrivanje poljoprivrednih površina žetvenim ostacima (malč)
– obrada tla za sjetvu, pri čemu najmanje 25 % poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva s nagibom većim od 9 % mora biti pokriveno glavnim usjevom ili zelenim pokrovom ili žetvenim ostacima (malč) ili ostavljanjem strništa na poljoprivrednim površinama
GAEC 7-Plodored na obradivom zemljištu
• Poljoprivredna gospodarstva oraničnih površinama 10 ha i više – obveza je uspostaviti izmjenu kultura na razini parcele najmanje jednom godišnje uključujući sekundarne usjeve (prisutni minimum 8 tjedana)
• Obveza uspostave plodoreda ne odnosi se na poljoprivredne parcele na kojima se uzgajaju trajni nasadi, trave i druge travolike krmne kulture i na površine pod ugarom
Obveza primjene GAEC 7 uvjeta započinje s glavnom kulturom na oraničnoj površini prijavljenom u okviru Jedinstvenog zahtjeva u 2024. godini za osnovnu potporu dohotku za održivost, bez obzira na to koja kultura je bila na toj površini u 2023. godini.
Izuzeća koja se primjenjuju:
– Poljoprivredna gospodarstva koja imaju obradivo zemljište veličine do 10 hektara, nisu dužna uspostaviti plodored
– Poljoprivredna gospodarstva na kojima se više od 75 % oraničnih površina koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, proizvodnju leguminoza ili je zemljište ostavljeno naugaru, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored
– Poljoprivredna gospodarstva na kojima više od 75 % raspoloživih poljoprivrednih površina zauzimaju trajni travnjaci ili se koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored
GAEC 8-Minimalni udio pod neproizvodnim površinama i obilježjima
•Poljoprivredna gospodarstva oraničnih površinama 10 ha i više dužna su provoditi:
– Minimalni udio od najmanje 4% obradivog zemljišta na razini poljoprivrednog gospodarstva namijenjen neproizvodnim površinama i obilježjima, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru
– Poljoprivredna gospodarstva uključena u Eko shemu 31.03. Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina minimalni udio se ograničava na 3%
Izuzeća koja se primjenjuju:
– Poljoprivredna gospodarstva koja imaju obradivo zemljište veličine do 10 hektara, nisu dužna uspostaviti plodored
– Poljoprivredna gospodarstva na kojima se više od 75 % oraničnih površina koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, proizvodnju leguminoza ili je zemljište ostavljeno na ugaru, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored
– Poljoprivredna gospodarstva na kojima više od 75 % raspoloživih poljoprivrednih površina zauzimaju trajni travnjaci ili se koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored
Sukladno članku 1. stavka 1. točke a) Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2022/1317 i obavijesti koja je dostavljena Komisiji u skladu sa člankom 2. stavkom 1. iste Uredbe za 2023. godinu može proizvodnja na ugaru ali ne kukuruza, soje ili kultura kratkih ophodnji.
Odstupajući od prvog zahtjeva u okviru standarda za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta (GAEC standard) 8, države članice mogu odlučiti da za godinu zahtjeva 2024. poljoprivrednici i drugi korisnici na koje se taj standard primjenjuje prvi zahtjev u okviru tog standarda mogu ispuniti tako da minimalni udio od najmanje 4 % obradivog zemljišta na razini poljoprivrednog gospodarstva namijene za: — neproizvodne površine i obilježja, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru; i/ili — usjeve koji vežu dušik; i/ili — postrne usjeve.
Pri uzgoju postrnih usjeva i usjeva koji vežu dušik ne smiju se upotrebljavati sredstva za zaštitu bilja. Za postrne usjeve države članice primjenjuju faktor ponderiranja 1. Odluke koje države članice donesu na temelju stavka 1. primjenjuju se od 1. siječnja 2024.
•Obilježja krajobraza na poljoprivrednoj površini ne smiju se uklanjati ili oštećivati
•Nije dozvoljeno orezivanje živica i šumaraka u razdoblju od 1. ožujka do 31. kolovoza
•Na poljoprivrednim površinama ne smiju biti prisutni korovi pelinolisna ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, L.) i mračnjak (Abutilon theophrasti Med.), višegodišnji korovi niti drvenaste biljne vrste koje zarastaju poljoprivrednu površinu
•Navedene biljne vrste uklanjati mehaničkim postupcima ili primjenom herbicida
Vrsta EZP
Prihvatljiva površina
1. Živice ili pojasevi drvenastih kultura (obilježje krajobraza)
1 metar (dužni) živice = EZP površina od 10 m²
2. Izolirana stabla (obilježje krajobraza)
1 izolirano stablo = EZP površina od 30 m²
3. Drvored (obilježje krajobraza)
1 metar drvoreda = EZP površina od 10 m²
4. Skupina stabala i grmlja/šumarak (obilježje krajobraza)
31.01. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina
Eko shema Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku dodatnog plaćanja na osnovnu potporu dohotku. Predstavlja prošireni oblik zelene prakse raznolikost usjeva, koja se primjenjivala samo na oraničnim površinama. U cilju što veće ukupne raznolikosti poljoprivrednih površina, kojom se pruža značajan doprinos klimatskim ciljevima te mozaičnosti poljoprivrednog krajobraza i očuvanju bioraznolikosti, intervencija se provodi na svim vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta.
Prihvatljivi korisnici
· Prihvatljivi korisnik je aktivni poljoprivrednik, te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav.
Uvjeti prihvatljivosti
· ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora, · pravovremeno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i ostale dokumentacije, · posjedovanje prava na plaćanje, · minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta, · prihvatljivi su svi korisnici osnovne potpore dohotku za održivost.
Obveze korisnika
Korisnik preuzima godišnju obvezu, a prema veličini poljoprivrednog zemljišta provodi jedan od tri uvjeta:
Korisnik je u godini podnošenja zahtjeva obvezan završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz tematiku eko sheme.
Korisnici su obvezni voditi evidenciju o provedbi pojedinih praksi prema propisanom obrascu. Obrazac evidencije korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca u godini podnošenja zahtjeva.
Oblik i intenzitet potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku dodatnog plaćanja na osnovnu potporu dohotku za održivost, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.
Eko shema Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.
Održavanje pašnjaka ispašom doprinosi opstanku karakterističnih krajobraza, očuvanju pašnjačke vegetacije, karakterističnih biljnih i životinjskih vrsta te vrijednih staništa. Ispaša životinja na pašnjacima kroz dulji period pruža doprinos dobrobiti životinja.
Prihvatljivi korisnici
Prihvatljivi korisnik je aktivni poljoprivrednik te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav.
Uvjeti prihvatljivosti
ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora,
pravovremeno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i ostale dokumentacije,
upis stoke u Jedinstveni registar domaćih životinja, propisno označavanje stoke i dr.,
minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta.
Obveze korisnika
Održavanje pašnjaka i krških pašnjaka obaveznom ispašom stoke u vlasništvu i/ili posjedu, s 0,3 do 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara.
Provođenje obavezne ispaše u razdoblju do 1. listopada tekuće godine.
Izrada godišnjeg plana pašarenja za svaku ARKOD parcelu pašnjaka i krških pašnjaka u okviru obveznog individualnog savjetovanja poljoprivrednika.
Vođenje evidencije o provedbi svih aktivnosti na pojedinim kategorijama (pašnjaci, krški pašnjaci) prema propisanom obrascu.
Obrazac evidencije korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca u godini podnošenja zahtjeva.
Zasijavanje pašnjaka i krških pašnjaka nije dozvoljeno.
Zabranjena je upotreba mineralnog gnojiva ili stajskog gnoja.
Zabranjena je upotreba sredstava za zaštitu bilja.
Zabranjeni su hidromelioracijski zahvati.
Na površinama krških pašnjaka u cilju njihovog održavanja, potrebno je ručno uklanjati neželjenu vegetaciju.
Oblik i intenzitet potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.
31.03. Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina
Eko shema Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku dodatnog plaćanja na osnovnu potporu dohotku.
Intervencija predstavlja modifikaciju zelene prakse ekološki značajne površine. Intervencija se provodi na razini gospodarstva, na minimalno 10% ukupnih poljoprivrednih površina gospodarstva, na kojima se održavaju ekološki značajne površine.
Intervencija doprinosi zaštiti bioraznolikosti, očuvanju staništa i mozaičnosti krajobraza uz dodatno poboljšanje usluga poljoprivrednog ekosustava.
Prihvatljivi korisnici
· Prihvatljivi korisnik je aktivni poljoprivrednik, te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav.
Uvjeti prihvatljivosti
· ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora, · pravovremeno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i ostale dokumentacije, · posjedovanje prava na plaćanje, · minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta, · prihvatljivi su svi korisnici osnovne potpore dohotku za održivost.
Obveze korisnika
Korisnik preuzima godišnju obvezu osiguravajući na minimalno 10% svojih poljoprivrednih površina postojanje sljedećih ekološko značajnih površina:
Obilježja krajobraza na poljoprivrednom zemljištu te na površinama koje graniče s poljoprivrednim površinama, a čine ih: živica ili pojasevi drvenastih kultura, pojedinačna stabla, drvored, šumarak, jezerce/bara, jarak i tradicionalni suhozid.
Rubni pojasevi uz vodotoke
Pojasevi prihvatljivih hektara duž rubova šume bez proizvodnje
Korisnik je u tekućoj godini zahtjeva obvezan završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz tematiku eko sheme.
Korisnik je obvezan voditi evidenciju o provedbi svih aktivnosti prema propisanom obrascu. Obrazac evidencije korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca u godini podnošenja zahtjeva.
Prilikom računanja površina koje čine ekološki značajne površine, ukupni broj hektara izračunava se korištenjem koeficijenata tj. konverzijskih i ponderacijskih faktora, koji se dalje obračunavaju unutar kalkulatora dostupnog u AGRONET-u.
Oblik i intenzitet potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku dodatnog plaćanja na osnovnu potporu dohotku za održivost, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.
8. Rubni pojasevi duž vodotoka (i druge vode), uključujući rubne pojaseve pod trajnim travnjakom
1 metar rubnog pojasa = EZP površina od 15 m²
9. Pojasevi prihvatljivih hektara uz rubove šume bez proizvodnje
1 m = EZP površina od 9 m²
31.04. Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama
Eko shema Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja, koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.
Intervencija ima za cilj povećati sadržaj humusa smanjenjem uporabe sintetskih mineralnih gnojiva, čime se ujedno postiže poboljšanje fizikalnih i kemijskih svojstava tla. Smanjenje uporabe mineralnih gnojiva značajno doprinosi uštedama energije potrebne za njihovu proizvodnju te umanjuje onečišćenje tla, zraka i vode.
Intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u ARKOD sustav. Za intervenciju se može koristiti kruti i/ili tekući stajski gnoj sa vlastite farme i/ili kupljen sa stočarskih farmi.
Prihvatljivi korisnici
Prihvatljivi korisnik je aktivni poljoprivrednik, te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav.
Uvjeti prihvatljivosti
ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora,
pravovremeno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i ostale dokumentacije,
upis stoke u Jedinstveni registar domaćih životinja, propisno označavanje stoke i dr.,
minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta.
Obveze korisnika
Posjedovati analizu tla za svaku ARKOD parcelu na kojoj se primjenjuje stajski gnoj. Za svakih 10 ARKOD parcela koje imaju površinu manju od 1 ha korisnik provodi analizu samo za najveću ARKOD parcelu. Analiza tla mora sadržavati slijedeće parametre: reakciju tla (pH, KCl i H2O), sadržaj humusa, sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva P2O5 i K2O, hidrolitsku kiselost ili sadržaj ukupnih karbonata te sadržaj skeleta (kod skeletnih tala);
Posjedovati analizu stajskog gnoja na sadržaj suhe tvari, sadržaj organske tvari, reakciju (pH) i sadržaj hranjiva (ukupni dušik, fosfor i kalij). Analizu stajskog gnoja potrebno je napraviti svake godine za svaku vrstu i za svaku novokupljenu količinu gnoja;
U skladu sa analizom tla i analizom stajskog gnoja izraditi i provoditi plan gnojidbe. Plan gnojidbe, uz analizu tla i analizu stajskog gnoja zajedno s računima i ostalom dokumentacijom, korisnik je obvezan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju;
Voditi evidenciju o primjeni stajskog gnoja za sve ARKOD parcele na kojima je u kalendarskoj godini primijenjen stajski gnoj. Obrazac evidencije korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca u godini podnošenja zahtjeva.;
Gnojidba stajskim gnojem unutar intervencije treba biti u skladu s potrebama kulture, temeljena na provedenoj analizi tla od strane ovlaštenog laboratorija te planu gnojidbe izrađenom uz pomoć individualnog savjetovanja od strane predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede. Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede dostavlja APPRRR do 31. prosinca tekuće godine popis korisnika individualnog savjetovanja;
Dozvoljeno je koristiti stajski gnoj (kruti ili tekući) na oranici u količini koja odgovara primjeni dušika iz stajskog gnoja od najmanje 70 kg N/ha do najviše 150 kg N/ha u skladu s minimalnim i maksimalnim količinama stajskog gnoja po hektaru prema Tablici 1. Tablica 1. Dozvoljene količine stajskog gnoja
Korisnik kojem je temeljem provedene analize tla od strane ovlaštenog laboratorija izdana preporuka za gnojidbu stajskim gnojem s količinom dušika nižom od 70 kg/ha izuzima se iz ove obveze.
7. Primijeniti stajski gnoj unutar 48 sati od iznošenja na oraničnu površinu te na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru;
8. Korisnik koji nema dovoljne količine stajskog gnoja ili nema proizvodnju vlastitog stajskog gnoja dužan je do 15. prosinca tekuće godine zahtjeva Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dostaviti presliku računa o kupljenom stajskom gnoju iz kojeg je vidljivo: – količina kupljenog stajskog gnoja po vrstama stajskog gnoja navedenima u Tablici 1 – MIBPG i naziv poljoprivrednika od kojeg je kupljen stajski gnoj.
9. Za korisnika koji posjeduje stoku količina proizvedenog stajskog gnoja izračunava se na temelju prosječnog broja grla/kljunova prema Tablici 2. evidentiranih u jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ) u godini koja prethodi godini podnošenja jedinstvenog zahtjeva na temelju stanja svakog prvoga dana u mjesecu i godišnjoj proizvedenoj količini dušika u stajskom gnoju po UG iz Tablice 2. Tablica 2. Godišnja količina dušika u stajskom gnoju i količina stajskog gnoja po UG
VRSTA DOMAĆE ŽIVOTINJE
kg N/godina
%N
Tona stajskog gnoja godišnje po UG
Goveda
70
0,5
14,0
Kopitari
60
0,6
10,0
Ovce i koze
70
0,8
8,8
Svinje
80
0,6
13,3
Perad
85
2,2
3,9
Ostale domaće životinje
85
0,5
17,0
10. Korisnik koji posjeduje stoku, obvezan je u spremištima stajskog gnoja primjenjivati anorganske tvari za vezanje amonijaka, adsorbense poput zeolita. Primjenu istih korisnik dokazuje preslikom računa, koje prilaže zajedno s ostalim računima i dokumentacijom te ih je u obvezi dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
11. Korisnik koji posjeduje stoku, u cilju smanjenja onečišćenja vode (nakon pojave oborina) te zraka (osobito u toplijim mjesecima) u obvezi je imati pokrivena spremišta stajskog gnoja.
Oblik i intenzitet potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.
Eko shema Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja, koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.
Intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u ARKOD sustav. Intervencija obuhvaća uzgoj zrnatih i/ili krmnih leguminoza kao glavnih usjeva i/ili postrnih usjeva u udjelu od minimalno 20% prijavljenih oraničnih površina.
Prihvatljivi korisnici
Prihvatljivi korisnik je aktivni poljoprivrednik, te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav.
Uvjeti prihvatljivosti
ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora,
pravovremeno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i ostale dokumentacije,
minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta.
Obveze korisnika
Uzgoj leguminoza kao glavnih usjeva i/ili postrnih usjeva u udjelu od minimalno 20% prijavljenih oraničnih površina.
Korisnik je obvezan voditi evidenciju o predkulturi/kulturama i planiranoj kulturi/kulturama na oraničnim površinama uključenim u intervenciju.
Korisnik je obvezan voditi podatke o uzgoju kultura na preostalom dijelu oraničnih površina u godini preuzete obveze o provedbi intervencije.
Korisnik uključen u ekološku proizvodnju koji uzgaja leguminoze za pčelinju pašu, košnju istih ne smije provoditi prije 1. kolovoza.
Korisniku je dozvoljena uporaba organskih gnojiva i/ili gnojiva i poboljšivača tla odobrenih u skladu s člankom 24. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća, navedenih u Prilog II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/1165.
Korisniku je zabranjena uporaba mineralnih gnojiva.
Korisnik je u tekućoj godini zahtjeva obvezan završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz eko shemu.
Korisnik je obvezan voditi evidenciju o provedbi svih obveza intervencije prema propisanom obrascu. Obrazac evidencije korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca u godini podnošenja zahtjeva.
Oblik i intenzitet potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.
Eko shema Konzervacijska poljoprivreda je intervencija unutar proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.
Intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u ARKOD sustav. Konzervacijska poljoprivreda predstavlja suvremeni koncept poljoprivredne biljne proizvodnje koji ima za cilj ostvarivanje visoke i održive razine proizvodnje uz očuvanje prirodnih resursa i ostvarivanje prihvatljive dobiti, a temelji se na tri međuovisna principa: minimalnom setu zahvata obrade tla, permanentnoj pokrivenosti proizvodne površine biljkama ili biljnim ostatcima i pravilnoj izmjeni usjeva (plodoredu).
Prihvatljivi korisnici
Prihvatljivi korisnik je aktivni poljoprivrednik, te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav.
Uvjeti prihvatljivosti
ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora,
pravovremeno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i ostale dokumentacije,
minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta.
Obveze korisnika
Provoditi reduciranu obradu tla, kojom se tlo ne prevrće.
Provoditi minimalno dvopoljni plodored na svakoj ARKOD parceli, a postrni usjevi i zeleni pokrovni usjevi mogu predstavljati sastavnice plodoreda.
Nakon svih radnih zahvata, potrebno je osigurati potpunu pokrivenost tla oranične površine biljnim ostacima i/ili zelenim pokrovom.
Održavati oraničnu površinu od korovne vegetacije prema principima integrirane zaštite bilja uz obvezu primjene mehaničkih mjera.
Korisnik je u tekućoj godini zahtjeva obvezan završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz eko shemu.
Korisnik je obvezan voditi evidenciju o provedbi svih obveza intervencije prema propisanom obrascu. Obrazac evidencije korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca u godini zahtjeva.
Oblik i intenzitet potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.
31.07. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti
Eko shema Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV) je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.
Intervencija se provodi na poljoprivrednim površinama upisanim u ARKOD sustav kao travnjaci velike prirodne vrijednosti (TVPV ). Korisnik preuzima jednogodišnju obvezu.
Prihvatljivi korisnici
Prihvatljivi korisnik je aktivni poljoprivrednik, te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav.
Uvjeti prihvatljivosti
ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora,
pravovremeno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i ostale dokumentacije,
minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta.
Obveze korisnika
Ako se travnjak održava košnjom, ovisno o regiji, dozvoljena je najviše jedna košnja u skladu sa sljedećim terminima:
Kontinentalna nizinska regija: od 1. kolovoza do 15. rujna
Brdsko-planinska regija: od 20. srpnja do 15. rujna
Mediteranska regija: od 15. srpnja do 15. rujna.
Ako se travnjak održava košnjom, košnja je dozvoljena isključivo ručno ili strižnim kosilicama.
Ako se travnjak održava košnjom ispaša je dozvoljena nakon košnje do kraja tekuće godine, a stoka se mora napasivati na cijeloj raspoloživoj površini, s najmanje 0,3 a najviše 1,0 UG/ha ovaca, koza, goveda i/ili kopitara.
Ako se travnjak održava napasivanjem, stoka se mora napasivati na cijeloj raspoloživoj površini, dozvoljeno je najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca, koza, goveda i/ili kopitara.
Ako se travnjak održava napasivanjem, potrebno je ručno odstranjivati nadzemni drvenasti dio pojedinačnih biljaka Amorpha fruticosa (čivitnjača), a u slučaju gustog sklopa biljaka Asclepias syriaca (cigansko perje, prava svilenica), Xanthium spinosum L. (trnovita dikica, čičak), Xanthium strumarium L. ssp. italicum Moretti D.L. (obalna dikica) dozvoljeno je njihovo mehaničko uklanjanje (ručnim alatima ili strojno – strižnim kosilicama, rotacijskim kosilicama i/ili malčiranjem), najkasnije do 1. kolovoza.
Korisnik je u godini zahtjeva obvezan završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz eko shemu.
Korisniku je prilikom provedbe eko sheme:zabranjena upotreba mineralnog gnojiva i stajskog gnoja
zabranjena upotreba sredstava za zaštitu bilja
zabranjeno zasijavanje travnjaka
zabranjeni hidromelioracijski zahvati.
Korisniku je zabranjeno u godini zahtjeva na istoj površini provoditi ovu intervenciju i Operaciju 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Korisnik je dužan voditi evidenciju o provedbi svih obveza prema propisanom obrascu te je isti dužan dostaviti Agenciji za plaćanja do 31. prosinca u godini zahtjeva.
Oblik i intenzitet potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.
Na oraničnim površinama u ekološkom uzgoju mogu se koristiti slijedeće eko sheme: • Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (u kontekstu različitih vrsta poljoprivrednih kultura) • Konzervacijska poljoprivreda • Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina
Na površinama pod višegodišnjim nasadima u ekološkom uzgoju mogu se koristiti slijedeće eko sheme: • Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (u kontekstu različitih vrsta poljoprivrednih kultura) • Konzervacijska poljoprivreda • Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina
Na pašnjacima pod ekološkim uzgojem korisnici mogu koristiti slijedeće eko sheme: • Jednu od slijedećih eko shema za pašnjake (pašarenje na pašnjacima ili očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti) • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina
Na gospodarstvu koje ima različite vrste uporabe zemljišta može koristiti slijedeće eko sheme: • Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina • Konzervacijska poljoprivreda (oranice i višegodišnji nasadi) • Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina
Na oraničnim površinama u ekološkom uzgoju mogu se koristiti slijedeće eko sheme: • Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (u kontekstu različitih vrsta poljoprivrednih kultura) • Konzervacijska poljoprivreda • Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina
Na površinama pod višegodišnjim nasadima u ekološkom uzgoju mogu se koristiti slijedeće eko sheme: • Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (u kontekstu različitih vrsta poljoprivrednih kultura) • Konzervacijska poljoprivreda • Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina
Na pašnjacima pod ekološkim uzgojem korisnici mogu koristiti slijedeće eko sheme: • Jednu od slijedećih eko shema za pašnjake (pašarenje na pašnjacima ili očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti) • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina
Na gospodarstvu koje ima različite vrste uporabe zemljišta može koristiti slijedeće eko sheme: • Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina • Konzervacijska poljoprivreda (oranice i višegodišnji nasadi) • Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina
Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od danas možete zapratiti na društvenim mrežama.
Na Facebooku i Instagramu možete saznati najnovije obavijesti i informacije. Na ovaj način Agencija za plaćanja želi biti dostupna većem broju poljoprivrednika i drugim zainteresiranim stranama.
Kliknite na linkove ispod i budite prvi koji će saznati novosti:
