NA ZAHTJEV europskog tužiteljstva (EPPO) bivšem ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću blokirana je vinarija koja se nalazi u Rezovcu kod Virovitice, javlja Telegram. Europski tužitelji protiv njega još uvijek vode istragu zbog malverzacija s novcem iz europskih fondova te ga povezuju s nešto više od 2.9 milijuna kuna nezakonite imovinske koristi.
Sada je procijenjeno da upravo toliko vrijedi Tolušićeva vinarija, pa je Županijski sud u Zagrebu prihvatio zahtjev EPPO-a i donio privremenu mjeru kojom se bivšem ministru zabranjuje prodaja zgrade u rezovačkim vinogradima.
Država se želi osigurati da, u slučaju da Tolušić bude proglašen krivim, može naplatiti štetu. Ova privremena mjera može trajati najduže dvije godine a da optužnica protiv okrivljenog nije potvrđena. U slučaju da taj rok istekne, vinarija će biti odblokirana.
Bivši ministar bio je u istražnom zatvoru
Podsjetimo, Tolušiću je istražni zatvor određen 8. srpnja zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, kao i Željku Ferencu, zaposleniku Ministarstva poljoprivrede. Izašao je 29. srpnja.
Tolušića i Ferenca Europski tužitelji terete da su nezakonito izvukli europske milijune. Ferenc je pomogao Tolušiću lažirati dokumentaciju za natječaj u vezi vinograda. Uspjeli su izvući 2.9 milijuna kuna, a pokušali su još 1.5 milijuna.
Bivši ministar je novac dobio za vinariju, a uz pomoć Ferenca pokušao je lažirati dokumentaciju da dobije još 1.5 milijuna kuna. U lažiranoj dokumentaciji je stajalo da nema zasađen vinograd jer se javio na natječaj na kojem ne bi mogao proći sa starim zasadima.
U lipnju 2021. Tolušić je imao posađenu vinovu lozu. Europski tužitelji tvrde da je lažirao i drugu dokumentaciju. Kada nije prošao na natječaju, Tolušić je počupao već posađenu lozu, a Ferenc je pisao Ministarstvu poljoprivrede te napravio elaborat kako bi bivši ministar dobio europski novac.
Proizvodnja jaja u Europskoj uniji znatno se smanjila, pogotovo jaja iz slobodnog uzgoja, a osim općenito manje proizvodnje i posljedica energetske krize koja je nastala kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu, okidač za to bila je i ptičja gripa. Gotovo 50 milijuna peradi stradalo je ove godine u Europi zbog opasnosti od ptičje gripe i usmrćivanja divljih i domaćih ptica. Visoka razina bolesti kod divljih ptica dovodi do povećanja broja slučajeva na komercijalnim farmama, a ne nazire se rješenje koje bi taj problem stavilo pod kontrolu.
U Hrvatskoj su od prošlog utorka na snazi oštre mjere za sprječavanje pojave i širenja influence ptica u cijeloj zemlji, nakon nekoliko potvrđenih slučajeva ptičje gripe i određivanja zona ograničenja. Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da se sva perad i ptice moraju držati “u zatočeništvu u zatvorenim nastambama” kako bi se spriječio svaki kontakt s divljim pticama.
Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi, a obavezna je provedba higijenskih i biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi.
“Blage zime pridonose sve većem broju zaraženih divljih ptica i ove godine se prvi puta virus širio čitave godine, čak i u srpnju i kolovozu”, kaže Dražen Čurila, vlasnik i suosnivač farme jaja Luneta u Svetom Đurđu kod Ludbrega, jedan od najvećih hrvatskih izvoznika konzumnih jaja, za tportal.
Zbog ptičje gripe dolazi i do velike nestašice jaja, a to je tržište ionako u krizi uslijed ogromnog porasta troškova proizvodnje, zbog čega je velik broj proizvođača smanjio ili potpuno prekinuo proizvodnju. “Teško je prognozirati kako će se dalje situacija razvijati, ali nestašica jaja će svakako potrajati barem do Uskrsa, ako ne i dulje”, smatra Čurila.
Nekoliko je čimbenika koji utječu na ukupni rast cijena jaja, zbog čega je teško reći koji je glavni, no stabilizaciji cijena u prilog zasigurno ne ide ptičja gripa. Usto je Državni zavod za statistiku (DZS) nedavno procijenio da će cijena konzumnih jaja rasti za čak 43 posto, svinja za 28,4 posto, goveda za 18,3 posto, peradi za 13,5 posto, a mlijeka za 20 posto.
“Kako se radi o živim organizmima, puno je bolesti i nametnika koji uništavaju poljoprivredni potencijal, neke farme u Hrvatskoj su zbog toga zatvorene. No poljoprivrednom proizvođaču može se pomoći jer nisu oni krivi što se te bolesti periodično pojavljuju.
Država u tim situacijama uz mjere iz Programa ruralnog razvoja nudi dodatne mogućnosti pomoći jer je riječ o izvanrednim okolnostima i slučajevima, a u to se može uključiti i lokalna zajednica. Vjerujem da farme pilića neće ostati prazne, ali potrajat će dok se to ne riješi”, kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu te vlasnica tvrtke Geja savjetovanje.
Inputi rasli gotovo 50 posto
Osvrnula se pritom i na slučaj farme za proizvodnju i prodaju jaja Lukač koja zbog salmonele mora usmrtiti 150.000 kokoši. Blažić kaže da budućnost farme ovisi o tome je li ona osigurana te je li gospodarstvo u mogućnosti nastaviti poslovanje. Dodaje i da se osim mjera iz Programa ruralnog razvoja mogu dobiti sredstva iz EU fondova za ruralni razvoj ako je ukupni ili dio poljoprirednog potencijala uništen.
“Taj je natječaj gotovo stalno otvoren jer je puno sličnih situacija s obzirom na situaciju u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Cijene jaja najviše rastu, uz žitarice koje su dio stočne hrane, što opet utječe na samu cijenu mesa općenito, tako i pilećeg, a samim time i na jaja. Možemo sigurno očekivati daljnji rast cijena. Poljoprivrednici se nalaze u u jako teškoj poziciji jer su im inputi rasli skoro 50 posto, od čega je samo gnojivo naraslo više nego dvostruko. Stočna hrana je rasla 30 posto, energija je naglo išla gore… U takvim uvjetima su rasle i cijene jaja, ali ne u mjeri u kojoj su rasle cijene uvoznih sirovina”, kaže Blažić. Podsjetila je i na vremenske (ne)prilike i klimatske ekstreme koji su utjecali na poljoprivrednike koji su, kaže, stalno suočeni s rizicima.
Proizvođači jaja i peradari još su prije Uskrsa ove godine poručili da bi zbog rekordnih troškova proizvodnje, otkupnih cijena jaja i aktualne krize mogli staviti ključ u bravu. Problemi u sektoru su brojni, a daleko najveći je skupa hrana za perad, čija se cijena formira na svjetskim burzama iako je proizvedena prije aktualnih kriza, piše tportal.
GLOBALNA kriza i loše odluke domaće politike dovele su do slabljenja domaće proizvodnje i manje dostupnosti mesnih proizvoda hrvatskim kupcima. Rezultat ovog spleta nepovoljnih okolnosti doveo je do značajnog poskupljenja mesa, koje bi Hrvatima uskoro moglo postati luksuz, prenosi DW.
Mesna industrija u Hrvatskoj u sve je većim problemima, a s njom i potrošači, koji za meso plaćaju sve veće cijene. Trošak tova stoke u Hrvatskoj je ove godine udvostručen, pa je cijena proizvodnje u Hrvatskoj u samom vrhu Europske unije. Situacija je lošija samo u Latviji i Litvi.
Hrvatski uvoz svinjetine se pritom više nego udvostručio od vremena prije ulaska RH u EU. Sektor je s obzirom na ukupni lanac proizvodnje pogođen i zatvaranjem pogona tvornice umjetnih gnojiva Petrokemija u Kutini.
Problem nije samo u globalnoj krizi Uzrok za ovakvo stanje nije samo globalna kriza. “Ne samo da se uvozi nego se to isto i potiče djelom sustava potpora u poljoprivredi, već godinama unatrag. To ugrožava i razvoj, ali i sam opstanak domaćeg stočarstva, osobito svinjogojstva i govedarstva”, smatra poljoprivredni analitičar i bivši proizvođač u stočarstvu i mljekarstvu Miroslav Kovač. Upozorio je na loše stanje domaćeg uzgoja, uz uspostavu internog tržišta i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.
“Nema države, sustava, naroda, čovjeka koji je spreman izdržati pritisak izgubljenih vrijednosti kakav se dogodio u Hrvatskoj. Uništena je domaća populacija svinja i goveda, dugoročnim, očito je to, lošim političkim odlukama, bez jasnog cilja u prostoru i s čovjekom, najčešće vođena ‘vatrogasnom’ logikom. Ovisnost je sve veća, a tada je i cijena tome uz bok. Najveća nesreća u svemu je desetkovanje uzgajivača i zatiranje njihove logike razvoja”, dodao je Kovač.
“Kada ćemo prestati piliti granu na kojoj sjedimo?” Pozornost javnosti se s potrebe za brzim rješenjima u RH, prema Kovačevu sudu, preselila na probleme uvoznika. To dugoročno nije dobro ni za pojedinca, čak ni onoga koji se time direktno bavi, ni za hrvatsko gospodarstvo u cjelini: “Koliko će trebati da shvatimo logiku funkcioniranja organiziranih zemalja u segmentu koji je tema i prestati piliti granu na kojoj sjedimo, vidjet ćemo!” kazao je.
“Ako nastavimo kao dosad, cijene će rasti u čitavom opskrbnom lancu, kod nas i brže, a razlika u cijeni na stranu poslovne dobiti će se topiti. Tu nam pak dosadašnja praksa hitnih i parcijalnih intervencija milijunima na teret državnog i EU proračuna neće biti od pomoći, kao što to nije bila ni dosad. Naglašavam logiku razvoja i očuvanja narodnog gospodarstva, a sada je ono i u kontekstu EU, te nikako samo pojedinačnog interesa”, upozorio je Miroslav Kovač.
“Kriva je hrvatska agrarna politika” Kovač je i ranije kritizirao hrvatsku agrarnu politiku zbog očite stagnacije sektora. Istovremeno susjedne članice EU Slovenija i Mađarska poduzimaju niz kvalitetnih koraka, kojima su svoju proizvodnju uzdigle na zavidnu razinu. Naravno, i tamo se bilježi skok cijena, ali je matična produkcija u puno boljem stanju, s manje uvoza i troška na teret domaćeg kupca.
“Ostavši bez sirovina iz domaćih izvora, problemi s cijenama se prelijevaju i na potrošače, koji su krajnji platiše, pa i porez na dodanu vrijednost koji se pri tome zaračunava, a on dugo vremena nije zanemariv. I tako u krug te iz kruga u čvor, godinama koje su ostavile traga”, dodao je ovaj analitičar.
Vijesti iz sektora su dramatične: ove jeseni je u Hrvatskoj po Eurostatu registrirano poskupljenje piletine za 35.5 posto u odnosu na lanjsko isto doba, a EU prosjek je 26.7 posto. No to se odnosi na plasman mesa u sortiranim kategorijama, dok je cijenu čitavog pileta vlada RH ograničila na 24.99 kuna, uz još neke mesne kategorije.
Osuđeni smo na uvoz Sveukupno gledano, meso je ipak značajno poskupjelo. Potražnja zbog toga opada, što opet vodi do daljnjeg rasta cijena. Na neke faktore ne možemo ni utjecati, primjerice na uvoz umjetnih gnojiva koja stižu čak iz Rusije. Urea iz Rusije u Hrvatskoj se prodavala po cijeni trostruko višoj od one prošlogodišnje, kad je hrvatsko tržište još uvijek raspolagalo domaćim proizvodom. Osuđeni na uvoznu robu, hrvatski poljoprivrednici su smanjili potrošnju gnojiva, a time posljedično i prinos.
Neki su zbog toga već odustali od proizvodnje mesa i prešli na ratarstvo ili posve napustili poljoprivredu.
Što o svemu misle proizvođači? A kako situacija izgleda iz tog kuta, kazao je jedan od najvećih proizvođača u Hrvatskoj. Pivac Grupa, osim matične kuće Pivac koja je potekla iz Vrgorca, uključuje i karlovački PPK te čakovečku Vajdu. I oni danas ponajprije ističu kako im uslijed tržišnih poremećaja ulazni troškovi proizvodnje neprestano rastu.
“Naša je proizvodnja samo ove godine poskupjela više od 30 posto, a uslijed inflacije i energetske krize rast cijena inputa predstavljat će izazov i ubuduće”, kazao nam je predsjednik grupacije Ivica Pivac. On naglašava da im se, kad je riječ o osnovnoj sirovini, strateška usmjerenost na vlastitu proizvodnju stoke pokazala ispravnom. No rast cijena stočne hrane za više od 80 posto utjecao je na značajan rast troškova i u ovom segmentu proizvodnje.
Neizvjesne tržišne prilike “Iako su nam svi ulazni troškovi porasli, stalno nastojimo da se efekt tržišnih poremećaja u što je moguće manjoj mjeri prelije na krajnje kupce. Ipak, nažalost nije bilo moguće izbjeći korekcije cijena. U suprotnom bismo doveli u pitanje održivost proizvodnje i opskrbe”, rekao je Pivac.
U usporedbi s prošlogodišnjim cijenama u trgovinama Pivac, trenutna cijena svinjske polovice je porasla za 18 posto, a kad je riječ o njihovom najpopularnijem proizvodu, pršutu, njegova je cijena porasla 20 posto. “Neizvjesne tržišne prilike otežavaju projekcije kretanja cijena, međutim, nastavit ćemo poduzimati sve što možemo kako bi se rast ulaznih troškova što manje odrazio na građane”, kaže Ivica Pivac.
On naglašava da za kompaniju “kod planiranja poslovanja u fokusu ostaju ulaganja u samodostatnost, proizvodne kapacitete i ljudske resurse”. No i dalje se ne zna hoće li to biti dovoljno da bi se amortizirao krizni stres za potrošače.
Ravnateljstvo za robne zalihe raspisalo je ovih dana natječaj za nabavu čak 75 milijuna kilograma (75.000 tona) merkantilnog kukuruza u zrnu.
Natječaj je objavljen u elektroničkom oglasniku javne nabave, a rok za dostavu ponuda bio je u petak. Procijenjena vrijednost nabave je 230 milijuna kuna bez pdv-a, što znači da je država kilogram kukuruza spremna platiti čak 3,06 kuna.
Da cijela stvar bude najblaže rečeno neobična, tržišni informacijski sustav Ministarstva poljoprivrede otkriva kako je prosječna cijena na domaćem tržištu protekli tjedan iznosila oko 2,40 kuna. Ministarstvo gospodarstva, dakle, za kukuruz iz nekog razloga želi platiti čak 25 posto više!
I tu dolazimo do novog zapleta u toj, po svemu sudeći, više nego uzbudljivoj priči: na natječaj je stigla samo jedna ponuda, i to ona Veterinarske stanice Vetam iz Osijeka koja je tamošnjoj javnosti poznatija po šinteraju, odnosno zbrinjavanju pasa lutalica po Slavoniji i Baranji.
Vetam se obvezao nabaviti traženih 75.000 tona kukuruza za 229,5 milijuna kuna bez pdv-a, i to u roku od dva tjedna od potpisivanja ugovora. Hipotetski, na razlici tržišne i prodajne cijene mogli bi na tom poslu zaraditi 40-ak milijuna kuna! Uz uvjet da su kukuruz nabavljali po tržišnim uvjetima.
Petak u podne Problem je da su lanjski prihodi Vetama iznosili skromnih 16 milijuna kuna uz neto dobit od – pazite sad – samo 875 kuna! Otkud im kukuruz i golema svota novca kojim će ga nabaviti te kako to da se na natječaj nije javio baš nitko od velikih igrača iz branše – zasad nismo uspjeli dokučiti.
Vetamove internetske stranice, naime, nisu u funkciji, a na fiksni telefon u ponedjeljak nam se nitko ne javlja.
Na koncu, ostaje neobično da je takav posao – vrijedan čak 241 milijun kuna s pdv-om – ostao ispod radara velikim igračima. Nije poznato ni zbog čega natječaj takve vrijednosti i značaja za domaće ratare nije objavljen niti u jednom javnom glasilu. Barem ga nismo uspjeli naći u javno dostupnim izvorima.
Natječaj je bio objavljen potkraj listopada, a u petak u 12 sati otvorene su pristigle ponude. Odnosno, samo jedna, ona male veterinarske stanice iz Osijeka.
