Greenpeace kaže da bi proizvodnju biogoriva trebalo zabraniti jer prijetnja od gladi u dijelovima svijeta raste. Obradivo zemljište treba koristiti samo za uzgoj hrane, a ne energetskih usjeva. Ali je li Greenpeace u pravu?

Prag za neizravnu promjenu korištenja zemljišta
Prema pravilima EU -a usvojenim 2019., svim sirovinama za biogoriva koje prelaze određeni prag emisija zabranjeno je doprinositi ciljevima obnovljive energije u državama članicama EU-a.

Kako bi se osigurala de facto zabrana soje, industrijski odbor glasovao je za snižavanje praga na kojem se smatra da je usjev pod velikim rizikom da doprinese krčenju šuma u inozemstvu – ili neizravnoj promjeni korištenja zemljišta (ILUC).

Zastupnici su taj prag s 10 posto spustili na 7,9 posto. Prema procjeni Komisije, soja je trenutačno izložena riziku od 8% širenja u zemlje s visokim zalihama ugljika, poput šuma, močvara i tresetišta.

Procjenjuje se da palmino ulje, koje je prethodno bilo na crnoj listi kao sirovina za biogorivo od strane zakonodavaca, ima 45% rizika od visokog ILUC-a. Nasuprot tome, uljane repice i suncokretovo ulje – alternativne sirovine koje se koriste u proizvodnji biodizela – imaju ocjenu od 1%.

Taj je potez pobjeda aktivista za zaštitu okoliša, koji su nakon uspješne borbe protiv palminog ulja namjerili zabraniti sojino ulje.

Međutim, druga ograničenja za biogoriva prve generacije ostala su netaknuta, uključujući gornju granicu od 7% na količinu korištenih biogoriva temeljenih na usjevima koja se mogu koristiti u prometnom sektoru.

Zastupnici Europskog parlamenta također su zadržali pravilo koje propisuje da zemlje članice ne mogu prijeći povećanje od 1% u upotrebi biogoriva u usporedbi s nacionalnim udjelom ovih goriva u željezničkom i cestovnom prometu 2020. godine.

Sudionici kampanje pozdravili su de facto zabranu soje kao sirovine za biogoriva, iako su bili razočarani što zastupnici Europskog parlamenta nisu otišli dalje u ograničavanju upotrebe svih biogoriva temeljenih na usjevima.

“Odbor ITRE poduzeo je korak naprijed u ispravljanju ovoga tako što je odmah postupno ukinuo podršku za sojino i palmino ulje,” rekla je Laura Buffet, direktorica energetike u T&E.

“Budući da je palmino ulje već bilo na izlasku, postojao je veliki rizik da će ga jednostavno zamijeniti sojino ulje. Međutim, postupno ukidanje soje, najbrže rastuće površine usjeva u Brazilu, pomoći će u smanjenju pritiska na Amazonu, koja je na rubu propasti,” dodala je.

No, skupine industrije biogoriva bile su pozitivnije i činilo se da prihvaćaju zabranu sojinog biodizela kao neizbježnu, izražavajući zadovoljstvo što su ostali aspekti EU-ove politike biogoriva podržani.

Europski odbor za biodizel (EBB) bio je uglavnom pozitivan prema stajalištu odbora, označivši ga “korakom u pravom smjeru”, iako je strukovno udruženje odbilo komentirati klasifikaciju soje kao pokretača krčenja šuma.

Glasovanje u parlamentu “potvrdilo je ulogu biodizela iz svih održivih sirovina za postizanje klimatskih ciljeva EU-a”, rekao je EBB u izjavi.

„Drago nam je vidjeti da smo u vrlo polariziranoj političkoj raspravi uspjeli uvjeriti zastupnike u Europskom parlamentu da održivi biodizel iz usjeva, kao i otpada i ostataka, pridonosi sigurnosti hrane, energetskoj sigurnosti, cirkularnosti i društvenoj uključenosti,” rekao je Xavier Noyon, glavni tajnik EBB-a.

ePURE, trgovačko udruženje koje zastupa proizvođače etanola, slično je odobravalo, tvrdeći da bi stav protiv biogoriva iz usjeva koji zagovara Odbor za okoliš povećao emisije.

Svojim su glasovanjem parlamentarni zastupnici “signalizirali da održivo proizvedena biogoriva temeljena na usjevima, poput obnovljivog etanola u EU-u, igraju važnu ulogu u dekarbonizaciji prometa – danas i sutra”, rekao je David Carpintero, glavni direktor ePURE.

Prema Carpinteru, glasovanje parlamentarnog odbora za industriju “sigurno će više pridonijeti dekarbonizaciji prometa u EU nego stajalište koje je zauzeo odbor za okoliš, što bi stvorilo prazninu u transportnoj energetskoj mješavini koja bi se morala popuniti uvezenim fosilnim gorivom”.

Odbor za okoliš nastojao je više nego prepoloviti udio biogoriva temeljenih na usjevima u EU – stajalište koje zastupnici Europskog odbora za industriju nisu prihvatili.

Europska unija dodatno je snizila svoje prognoze žetve za gotovo sve usjeve, budući da zemlje zapadne i srednje Europe nastavljaju bilježiti iznadprosječne temperature i malo ili nimalo padalina. Zemlje poput Belgije, Austrije i juga Njemačke već se pojavljuju u EU registracijama suše.
Zbog nestašice vode sada je u velikim dijelovima Belgije uvedena zabrana ispumpavanja podzemnih voda. Belgija je doživjela najsušniji svibanj od 19. stoljeća, s uvjetima koji su utjecali na usjeve i smanjili prinose u poljoprivrednoj pokrajini Zapadna Flandrija. “Inače s jednog hektara dobijem 50 do 60 tona kukuruza. Ali sada se moramo zadovoljiti s polovicom – pod uvjetom da ponovno počne padati kiša”, rekao je Joel Van Coppenolle, farmer iz Kaaskerkea za flamanske medije.

I u Poljskoj bi treću godinu zaredom gubici usjeva u poljoprivredi i vrtlarstvu mogli biti veći zbog dugotrajne suše. Zbog toga bi se mnoge poljske farme mogle naći u teškoj situaciji, rekao je poljoprivredni analitičar Mariusz Dziwulski u intervjuu za poljsku novinsku agenciju PAP.

Suha polja u Poljskoj usporediva su sa situacijom u Ukrajini i Rumunjskoj, ali su znatno lošija nego u Austriji i Švicarskoj. Rumunjska nije doživjela tako jaku sušu 50 ili 60 godina, rekao je ministar poljoprivrede Adrian Oros. Unatoč tome što je Rumunjska jedna od poljoprivrednih sila EU-a, njihova poljoprivredna proizvodnja uvelike ovisi o vremenskim uvjetima jer Rumunjska ima malo navodnjavanja.

Zbog toga Europska komisija poziva države članice EU-a da ponovno koriste vodu iz gradskih postrojenja za pročišćavanje vode za uzgoj usjeva.

“Resursi slatke vode su rijetki i pod sve većim pritiskom”, rekao je povjerenik EU za okoliš Virginijus Sinkevičius u izjavi . “U vremenima neviđenih temperaturnih skokova, moramo prestati rasipati vodu i koristiti ovaj resurs učinkovitije kako bismo se prilagodili klimatskim promjenama”, dodao je.

Francuski farmeri imaju problema s ishranom stoke
U Francuskoj, gdje je intenzivna suša pogodila poljoprivrednike i dovela do širokih ograničenja korištenja svježe vode, prošlog je mjeseca palo samo 9,7 milimetara kiše, prema Meteo France . To je bilo 84 posto manje od normalnog prosjeka, što ga čini najsušnijim mjesecom od 1961.

Poljoprivrednici diljem zemlje prijavljuju probleme s ishranom stoke zbog isušenih travnjaka, dok je navodnjavanje zabranjeno u većem dijelu zemlje zbog nestašice pitke vode.

Francuska je veliki izvoznik pšenice i među pet je najvećih izvoznika kukuruza u svijetu. Loš urod zbog suše dodatno će pritisnuti zalihe žitarica nakon što je ruska invazija Ukrajine izazvala globalni šok.

I španjolski poljoprivredni sektor također pati od visokih temperatura i nestašice vode. Vrućina pogoršava nestašicu vode koja muči španjolsku poljoprivredu od prošle zime, s lokalnim ograničenjima korištenja vode u najteže pogođenim regijama.

Ta zemlja proizvodi oko polovicu svjetskog maslinovog ulja, ali sada je ozbiljno ugrožena trenutnom sušom.

Službena nestašica vode u Nizozemskoj
Nizozemska vlada službeno je u srijedu najavila nestašicu vode i razmatra nove mjere ako se suša nastavi. “Tražim od svih da dobro razmisle prije nego operu automobil ili potpuno napune dječji bazen”, rekao je nizozemski ministar infrastrukture Mark Harbers.

U međuvremenu, razina vode u Rajni približava se povijesno najnižoj razini, što uzrokuje probleme za brodarstvo i navodnjavanje usjeva. I vremenska prognoza trenutno nije dobra: “Sljedeća dva tjedna gotovo da se ne očekuju oborine. Najviše 40 do 50 milimetara, ali to je daleko premalo, jer je isparavanje puno veće”, rekao je za NOS Marco Nolet iz nizozemskog KNMI-ja .