Moderna vinarija u Balama

Objavio

Petra Vinceković dipl.ing.agr., Doktoranda

-

Bale, 17.03.2022 - Nova vinarija i kusaona u stanciji Meneghetti — Bale, 170322. Reportaza iz stancije Meneghetti. Novi podrum, nova kusaona i nova arhiva. Na fotografiji: podrum. Foto: Matija Djanjesic / CROPIX

Stancija Meneghetti je bez sumnje u Istri najekskluzivniji turistički objekt u svojoj kategoriji. I na državnoj razini osvojila bi visoko mjesto, sam vrh. Meneghetti je brend, snaga, sinonim za dašak toliko potrebnog glamura. Meneghetti je vrhunski smještaj i top usluga na najvišoj razini. Krajnje reprezentativan objekt u okviru kojeg se ovaj mjesec formalno otvara prestižna vinara, kao rezultat velike investicije dijelom naslonjene i na EU financiranje.

S preko 70 stalno zaposlenih i van sezone, i to u punom iznosu plaće, a ne na izmišljenim, demotiviranim i zastarjelim minimalcima, Stancija Meneghetti je najveći poslodavac u Balama, pitoresknom gradiću u okviru kojeg je i kamp Mon Perin, tu je i hotel Lagrisa, u svojoj kategoriji jedan od najboljih. Tri atraktivna sadržaja, svaki u svojoj niši, nadopunjuju se odlično. Na karti poželjnih mjesta za odmor Bale su, upravo zbog ova tri turistička proizvoda koji čine razliku naspram ostalih, destinacija koju se mora posjetiti. Direktor stancije Meneghetti Miro Plišo, nekad poznati zagrebački odvjetnik, čovjek je koji osmišljava i godinama nadograđuje ovaj projekt. Od sredine svibnja i završetka gradnje dodatnih objekata, hotel s dvadesetak ležaja i okolne rezidencije s njih 90 preći će brojku od stotinjak. U naravi se radi o imanju koje se prostire na gotovo 40 hektara u što su uključeni i nasadi vinove loze, ali i ulika.

Miro Plišo kaže da ciljano, smišljeno i s punim uvjerenjem da su u pravu u onome što rade, Stanciji Menegetti stvaraju imidž poželjnog poslodavca. S velikim životnim i poslovnim iskustvom Plišo u hodu mijenja, nadograđuje i inovacijama kreira novu, drugačiju i poželjniju filozofiju rada Stancije Meneghetti. U prvom planu je čovjek, ali ne samo turist, što je tako logično, već i zaposlenik. Našim poduzetnicima ljudi su ponekad višak, opterećenje i potrošna roba. Plišo priču okreće naopako.

„Ako želimo razvijati vrhunski turizam i imati vrhunske goste, ako od toga želimo ostvarivati prihode kakve zaslužujemo i možemo, nije dovoljno napraviti luksuzne objekte koje će se lijepo urediti. Iznimno je važno da imamo prvorazredne ljude koji mogu odraditi taj servis. A da bi ih imali, moramo ih dobro platiti. Kroz godine vođenja Stancije Meneghetti, shvatili smo da kroz usku, kvalitetnu i obostranu iskrenu suradnju poslodavca i radnika postižemo toliko potrebnu sinergiju. Sada znamo da je iznimno važno da dobar radnik ima dobrog poslodavca, jer će onda i dobar poslodavac imati dobrog radnika. Taj međuodnos je, posebno u turističkoj branši, gdje postoji kontakt čovjeka s čovjekom, iznimno važan. Nije dovoljno izgraditi najbolji hotel, stanciju ili restoran. Kvalitetni ljudi čine razliku između loših i osrednjih i osrednjih i najboljih. Mi želimo biti najbolji i zato nam je čovjek u prvom planu.

Više na Glas Istre

Cijene žitarica nezamislivo visoke !

Objavio

Petra Vinceković dipl.ing.agr., Doktoranda

-

Žitarice su izrazito oskudne na svjetskom tržištu, a globalna trgovina je poremećena. Sve više zemalja nameće trgovinska ograničenja jer se boje nestašice hrane. Razlog je rat u Ukrajini i njegove posljedice.

Na europskom terminskom tržištu pšenica je u samo 10 dana porasla za 100 eura/t. Cijene su na trenutke prošlog tjedna probijale granicu od 400 eura značajno naviše i iznimno snažno oscilirale. Fizičko trgovanje je potpuno zastalo u mnogim regijama.

U Europi je sve više zemalja zabrinuto za opskrbu pšenicom . Mađarska je odmah zabranila izvoz žitarica , izjavio je u petak ministar poljoprivrede Istvan Nagy. Istodobno, drugi veliki europski izvoznici poput Bugarske planiraju opskrbiti svoje rezerve žitarica i kupiti dovoljno žitarica od lokalnih uzgajivača kako bi zadovoljili domaće potrebe za godinu dana unaprijed.

Bugarska je veliki izvoznik i poput Rumunjske, Rusije i Ukrajine, svoje žito otprema preko Crnog mora. Zemlja sada planira kupiti oko 1,5 milijuna tona pšenice od otprilike 3 milijuna tona koji se trenutno nalaze u silosima zemlje i stoga može ograničiti svoj izvoz pšenice dok se ne izvrše planirane kupovine, sumnja Reuters.

Crno more: 80 brodova za žito je zaglavljeno, trgovina nije moguća

Ukrajinski analitičari iz APK-Informa procjenjuju ukupnu količinu pšenice koju još nisu izvezle Rusija i Ukrajina na 13,4 milijuna tona. Prema AKP-Informu, važne izvozne zemlje imat će poteškoća u nadoknadi tako velikog deficita na svjetskom tržištu.

Preliminarne procjene govore da glavni izvoznici mogu dodati 1,5 do 3 milijuna tona globalnoj opskrbi pšenicom, ali to nije dovoljno da se nadoknadi manjak crnomorske pšenice, kažu analitičari ACP-a.

Od 4. ožujka u ukrajinskim morskim lukama nije otkrivena kritična šteta, izvještava Ministarstvo infrastrukture Ukrajine. “Danas se u ukrajinskim morskim lukama nalazi 80 stranih trgovačkih brodova. Ne možete napustiti luke jer je opasno zbog ruske vojne agresije. Rukovanje teretom u lukama gotovo je potpuno prestalo”, stoji u priopćenju.

Osim toga, zatvoreni su prometni koridori u Crnom i Azovskom moru. No, vlasti nude preusmjeravanje pošiljki namijenjenih Ukrajini u dunavske luke Ust-Dunaysk, Izmail i Reni, koje još uvijek rade uobičajeno.

Europa nema viška pšenice

Trgovci žitom kažu kako je Bugarska zapravo jedan od izvoznika pšenice u Europsku uniju, što bi moglo nadomjestiti dio izgubljenog izvoza iz Ukrajine i Rusije. Teoretski, zamjenske isporuke mogle bi doći i iz Francuske, Rumunjske, Njemačke, Poljske, Mađarske i baltičkih zemalja.

No, mnogi veliki europski izvoznici već su izvezli dosta pšenice posljednjih mjeseci, a “dodatne količine” su jedva dostupne – drugim riječima, skladišta su prilično prazna. Ministarstvo poljoprivrede SAD-a (USDA) očekuje da će EU kao cjelina biti na najnižim krajnjim zalihama u posljednjih 5 godina – 9,9 milijuna tona u usporedbi s 10,9 milijuna tona u 2020/21. i 13,1 milijuna tona u 2019/20.

Analitičari stoga smatraju da vjerojatno neće biti značajnijeg rasta izvoza pšenice iz Europe. Također zato što je većina robe već izvezena. SAD su na najnižim zalihama u posljednjih 5 godina.

U Kanadi će se krajnje zalihe smanjiti sa 5,7 milijuna tona prošle sezone na 3,1 milijun tona u 2021/22. Tako bi samo Australija , Indija, Argentina i Kazahstan mogli barem djelomično nadoknaditi nedostatak opskrbe iz Crnog mora, kažu analitičari.

agroheute

Kako stojimo s državnim zalihama hrane?!

Objavio

Petra Vinceković dipl.ing.agr., Doktoranda

-

Nema sumnje da će rat u Ukrajini utjecati i na hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju

Stručnjaci tvrde da zbog rata u Ukrajini Hrvatskoj ne prijeti nestašica hrane, no proizvodnja je puno skuplja, piše u petak Jutarnji list.

Rat u Ukrajini i posljedične sankcije Rusiji zbog agresije na susjednu zemlju izazvali su goleme poremećaje na tržištu svih roba s obzirom na to da su i Ukrajina i Rusija veliki izvoznici i opskrbljivači europskog i svjetskog tržišta različitim robama, najviše žitaricama i uljaricama s jedne strane, odnosno energentima, aluminijem, čelikom… s druge strane.

U svijetu je, primjerice, 14 zemalja kojima je Ukrajina osnovni izvoznik pšenice, pa je kod njih već prilična panika. Hrvatska, srećom, nije među njima.

Ukrajina je zemlja s najvećom površinom poljoprivrednog zemljišta u Europi, a oko 30 posto ukupnog svjetskog izvoza pšenice odnosi se na Rusiju i Ukrajinu. Ukrajina je najveći europski proizvođač suncokreta i ulja od suncokreta.

Rusija je jedan od najvećih proizvođača šećera (na osmom mjestu) od šećerne repe u svijetu. Ukrajina je i velik proizvođač i izvoznik umjetnih gnojiva. Sve su to pokazatelji koji govore u prilog tomu da se mogu očekivati promjene u cijenama poljoprivrednih proizvoda, ali i hrane u cijeloj Europi, a vjerojatno i svijetu.

Stoga nema sumnje da će rat u Ukrajini utjecati i na hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju, ali naši stručnjaci smatraju da velikih problema ne bi trebalo biti.

“Mi trenutačno imamo zalihe, ali i sve pokazatelje da možemo proizvesti sve žitarice i uljarice koje su osnova većine osnovnih prehrambenih proizvoda pa i stočne hrane. To je jako bitno. Tu smo višestruko dostatni”, veli Zvjezdana Blažić, jedna od naših najupućenijih konzultantica za prehrambeni i poljoprivredni sektor.

Njene riječi potvrđuju i podaci HGK Županijske komore Osijek, a prema kojima smo lani na 145 tisuća hektara proizveli oko milijun tona pšenice, od čega je veći dio završio u inozemstvu (najviše u Italiji i BiH), s obzirom na to da je Hrvatskoj godišnje potrebno oko 400 tisuća tona te žitarice

Da razloga za brigu ne bi trebalo biti smatraju i u Belju, jednom od naših najvećih poljoprivrednih kombinata. “Jesensku sjetvu u ratarstvu završili smo prema planu i u skladu s rokovima, a za ovogodišnju proljetnu sjetvu prije smo osigurali sjeme, gnojivo i zaštitu pa sve naše poslove izvršavamo prema planu, bez ikakvih zastoja”, kažu u Belju, piše novinar Jutarnjeg lista Nikola Patković.

Suzbijanje korova i radovi u biodinamičkoj proizvodnji

Objavio

ab hr

-

Ožujak je prvi proljetni mjesec kad počinju sve dugoočekivane aktivnosti u vrtovima i voćnjacima. Iako je veljača bila vrijeme pripremnih radova za sezonu, prava sezona upravo započinje u ožujku. Toplije vrijeme i duži dani daju mogućnost boravka na otvorenom. Tako svima koji započinju svoje poljodjeljske radove ovo je pravo vrijeme za organizaciju posla.

Ako do sada već niste, pravo je vrijeme za planiranje povrtnjaka. Izrada plana sadnje obično se radi na temelju prošlogodišnjih položaja pojedinih kultura. Stoga, uz pomoć sjetvenog kalendara, složite pravilan raspored novih gredica i organizirajte nabavku sjemena.

Pravo vrijeme za pripremu presadnica
Priprema tla je iznimno važna jer na temelju dobro pripremljenog i pognojenog tla, ovu sezonu će se ubirati plodovi. Prije no što krenete s agrotehničkim zahvatima, primijenite pripravak 500 ili gnoj po Mariji Thun (Fladen ili CPP) na površine koje namjeravate kultivirati. Isto tako, početak ožujka je vrijeme za primjenu čaja od preslice u cilju kontrole gljivica i ograničavanja njihovog rasta. Ako je tlo na kojem radite kiselog pH, preporuča se i primjena čaja od maslačka.

Sad je pravo vrijeme i za pripremu presadnica. Imajte na umu kako pojedine kulture koje dolaze iz područja centralne Amerike zahtijevaju više temperature za klijanje i nicanje (posebice paprika). Stoga nije na odmet pripremiti mali rasadnik ili zaštićeni prostor za naklijavanje i razvoj presadnica. Sve sjeme prije sjetve možete tretirati čajnim kupkama o kojima je bilo riječi u prethodnim brojevima.

Sad je pravo vrijeme za sadnju luka za uskršnju škanjolu (mladi uskršnji luk), kao i za neke od otpornijih zimskih salata poput matovilca. Osigurajte im ipak malu zaštitu od mogućih hladnoća te ih pokrijte agrotekstilom nakon sjetve i sadnje.

Ovo je isto tako idealno vrijeme za sadnju živih ograda odnosno živica. One imaju izuzetno značajnu ulogu u održavanju dobre ekološke ravnoteže u vašem vrtu. Stoga razmislite o prirodnim skloništima za kukce i male životinje. Kad razmišljate o živici uzmite nekoliko parametara na um; položaj vašeg vrta (gdje su susjedi i koliko daleko), struje vjetrova, tip živice (zimzelena ili listopadna) te konačna visina koju želite.

Zasadite voćke bez bojazni od smrzavanja

Uz vrijeme berbe, rano proljeće je jedno od vremena u kojima ima najviše posla u voćnjacima. Prema sjetvenom kalendaru najbolji dani za rezidbu su 12., 15., 16., 21. i 22. ožujka. Zato pokušajte rezidbe voćaka organizirati upravo u te dane. Ako niste na jesen stigli zasaditi voćke, sada ih možete posaditi bez bojazni od smrzavanja. Dok ne krene bujanje vegetacije i pojava prvih zelenih lisnih pupova na biljkama, treba obaviti zimsko prskanje sumporno-vapnenom juhom. Na tlu primjenjujemo pripravak 500 i/ili gnoj po Mariji Thun (Fladen ili CPP). Nakon rezidbe grane ne spaljujemo već ih usitnjavamo i pripremamo za slaganje kompostne hrpe. Nju slažemo zajedno sa svježim stajskim gnojem, organskim ostacima iz vrta i izrezanim granama, slažemo upravo sada i ostavljamo da zrije do jeseni kad ju koristimo za jesensku gnojidbu.

Kontrola nepoželjnih biljaka

U biodinamici se za kontrolu nepoželjnih biljaka pripremaju različiti pripravci. Neki od njih su prilično jednostavni za napraviti – primjerice čajevi od nepoželjnih biljaka. Nepoželjne biljke koje ste dobili plijevljenjem skupite u vreću (jutena ili vreća od krumpira), možete upotrijebiti čitave biljke – korijen, stabljiku, list i plod. Zatim sakupljene biljke u vreći stavite u posudu i prelijte kišnicom dok posuda nije gotovo puna. Biljke potopite tako što ćete na njih dodati kamen ili ciglu. Sve ostavite da fermentira i promiješajte jednom tjedno. Nakon 2-3 tjedna procijedite koncentrat i razblažite u omjeru od 1:10. U jednom od narednih brojeva bit će više riječi o pripravcima za kontrolu nepoželjnih biljaka.

Brazilu prijeti nestašica umjetnih gnojiva zbog sankcija Rusiji

Objavio

ab hr

-

BRAZILSKI izvoz poljoprivrednih proizvoda mogao bi pretrpjeti težak udarac ako sankcije Rusiji obuhvate i sirovine za proizvodnju umjetnih gnojiva, upozoravaju analitičari, izdvajajući probleme s uzgojem soje. Brazil oko 85 posto potreba za gnojivom podmiruje uvozom, a Rusija je njegov najveći dobavljač NPK gnojiva, mješavine dušika, fosfora i kalija.

Visoke cijene gnojiva

Cijene gnojiva porasle su i prije sukoba u Ukrajini zbog globalnih logističkih problema, američkih sankcija Bjelorusiji i povlačenja Kine s tržišta u listopadu prošle godine. Kriza u Ukrajini mogla bi zato biti najava teških vremena za brazilske uzgajivače soje i drugih poljoprivrednih proizvoda, upozoravaju analitičari. “Na pomolu je ‘savršena oluja’. Brazil će najviše izgubiti među glavnim svjetskim proizvođačima soje”, objašnjava Jeferson Souza iz Agrinvest Commoditiesa, dodavši da konkurenti poput SAD-a i Argentine ne koriste toliko kalijevog gnojiva kao Brazil. Pitanje je hoće li Brazil u aktualnoj situaciji moći proširiti površine zasijane sojom u sezoni 2022./2023., budući da bi troškovi mogli postati previsoki, dodaje Souza.

“Moguća kriza u opskrbi kalijem”

Udruga brazilskih proizvođača umjetnih gnojiva ANDA priopćila je da je još rano za procjenu utjecaja međunarodnih sankcija Rusiji zbog napada na Ukrajinu, dodavši da još analiziraju posljedice na tržištu gnojiva i u lancu opskrbe hranom u cjelini. Potvrdili su da sukob u Ukrajini pojačava rizik nestašice sirovina za proizvodnju gnojiva i poručili da će potražiti alternativne izvore nabave. Brazil je 2021. kupio rekordnih 40 milijuna tona gnojiva, a iz Rusije je uvezao devet milijuna tona, prema podacima koje je prikupio Agrinvest. Brazil bi se vrlo brzo mogao suočiti s “krizom u opskrbi kalijem”, izjavio je Marcelo Mello iz StoneX-a, aludirajući na sirovinu koja najviše brine poljoprivrednike.

“Manjak se već osjeća”

Poljoprivrednici zbog istodobnih sankcija Rusiji i Bjelorusiji neće imati dovoljno gnojiva, dodao je Mello.”Manjak se već osjeća budući da opskrbu gnojivom otežava slaba dostupnost u pomorskom prometu”, tvrdi odvjetnik specijaliziran za agrobiznis Frederico Favacho. Dodao je i da će eskalacija sukoba utjecati i na druge sektore trgovine jer je Rusija i veliki kupac brazilskog mesa pa bi potencijalne financijske sankcije Moskvi omele razmjenu i na tom području.

Index.hr

Troškovi u poljoprivredi postaju neizdrživi !

Objavio

ab hr

-

Trenutne grube procjene HPK pokazuju kako je rast troškova proljetne sjetve gotovo udvostručen u odnosu na prethodnu godinu.

Potkrijepili su to podacima s terena prema kojima je među ostalim cijena dušičnih gnojiva narasla za oko 300 posto, a miješana gnojiva za 250 posto.

Urea je primjerice koštala 220 kuna, a sada se već kreće oko 900 kuna. Cijene sjemena su se kretale od 500 do 1.000 kuna, a sada su na razini od 1.000 do 1.500 kuna ako se govori o sjemenu prihvatljive kvalitete primjerice za šećernu repu. Zaštitna sredstva, herbicidi, fungicidi rasli su do 20 posto, plavi dizel za 100 posto, zakup privatnog zemljišta povećan je više od 50 posto, dok su cijene dijelova za strojeve i servis vozila porasli za 100 posto, naveli su iz HPK.

Također su upozorili na problem visoke cijene sušenja žitarica s obzirom da je većina skladišta ovisna o energiji iz plina.

“Takav rast cijena žitarica izravno se reflektira na cijene stočne hrane i cjelokupnu stočarsku proizvodnju”, istaknuli su iz Komore.

Ponovili su i kako su na najvećem udaru mljekarski i stočarski sektor te naglasili kako sadašnja otkupna cijena mlijeka nikako nije motivirajuću za nastavak proizvodnje. Stoga drže kako je potrebno poduzeti sve da se mljekarski sektor ne uruši.

HPK je stoga uz opstalo predložila zamrzavanje cijene plavog dizela za vrijeme proljetne sjetve, pronalaženje sredstva u proračunu koja bi mogla ublažiti situaciju, omogućavanje sijanja vlastitog poljoprivrednog sjemena s obzirom na poskupljenja, jer zbog obveza korištenja certificiranog sjemena primjerice genetski nemodificirane soje proizvođači imaju trošak veći do 700 kuna po hektaru u odnosu na prethodne godine.

Kada je riječ o eskalaciji situacije u Ukrajini iz HPK su istaknuli kako će se ona zasigurno odraziti na globalno tržište sirovina i hrane zbog čega je važno već sada početi preispitivati i donositi odluke koje će utjecati na stabilnost tržišta poljoprivrede i hrane u Hrvatskoj.

S obzirom da se očekuje drastičan rast cijena žitarica trebalo bi podržati poljoprivrednike da povećaju sjetvu i ulože u nju kako bi imali dobre prinose i urod koji može pokriti domaće potrebe.

Predstavnici HPK smatraju kako je u trenutnim okolnostima važno poljoprivredu staviti pod okrilje nacionalne sigurnosti kako bi se na vrijeme osigurale zalihe u slučaju sukoba širih razmjera.

N1