Naslovnica Blog Stranica 32

Turski Yildirim kupuje kutinsku Petrokemiju

Potpisivanjem ugovora o kupoprodaji s turskom grupacijom Yildirim započeo je proces promjene vlasništva tvrtke Terra Mineralna Gnojiva, koja ima 54,52 posto udjela u kutinskoj Petrokemiji, objavljeno je danas u zajedničkom priopćenju Ine, PPD-a i Yildirim Grupe.

“Do promjene vlasništva i okončanja ovoga procesa doći će nakon što budu ispunjeni uvjeti iz samog kupoprodajnog ugovora”, navodi se u priopćenju o ugovoru koji je večeras potpisan u Zagrebu.

Pregovori trajali više od dvije godine

Proces procjene poslovanja Petrokemije i ključnih pokazatelja tzv. due diligence te pregovori trajali su nešto više od dvije godine, ističe se u priopćenju, u kojem se ne navodi vrijednost transakcije.

Terra Mineralna Gnojiva partnersko je društvo u vlasništvu PPD-a i Ine koje je u vlasničku strukturu Petrokemije ušlo 31. listopada 2018. godine.

“Tada je izvršena dokapitalizacija Petrokemije odnosno uplata od 300 milijuna kuna, od kojih su obje tvrtke uplatile po 150 milijuna. Na taj način izbjegnut je stečaj te je započelo razdoblje stabilizacije i oporavka Petrokemije. Od 2018. godine do danas kompanija je prošla put od 500 milijuna kuna gubitaka do poslovanja s dobiti”, navodi se u priopćenju.

Također se podsjeća da su PPD i Ina, kroz tvrtku Terra Mineralna Gnojiva, restrukturirali i optimizirali poslovne procese u jedinoj hrvatskoj tvornici mineralnih gnojiva, izmijenjen je model poslovanja koji sada prati potrebe, ali i kretanja na tržištima. Provedeno je organizacijsko, poslovno i financijsko restrukturiranje.

“Od 2018. do danas nisu isplaćivali dividendu već je sav novac vraćen u kompaniju s ciljem daljnjeg razvoja i održavanja zaposlenosti”, navodi se u priopćenju.

“Petrokemija je spremna za daljnji razvoj poslovanja?!?”

Ističe se i kako je, zbog visoke cijene plina, Petrokemija ove godine zaustavila proizvodnju.

“Unatoč tome, nije došlo do otpuštanja te su sve vrijeme isplaćivane plaće i poštovana sva prava iz kolektivnog ugovora. Danas je Petrokemija spremna za daljnji razvoj poslovanja i zaslužuje partnera koji poznaje tržište mineralnih gnojiva, donosi nova znanja i jamči budući razvoj te otvara vrata novim tržištima i proizvodima”, naglašavaju iz PPD-a, Ine i Yildirima.

Kako se navodi, turski Yildirim je globalna industrijska grupacija koja je aktivna u devet sektora – metalurgija i rudarstvo, upravljanje lukama, mineralna gnojiva, energetika i trgovina energentima, logistika, međunarodna trgovina, građevinarstvo i nekretnine te financijske usluge. Počeci Yildirim Grupe datiraju iz 1963. godine, a grupa je od svog osnutka kontinuirano širila svoj fokus kroz nove podružnice. Poduzetništvom i stalnim inovacijama razvila se u industrijski diverzificiranu grupaciju tvrtki.

Yildirim je, ističe se u priopćenju, obiteljska tvrtka u stopostotnom u vlasništvu obitelji Yildirim. Braća Ali Riza i Robert Yuksel Yildirim druga su generacija obitelji i upravljaju poslovanjem tvrtke od 1995. godine.

Globalna sila s poslovnim operacijama u 54 zemlje

Tvrtka je dovršila svoju prvu međunarodnu akviziciju u Švedskoj 2008. godine. Nakon proboja, Yildirim Grupa je narasla i postala globalna sila s poslovnim operacijama u 54 zemlje na pet kontinenata, koja zapošljava više od 18.000 ljudi, navodi se u priopćenju.

Dodaje se da je obitelj Yildirim 2015. godine osnovala Zakladu Garip & Zeycan Yildirim, posvećenu društvenoj odgovornosti kroz projekte u obrazovanju, zdravstvu i kulturi.

“Svi uključeni u proces kupoprodaje nadaju se njegovu uspješnom zaključenju. Ako se ta očekivanja ispune, novi suvlasnici predstavit će se građanima Kutine i hrvatskoj javnosti”, zaključuje se u priopćenju.

Uz Terra Mineralna Gnojiva, koja ima 54,52 posto udjela u Petrokemiji, u vlasništvu kutinske tvornice mineralnih gnojiva su i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) sa 17,9 posto udjela, 12,73 posto dionica drži HPB skrbnički račun u ime Fonda za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško, 9,09 posto Janaf, a 5,45 posto je na PBZ skrbničkom računu. Sama Petrokemija je vlasnik 0,08 posto udjela, a preostali udjeli u vlasništvu su malih dioničara.

Primjena dronova u vinogradarstvu

U skolpu operacije 1.2.1., Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede organizirala je demonstracijsku aktivnost Primjena bespilotnih letjelica (dronova) u vinogradarstvu. Demonstracijska atktivnost održala se 03. studenog 2022 na Pelješcu, na OPG-u Bruno Market.

Na samom početku demonstracijske aktivnosti, okupljene su pozdravili organizatori iz Ministarstva poljoprivrede, a zainteresirani poljoprivrednici su imali priliku kratko se predstaviti i izraziti svoja očekivanja od demonstracijske aktivnosti i predavača. Nakon kratkog teorijskog uvoda, uputili smo se na teren – u vinograd!

Analizom smo odredili mjesta i moguće vrste problema u nasadu te izradili aplikativne karte za primjenu odgovarajućih agrotehničkih operacija. Potom je usljedila demonstracija poljoprivrednog drona DJI AGRAS T30, sa spremnikom od 30 litara, koji u jednom satu može prekriti površinu od maksimalno 16 hektara.

  • Kombinacijom multispektralne analize i izradom aplikacijskih mapa (korištenjem vegetacijskih indeksa) postiže se visoka učinkovitost, preciznost i ušteda
  • Dobra pokrivenost površine lista
  • Značajna pogodnost je što se škropivo nanosi sa udaljenosti pa nema doticaja s osobom koja upravlja dronom
  • Učinkovitost rada po satu je puno veća u usporedbi s klasičnim agrotehničkim operacijama
  • Za poljoprivrednike koji obrađuju manje površine preporuča se udruživanje ili uključivanje lokalne samouprave u nabavu poljoprivrednog drona radi ostvarivanja ušteda tj. zajedničke ekonomske koristi
  • Alternativa kupovini vlastitih dronova za analizu i poljoprivrednih dronova je angažiranje tima Digital Agro koji na lokaciji mogu odraditi multispektralno snimanje, analizu podataka i rad poljoprivrednim dronom.

Hrvatska agronomska komora

Hrvatska agronomska komora (HAK) je na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) prvi put organizirala polaganje stručnih ispita za osobe koje se žele baviti poljoprivrednim savjetovanjem, odnosno otvoriti privatnu savjetodavnu službu. Romeo Jukić, v. d. predsjednika HAK-a, ističe da polaznici moraju imati visoku stručnu spremu i više godina iskustva u struci.

  • Prijavilo se 110 kandidata, a ispitu je pristupilo njih 90 iz osam hrvatskih županija. Polaže se prvi, opći dio, a riječ je o poznavanju zakonodavne regulative Europske unije i Republike Hrvatske koja se odnosi na poljoprivredu. To su opće stvari koje agronomi moraju znati ako se žele baviti ovim poslom. Pitanja nisu lagana, ali su kandidati dobili literaturu kako bi se bolje pripremili za ispit – objašnjava Jukić. Slijedi dio ispita koji se odnosi na ratarstvo, stočarstvo te voćarstvo, vinogradarstvo i povrćarstvo. Nakon toga Odbor za upis, koji je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede, pregledat će prijave i ispite. Odbor, odnosno ispitnu komisiju, čine stručni ljudi iz HAK-a, sa zavoda i fakulteta te predstavnici Ministarstva poljoprivrede koji pokrivaju različita područja (ratarstvo, stočarstvo, zaštita bilja, sjemenarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo). Ukupno je 12 članova komisije. Ispit je koncipiran tako da postoji samo pismeni dio, no postoji mogućnost organiziranja i usmenog dijela ispita. Slijede nova testiranja u Zagrebu, Varaždinu, Istri i Dalmaciji.

Glas Slavonije

Proizvodnja kukuruza pala 32,6%

U Hrvatskoj će u 2022. godini biti proizvedeno 1,5 milijuna tona kukuruza, što je 32,6 posto manje nego u 2021. godini, pokazuju prve procjene najvažnijih kasnih usjeva sa stanjem od 1. rujna, koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Prema podacima DZS-a, ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosi 5,4 tone, što je manji prinos nego u godini ranije, kada je iznosio 7,8 tona po hektaru. Manji prinos i proizvodnja kukuruza posljedica su visokih temperatura i suša tijekom ljeta. Pad proizvodnje procjenjuje se i kod šećerne repe, i to za 30,7 posto, na 490 tisuća tona. Prirod po hektaru iznosi 55,1 tonu, dok je u 2021. prinos bio 70,2 tone po hektaru. Procjenjuje se i da će proizvodnja soje biti 23,7 posto manja te da će iznositi 174 tisuće tona. Prirod po hektaru iznosi dvije tone, za razliku od 2021. godine kada je bio 2,6 tona. Podaci DZS-a pokazuju da će ove godine biti proizvedeno 120 tisuća tona suncokreta, što je pad od 3,2 posto u odnosu na godinu ranije. Prirod po hektaru bit će 2,4 tone, za razliku od godine prije kada je bio tri tone.

DZS