Naslovnica Blog Stranica 42

Suzbijanje korova i radovi u biodinamičkoj proizvodnji

Ožujak je prvi proljetni mjesec kad počinju sve dugoočekivane aktivnosti u vrtovima i voćnjacima. Iako je veljača bila vrijeme pripremnih radova za sezonu, prava sezona upravo započinje u ožujku. Toplije vrijeme i duži dani daju mogućnost boravka na otvorenom. Tako svima koji započinju svoje poljodjeljske radove ovo je pravo vrijeme za organizaciju posla.

Ako do sada već niste, pravo je vrijeme za planiranje povrtnjaka. Izrada plana sadnje obično se radi na temelju prošlogodišnjih položaja pojedinih kultura. Stoga, uz pomoć sjetvenog kalendara, složite pravilan raspored novih gredica i organizirajte nabavku sjemena.

Pravo vrijeme za pripremu presadnica
Priprema tla je iznimno važna jer na temelju dobro pripremljenog i pognojenog tla, ovu sezonu će se ubirati plodovi. Prije no što krenete s agrotehničkim zahvatima, primijenite pripravak 500 ili gnoj po Mariji Thun (Fladen ili CPP) na površine koje namjeravate kultivirati. Isto tako, početak ožujka je vrijeme za primjenu čaja od preslice u cilju kontrole gljivica i ograničavanja njihovog rasta. Ako je tlo na kojem radite kiselog pH, preporuča se i primjena čaja od maslačka.

Sad je pravo vrijeme i za pripremu presadnica. Imajte na umu kako pojedine kulture koje dolaze iz područja centralne Amerike zahtijevaju više temperature za klijanje i nicanje (posebice paprika). Stoga nije na odmet pripremiti mali rasadnik ili zaštićeni prostor za naklijavanje i razvoj presadnica. Sve sjeme prije sjetve možete tretirati čajnim kupkama o kojima je bilo riječi u prethodnim brojevima.

Sad je pravo vrijeme za sadnju luka za uskršnju škanjolu (mladi uskršnji luk), kao i za neke od otpornijih zimskih salata poput matovilca. Osigurajte im ipak malu zaštitu od mogućih hladnoća te ih pokrijte agrotekstilom nakon sjetve i sadnje.

Ovo je isto tako idealno vrijeme za sadnju živih ograda odnosno živica. One imaju izuzetno značajnu ulogu u održavanju dobre ekološke ravnoteže u vašem vrtu. Stoga razmislite o prirodnim skloništima za kukce i male životinje. Kad razmišljate o živici uzmite nekoliko parametara na um; položaj vašeg vrta (gdje su susjedi i koliko daleko), struje vjetrova, tip živice (zimzelena ili listopadna) te konačna visina koju želite.

Zasadite voćke bez bojazni od smrzavanja

Uz vrijeme berbe, rano proljeće je jedno od vremena u kojima ima najviše posla u voćnjacima. Prema sjetvenom kalendaru najbolji dani za rezidbu su 12., 15., 16., 21. i 22. ožujka. Zato pokušajte rezidbe voćaka organizirati upravo u te dane. Ako niste na jesen stigli zasaditi voćke, sada ih možete posaditi bez bojazni od smrzavanja. Dok ne krene bujanje vegetacije i pojava prvih zelenih lisnih pupova na biljkama, treba obaviti zimsko prskanje sumporno-vapnenom juhom. Na tlu primjenjujemo pripravak 500 i/ili gnoj po Mariji Thun (Fladen ili CPP). Nakon rezidbe grane ne spaljujemo već ih usitnjavamo i pripremamo za slaganje kompostne hrpe. Nju slažemo zajedno sa svježim stajskim gnojem, organskim ostacima iz vrta i izrezanim granama, slažemo upravo sada i ostavljamo da zrije do jeseni kad ju koristimo za jesensku gnojidbu.

Kontrola nepoželjnih biljaka

U biodinamici se za kontrolu nepoželjnih biljaka  pripremaju različiti pripravci. Neki od njih su prilično jednostavni za napraviti – primjerice čajevi od nepoželjnih biljaka. Nepoželjne biljke koje ste dobili plijevljenjem skupite u vreću (jutena ili vreća od krumpira), možete upotrijebiti čitave biljke – korijen, stabljiku, list i plod. Zatim sakupljene biljke u vreći stavite u posudu i prelijte kišnicom dok posuda nije gotovo puna. Biljke potopite tako što ćete na njih dodati kamen ili ciglu. Sve ostavite da fermentira i promiješajte jednom tjedno. Nakon 2-3 tjedna procijedite koncentrat i razblažite u omjeru od 1:10. U jednom od narednih brojeva bit će više riječi o pripravcima za kontrolu nepoželjnih biljaka.

Brazilu prijeti nestašica umjetnih gnojiva zbog sankcija Rusiji

BRAZILSKI izvoz poljoprivrednih proizvoda mogao bi pretrpjeti težak udarac ako sankcije Rusiji obuhvate i sirovine za proizvodnju umjetnih gnojiva, upozoravaju analitičari, izdvajajući probleme s uzgojem soje. Brazil oko 85 posto potreba za gnojivom podmiruje uvozom, a Rusija je njegov najveći dobavljač NPK gnojiva, mješavine dušika, fosfora i kalija.

Visoke cijene gnojiva

Cijene gnojiva porasle su i prije sukoba u Ukrajini zbog globalnih logističkih problema, američkih sankcija Bjelorusiji i povlačenja Kine s tržišta u listopadu prošle godine. Kriza u Ukrajini mogla bi zato biti najava teških vremena za brazilske uzgajivače soje i drugih poljoprivrednih proizvoda, upozoravaju analitičari. “Na pomolu je ‘savršena oluja’. Brazil će najviše izgubiti među glavnim svjetskim proizvođačima soje”, objašnjava Jeferson Souza iz Agrinvest Commoditiesa, dodavši da konkurenti poput SAD-a i Argentine ne koriste toliko kalijevog gnojiva kao Brazil. Pitanje je hoće li Brazil u aktualnoj situaciji moći proširiti površine zasijane sojom u sezoni 2022./2023., budući da bi troškovi mogli postati previsoki, dodaje Souza.

“Moguća kriza u opskrbi kalijem”

Udruga brazilskih proizvođača umjetnih gnojiva ANDA priopćila je da je još rano za procjenu utjecaja međunarodnih sankcija Rusiji zbog napada na Ukrajinu, dodavši da još analiziraju posljedice na tržištu gnojiva i u lancu opskrbe hranom u cjelini. Potvrdili su da sukob u Ukrajini pojačava rizik nestašice sirovina za proizvodnju gnojiva i poručili da će potražiti alternativne izvore nabave. Brazil je 2021. kupio rekordnih 40 milijuna tona gnojiva, a iz Rusije je uvezao devet milijuna tona, prema podacima koje je prikupio Agrinvest. Brazil bi se vrlo brzo mogao suočiti s “krizom u opskrbi kalijem”, izjavio je Marcelo Mello iz StoneX-a, aludirajući na sirovinu koja najviše brine poljoprivrednike.

“Manjak se već osjeća”

Poljoprivrednici zbog istodobnih sankcija Rusiji i Bjelorusiji neće imati dovoljno gnojiva, dodao je Mello.”Manjak se već osjeća budući da opskrbu gnojivom otežava slaba dostupnost u pomorskom prometu”, tvrdi odvjetnik specijaliziran za agrobiznis Frederico Favacho. Dodao je i da će eskalacija sukoba utjecati i na druge sektore trgovine jer je Rusija i veliki kupac brazilskog mesa pa bi potencijalne financijske sankcije Moskvi omele razmjenu i na tom području.

Index.hr

Troškovi u poljoprivredi postaju neizdrživi !

Trenutne grube procjene HPK pokazuju kako je rast troškova proljetne sjetve gotovo udvostručen u odnosu na prethodnu godinu.

Potkrijepili su to podacima s terena prema kojima je među ostalim cijena dušičnih gnojiva narasla za oko 300 posto, a miješana gnojiva za 250 posto.

Urea je primjerice koštala 220 kuna, a sada se već kreće oko 900 kuna. Cijene sjemena su se kretale od 500 do 1.000 kuna, a sada su na razini od 1.000 do 1.500 kuna ako se govori o sjemenu prihvatljive kvalitete primjerice za šećernu repu. Zaštitna sredstva, herbicidi, fungicidi rasli su do 20 posto, plavi dizel za 100 posto, zakup privatnog zemljišta povećan je više od 50 posto, dok su cijene dijelova za strojeve i servis vozila porasli za 100 posto, naveli su iz HPK.

Također su upozorili na problem visoke cijene sušenja žitarica s obzirom da je većina skladišta ovisna o energiji iz plina.

“Takav rast cijena žitarica izravno se reflektira na cijene stočne hrane i cjelokupnu stočarsku proizvodnju”, istaknuli su iz Komore.

Ponovili su i kako su na najvećem udaru mljekarski i stočarski sektor te naglasili kako sadašnja otkupna cijena mlijeka nikako nije motivirajuću za nastavak proizvodnje. Stoga drže kako je potrebno poduzeti sve da se mljekarski sektor ne uruši.

HPK je stoga uz opstalo predložila zamrzavanje cijene plavog dizela za vrijeme proljetne sjetve, pronalaženje sredstva u proračunu koja bi mogla ublažiti situaciju, omogućavanje sijanja vlastitog poljoprivrednog sjemena s obzirom na poskupljenja, jer zbog obveza korištenja certificiranog sjemena primjerice genetski nemodificirane soje proizvođači imaju trošak veći do 700 kuna po hektaru u odnosu na prethodne godine.

Kada je riječ o eskalaciji situacije u Ukrajini iz HPK su istaknuli kako će se ona zasigurno odraziti na globalno tržište sirovina i hrane zbog čega je važno već sada početi preispitivati i donositi odluke koje će utjecati na stabilnost tržišta poljoprivrede i hrane u Hrvatskoj.

S obzirom da se očekuje drastičan rast cijena žitarica trebalo bi podržati poljoprivrednike da povećaju sjetvu i ulože u nju kako bi imali dobre prinose i urod koji može pokriti domaće potrebe.

Predstavnici HPK smatraju kako je u trenutnim okolnostima važno poljoprivredu staviti pod okrilje nacionalne sigurnosti kako bi se na vrijeme osigurale zalihe u slučaju sukoba širih razmjera.

N1

Proljetna sjetva

Površine na kojima je izvršena jesenska obrada uskoro se kreće u pripremu za sjetvu jarih kultura. Prema rokovima sjetve u proljetnom roku osim jarih žitarica može se obaviti i sjetva jarog stočnog graška, jare grahorice, djetelinsko travne smjese ili trave. Optimalan rok za sjetvu jarog stočnog graška je početak ožujka, ukoliko to dozvoljavaju vremenski uvjeti dok se djetelinsko travne smjese mogu sijati do 15. travnja. U slučaju da se na pojedinim parcelama ne planira sijati jari usjev preporučuje se sjetva siderata za zelenu gnojidbu, jer se na taj način spriječava ispiranje hraniva i dodatno obogaćuje tlo organskom tvari. U proljetnom roku mogu biti zasijane travne smjese ili djetelinsko travni usjevi ukoliko sjetva nije izvršena na jesen. Od travnih vrsta sve više su zastupljeni talijanski i engleski ljulj kao i stočni sirak koji se koriste kao zelena krma ili prema potrebi za spremanje sjenaže.

Pri tome je bitno da se proizvođači prvenstveno prilagode uvjetima o kojima će ovisiti kvaliteta sjetve. Manji je rizik ako se sjetva provodi i u nešto zakašnjelom roku ali da budu, koliko je moguće bolje ispunjeni uvjeti u pogledu pripreme, prosušenosti tla ili optimalne vlažnosti, kao i njegove minimalno potrebne zagrijanosti.

Sjetva trava i djetelinsko travnih smjesa

Pri odabiru vrste trava ili djetelinsko-travnih smjesa bitnu ulogu imaju fizikalno kemijska svojstva tla (pH) i mehanički sastav tla. Zbog toga je bitno prije zasnivanja travnjaka napraviti kemijsku analizu tla, kao i dobru gnojidbu tla, prema preporuci naročito za travnjake koji se planiraju koristiti 4 – 6 godina. Sjetva travnih i djetelinsko travnih smjesa iziskuje kvalitetnu osnovnu i predsjetvenu pripremu tla, uz poštivanje normativa sjetve. Od travnih vrsta kod nas su najčešće zastupljeni: talijanski ljulj, engleski ljulj, klupčasta oštrica, livadna vlasnjača i livadna vlasulja na tlima laganijeg mehaničkog sastava i slabijeg vododržnog kapaciteta. Od djetelinskih vrsta koje se siju zajedno sa travama na sušnim terenima je lucerna dok na vlažnijim tlima crvena djetelina. U povoljnim uvjetima djetelinsko travne smjese daju veće urode mase i suhe tvari od čiste kulture djetelina. Smjese svojim gustim sklopom bolje pokrivaju tlo i na taj način ugušuju korov, u humidnim uvjetima smjese se lakše kose i suše. Djetelinsko travne smjese – košni tip su dobre za spremanje sjenaže. Djeteline u toj masi imaju visoki udio bjelančevina dok trave, naročito ljuljevi sadrže znatno više šećera što je bitno za mliječno-kiselo vrenje i dobro konzerviranje spremljene mase. Ukoliko zbog vremenskih ili nekih drugih razloga nije obavljena kasno-ljetna sjetva trava, sjetva se može obaviti u proljetnom roku od 15. ožujka do 15. travnja.

Smjese stočnog graška i žitarica

Prije sjetve je potrebno obaviti srednje duboko oranje (20 – 30 cm) da bi se sačuvala vlaga iz zimskog perioda. S obzirom da grašak ima sposobnost vezanja atmosferskog dušika kvržičnim bakterijama potrebno mu je samo prilikom nicanja osigurati manju količinu dušika (30 – 40 kg/ha), dok usjevu graška i žitarica treba osigurati 80 kg/ha fosfora i 120 kg/ha kalija. Proljetna sjetva jarog graška i žitarica obavlja se do 15. ožujka. Za sjetvu se može kombinirati, grašak oko 160 kg/ha sa raži oko 30-50 kg/ha ili grašak 160kg/ha + zob oko 45-60 kg. Kao oslonac grašku mogu se koristiti ječam i pšenica. Za sjetvu treba koristiti dorađeno i kvalitetno sjeme visoke klijavosti i čistoće. Prvo se sije grašak na dubinu 5 – 6 cm, razmaka redova 16 cm, a zatim unakrsno žitarice na dubinu 3 – 4 cm, razmaka redova 12 cm. Sjetva se može obaviti žitnom sijačicom da bi se što optimalnije rasporedilo sjeme kako ne bi došlo do zasjenjivanja i polijeganja usjeva.

Prinosi čiste mase zelenog graška dostižu između 25 i 35 tona a smjese između 30 i 50 tona po hektaru. Ukoliko se grašak sije u smjesi treba pripaziti da žitarica, a naročito raž ne prijeđe fazu klasanja, jer bi joj u tom slučaju kvaliteta bila lošija, dok sa zobi nema takve opasnosti. Svježa masa graška i raži može se koristiti za ishranu stoke osam do deset dana, dok se smjesa graška i zobi koristi 12 do 14 dana.Ovakve smjese graška i žitarica predstavljaju vrlo kvalitetnu stočnu hranu ali je vrlo bitno odabrati pravi trenutak košnje kako ne bi došlo do gubitka hranjive vrijednosti. Smjesa graška i žitarica se najčešće koristi kao zelena stočna hrana ili za spremanje sjenaže. Kao zelena krma ova smjesa se koristi u vrijeme cvatnje graška i u fazi klasanja žitarica. Košnju ovakvog usjeva za spremanje sjenaže je potrebno obaviti kada je formirano 2/3 mahuna na grašku, dok žitarice ne smiju preći iz mliječne u voštanu zriobu ali moraju imati određeni sadržaj suhe tvari zbog dobivanja što kvalitetnije sjenaže. Obzirom da je siliranje i spremanje sjenaže način konzerviranja vlažne biljne mase, pri čemu dolazi do vrenja silirane mase bitno je osigurati anaerobne uvjete istiskivanjem zraka tj. gaženjem, ili umatanjem zelene mase u bale. Na taj način se stvaranjem anaerobnih uvjeta počinju razmnožavati korisne bakterije, tako da u procesu fermentacije počinju prevladavati bakterije mliječno kiselog vrenja. Proizvodnja sijena od graška nije preporučljiva zbog lista koji se brzo suši i otpada čime se smanjuje njegova hranjiva vrijednost.

Sjetva krmnog sirka

Krmni sirak je važna krmna kultura koja zbog svoje kvalitete i značajnog prinosa može biti uključena u ishranu preživača. Kada biljka krmnog sirka postigne visinu 80-100 cm može se koristiti kao zelena masa ili za vlažno konzerviranje. Nakon košnje biljke se ponovo regeneriraju i formiraju novu stabljiku, tako da tijekom godine može dati nekoliko otkosa. Sirak se čak u sušnim godinama može sijati u naizmjenične redove sa kukuruzom za siliranja, jer na taj način osigurava dovoljno vlage u silažnoj masi ako se silažni kukuruz pred kraj vegetacije počne naglo sušiti, ali i značajno veće prinose zelene mase. Ukoliko se sirak koristi kao masa za proizvodnju bioenergije u tom slučaju se preporučuje sjetva hibrida sa većim sadržajem celuloze. Sirak se može uzgajati na različitim tlima (lakšeg i težeg mehaničkog sastava). Zbog dobro razvijenog korijenovog sustava dobro podnosi sušu kao i visoke temperature. Može se sijati kao naknadni usjev nakon skidanja ozimih smjesa graška i žitarica ili kao glavni usjev. Sjetva se može obaviti žitnim sijačicama na međuredni razmak 50 cm, uz količinu sjemena 20-30 kg/ha. Prinos zelene mase se kreće čak od 80 – 100 t/ha.