Očistite špinat i stavite ga u hladnu vodu te kuhajte 2 do 3 minute, pa ga nasjeckajte i ohladite.
Sir posolite i popaprite, promiješajte pa dodajte izmućena jaja i kiselo vrhnje. Potom natrgajte na sitne komadiće jednu koru za savijaču i polijte s malo mineralne. Na kraju dodajte ohlađeni špinat i sve izmiješajte.
Jednu koru premažite uljem pa preko nje preklopite drugu, potom stavite nadjev i zamotajte.
Slažite štrudle u posudu za pečenje te ih premažite odozgo s malo ulja. Pecite na 200 stupnjeva oko 20 minuta.
Kada se ohlade, štrudle narežite i poslužite uz jogurt.
Zbog enormnog rasta troškova za uzgoj stoke, proizvođači nemaju drugog izlaza, ionako su odavno na koljenima zbog konkurencije stranih proizvođača mesa i pretjeranoga uvoza. S druge strane, kupcima je uvijek skupo.
Mesar Marko Pandžić, poduzetni i marljivi 23-godišnjak, ujedno i vlasnik OPG-a, iz prve je ruke otkrio troškove proizvodnje i ispričao probleme s kojima se susreću.
– Sve je poskupilo, žito, sijeno, kukuruz… Skuplje je 30 – 40 kuna na 50 kilograma, pa računajte. Ja imam telad i ovce, nastavit ću, moram nešto raditi, treba preživjeti, govori Zadarskom listu Pandžić i dodaje kako su odavno mali domaći proizvođači ugroženi uvozom i njihov rad i trud ne može doći do izražaja.
– Već je naša poljoprivreda na koljenima, zaključuje Pandžić.
Za Božić se, govori Pandžića, najviše kupovala janjetina, sad je traženo mljeveno meso. No, napominje, riječ je o zaista malim količinama.
Poznati zadarski mesar Mate Biloglav već je primijetio poskupljenje junetine od 10%, cijena svinjetine zasad nije porasla, ali za očekivati je porast od 20%. Kod Biloglava se najviše prodaju junetina i svinjetina, međutim, nameće se pitanje – tko će, nastavi li se ovako, uopće proizvoditi.
– Proizvođačima je sve poskupjelo, od gnojiva do žitarica. Njima je sad isplativije prodati kukuruz nego hraniti životinje. Imam stalne dobavljače, prilikom zadnjih dvaju utovara su mi ljudi rekli da više neće proizvoditi, jednostavno im nije isplativo. Uskoro neće imati tko proizvoditi. A kada meso poskupi, normalno je da će prodaja pasti, sve je skuplje, a plaće iste, objašnjava Biloglav gorući problem.
Tržište još nije amortiziralo lanjske poremećaje na tržištu hrane, proizvođači i trgovci i dalje svakodnevno dižu cijene pa bi i skupa proljetna sjetva koja uskoro počinje dodatno mogla zakomplicirati stvari.
Tek se, naime, čeka znatnije poskupljenje mlijeka i mesa, koji još ne prate ogromni porast svih poljoprivrednih inputa u lanjskoj godini, od žitarica i uljarica do stočne hrane i energenata, dok ovogodišnji troškovi sjetve rastu 50-60 posto u odnosu na lani, za 3 do 6 tisuća kuna po hektaru ovisno o kulturama i mineralnim gnojivima.
Metar dušičnog gnojiva uree iznosio je 200 do 220 kuna, a sada 800 kuna s tendencijom daljeg rasta. Poljoprivrednici se boje i moguće nestašice gnojiva kao posljedice obustavljanja ili smanjenja proizvodnje većine europskih tvornica, pa i Petrokemije u drugoj polovici prošle godine, a ni rast cijena goriva nije lako pratiti.
Zbog veće potražnje, porasta cijena inputa u proizvodnji gnojiva, ograničenja u proizvodnji i trgovinske politike, cijena gnojiva na razini EU u prosincu 2021. bila je za 163,9 posto viša od one prije godinu dana, odnosno za 1,7 posto od prosječne cijene u studenom 2021. koja je bila za 19,2 posto više u odnos na mjesec ranije. Sve se to prelijeva i na 2022. pa su cijene gnojiva i početkom 2022. osam do 18 posto više u odnosu na rekordne cijene u prosincu 2021., a u odnosu na godinu ranije od 121 do 242 posto.
Europske cijene plina u zadnjih pola godine nekontrolirano su rasle te su 21. prosinca 2021. dosegnule do tada nezabilježenu razinu od 180 eura. A i cijene stočne hrane i dalje divljaju.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže kako se cijene energenata, prije svega plina, odražavaju u cijenama poljoprivrednih inputa najviše na umjetna gnojiva, koja u ukupnim troškovima proizvodnje žitarica i drugih ratarskih kultura sudjeluju u rasponu od 40 do 60 posto te je u odnosu na prošlu godinu cijena umjetnih gnojiva veća za 2,5 do 3 puta.
Hrana je glavna gospodarska roba, ali samo nekoliko zemalja zapravo nadmašuje u proizvodnji hrane. Za većinu poljoprivrednih proizvoda potrebno je mnogo zemljišta, koje samo najveće zemlje imaju u izobilju. Zapravo, četiri dominantne svjetske zemlje koje proizvode hranu nalaze se među prvih pet po ukupnoj geografskoj veličini.
Četiri zemlje koje najviše proizvode hranu:
Kina Kina je najveći svjetski proizvođač, uvoznik i potrošač hrane. Velik dio kineske zemlje je previše planinski ili previše suš za poljoprivredu, ali bogata tla istočnih i južnih regija su izuzetno produktivna. Kina također ima najveću svjetsku radnu snagu za hranu, s nekim procjenama i do 315 milijuna radnika. Da stavimo ovaj broj u gledište, SAD je treća zemlja po broju stanovnika na svijetu sa 329 milijuna ljudi od 2019.
Indija Što se tiče ukupnog kalorijskog sadržaja, Indija je drugi najveći proizvođač hrane na svijetu. Umjesto toga, kada se mjeri ukupnom vrijednošću poljoprivredne proizvodnje, Indija pada na četvrto mjesto i proizvodi manje od polovice ukupne kineske proizvodnje. Produktivnost farmi u Indiji je također daleko niža nego u Kini, SAD-u ili Brazilu.
Sjedinjene Američke Države Nijedna zemlja ne proizvodi hranu tako učinkovito kao SAD Unatoč znatno manjoj radnoj snazi od Kine, ukupni američki poljoprivredni proizvodi gotovo su jednako visoki. Proizvodnja hrane rasprostranjena je u većem dijelu zemlje, ali najveće države koje proizvode hranu su Kalifornija, Iowa, Texas, Nebraska i Illinois.
Brazil Brazilsko gospodarstvo povijesno se usredotočilo na poljoprivredu, posebno na šećernu trsku, koja datira iz vremena kada je bila europska kolonija. Najmanje 31% Brazila koristi se kao usjeva, uglavnom za proizvodnju kave, šećerne trske, soje i kukuruza. Brazil je također veliki proizvođač naranči, ananasa, papaje i kokosa zahvaljujući svom toplom okruženju pogodnom za voće. Zemlja je također na drugom mjestu (iza SAD-a) po ukupnoj proizvodnji govedine.
Popis zemalja s najvećim poljoprivrednim proizvođačima:
