Vedska poljoprivreda, temelj suvremene agronomije

Objavio

-

Kako bi održali korak s osnovnim potrebama promjenjivog svijeta, napreduje i moderna znanost o gospodarenju tlom i biljnoj proizvodnji. No, vrlo je zanimljivo primijetiti da je vedski poljoprivredni sustav bio vrlo obogaćen što je potkrijepljeno brojnim referencama na različite faze uzgoja-oranje, sjetvu, žetvu, vršidbu i prezentaciju poljoprivredne proizvodnje itd. Različiti tipovi poljoprivrednika-polje kukuruza, žitnice , poljoprivredna oruđa vedske literature daju nam jasnu predodžbu o razvijenoj agronomiji

Radi manje a postigni više!

Ovo je glavni moto dr. Swan. Transformacija suvremene poljoprivrede, koja se temelji na oranju, u poljoprivredu bez oranja, najvažnija je tema kolegija. Detaljno je objašnjeno koje sve negativne posljedice oranice trpi zemlja i koliko je lakše uspostaviti poljoprivrednu proizvodnju bez takvog načina obrade zemlje. Korištenje mehanizacije je višestruko smanjeno, a broj radova koje je potrebno obaviti u polju smanjen je sa današnjih 8 na samo 2 – sjetva i žetva. Tehnika koju koristi vedska organska poljoprivreda za uklanjanje oranja je korištenje pokrovnih usjeva prije sjetve glavnog usjeva.Tako ćemo, primjerice, prije nego što želimo sijati krumpir, kukuruz ili nešto slično, prvo posijati raž. A onda, kad raž dovoljno naraste, samo ćemo je prevrnuti i dobiti pokrivač u polju, kao deku. Zatim se u izrezane brazde sije glavni usjev koji će nesmetano rasti, očišćen od korova i pod zaštitom gustog pokrova raži. Na taj način potpuno se otklanjaju problemi s navodnjavanjem, prihranjivanjem, kemijskom zaštitom i korovom. Jednostavan, a opet tako daleko od današnjeg načina rada. Doktor Swan je i dalje optimističan, jer će, kako kaže, “ljudi će ih, ako ništa drugo, ekonomska održivost ovog načina proizvodnje natjerati da mu se obrate”.

Je li moguće da unatoč svim suvremenim spoznajama još uvijek nismo dorasli razumijevanju prirodnog prava?

Korištenje kemikalija u zaštiti i ishrani bilja možda je najopasnija dimenzija moderne poljoprivrede. Stječe se dojam da su ovakav način rada popularizirale i stimulirale velike tvrtke koje proizvode preparate i gnojiva. A često su te tvrtke i financijeri sveučilišta i stipendije budućim poljoprivrednim stručnjacima.
Korištenje kemikalija uzrokuje ogromnu štetu tlu, a zapravo slabi i same usjeve, ali i zdravlje ljudi. Hranljiva vrijednost biljaka koje se danas koriste u prehrani višestruko je niža od nutritivne vrijednosti koju su imale prije samo 70 godina.

“Sada smo naučili da je biologija (bakterije, gljive, crvi itd.) odgovorna za stvaranje strukture tla, kao i za njegovu plodnost”, kaže dr. Swan.
„Posljednjih 70 godina smatralo se da plodnost tla ovisi o vanjskim čimbenicima, da ovisi o kemikalijama, a budući da biljke crpe hranjive tvari iz tla, ono se s vremenom iscrpljuje. “Nova otkrića pokazuju da plodnost tla ovisi o biologiji tla – bakterijama, gljivama, crvima itd., a to otkriva činjenicu da je plodnost tla neiscrpna sve dok se njegova biologija održava u ravnoteži”, objašnjava.

Slabe i bolesne biljke emitiraju posebne vrste feromona i emitiraju određenu vrstu infracrvenog zračenja, što zauzvrat privlači štetnike. Na taj način priroda se brine o uklanjanju bolesnih i slabih biljaka, ostavljajući mjesta zdravim i naprednim. Međutim, čovjek nema razumijevanja za ovaj prirodni zakon. Umjesto da brinemo o snazi i imunitetu biljke, brinemo o njihovoj količini, dobiti od prodaje, veličini i izgledu. Cilj je samo privući kupca, a zanemaruju se okus i nutritivna vrijednost.
Na fotografijama prikazanim na kolegiju o vedskoj organskoj poljoprivredi bilo je jasno da biljke koje rastu po principima vedskog znanja nisu napadnute štetnicima i ne pate od bolesti, dok su biljke uzgojene na oranoj i kemijski tretiranoj zemlji gotovo uvijek bile izložene na razne probleme.

Ono što je vrlo važno, možda i ključno, u korištenju principa vedske organske poljoprivrede, jest da zemlja svake godine postaje sve plodnija, za razliku od iscrpljenosti moderne poljoprivrede. To je posljedica korištenja pokrovnih usjeva koji se tijekom procesa razgradnje pretvaraju u hranjive tvari i humus. Svake godine, dakle, korištenjem ovih načela, poljoprivrednik dobiva sve više i više plodne zemlje. Korištenje komposta i malčiranje glavni su načini na koje se postiže ovaj učinak. Dodavanjem sijena, slame ili drugog organskog materijala oko samih biljaka dobiva se zaštitni pokrovni sloj koji ima višestruko djelovanje. Postoji mnogo informacija o ovoj metodi uzgoja, a možda se najbolji primjeri mogu pronaći u Permakulturi.

Vedska organska poljoprivreda i permakultura dijele mnoga zajednička načela i njihovim proučavanjem i primjenom možemo potpuno transformirati našu budućnost proizvodnje hrane.

Svijest, poštivanje prirode i njezinih zakona, nenasilje i ljubav prema zemlji temeljna su načela na kojima se trebaju temeljiti novi načini poljoprivredne proizvodnje. Da bi se takvo shvaćanje ugradilo u nove generacije, potrebno je raditi na nekoliko razina – od formalnog obrazovanja do intenzivnog rada na vlastitoj svijesti. Planet Zemlja dosegao je kritičnu točku i ako ne dođe do pozitivnog zaokreta u našem odnosu prema njoj, velika je šansa da ćemo svjedočiti strašnim posljedicama. Mnogi kažu da je već kasno, a mnogi na to ne pristaju i nastavljaju borbu. Zapitajte se kakvim ljudima pripadate i kakav svijet želite ostaviti svojoj djeci. Ali što god odaberete, imajte na umu jednu stvar: sve što radite, radite sebi!

Cijene zemljišta među najnižima u EU

Objavio

Agroburza hr

-

Prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj 2020. je iznosila 3440 eura po hektaru, što je najmanji prosjek neke države u EU. Ipak, regionalno najjeftinije poljoprivredno zemljište od samo 2051 eura po hektaru ima regija Jugozapad, koja se nalazi u Bugarskoj. Druge regije Bugarske imaju puno skuplje zemljište pa je nacionalni prosjek bolji nego u Hrvatskoj.

Na razini Europske unije najskuplje poljoprivredno zemljište se nalazi u Nizozemskoj, a s cijenom od 69.632 eura je čak dvadeset puta skuplje od hrvatskog, tj. za cijenu jednog hektara u Nizozemskoj se u prosjeku može kupiti dvadeset hektara u Hrvatskoj.

Razlika između regije s najskupljim zemljištem u Nizozemskoj i regije s najskupljim zemljištem u Hrvatskoj se penje na više od 25 puta.

Razlike unutar Unije su jako velike i na nacionalnoj i na regionalnoj razini. Cijena zemljišta u regiji Kanarski otoci (120.477 €/ha) je 58 puta veća od cijene zemljišta u najjeftinijoj regiji Jugozapad (2051 €/ha), koja se nalazi u Bugarskoj.

Najmanje vrijedi zemlja u Slavoniji

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj po hektaru 2020. je iznosila 25.930 kn/ha za oranice, 17.289 kn/ha za livade, a za pašnjake 15.651 kn/ha. Cijena oranica u regiji Sjeverna Hrvatska je 14% niža od državnog prosjeka, u Panonskoj Hrvatskoj 2% viša, a u Jadranskoj Hrvatskoj, gdje se cijena oranica kreće oko 33.640 kn/ha, za 25% viša.

Prosječna cijena oranica u RH je rasla za 746 kuna u prošloj godini, livada za 3326 kuna, a pašnjaka za 2393 kuna. Cijena raste iz godine u godinu, ukupno za 714 eura od 2015., kada je prosječna cijena bila 2726 €/ha.

Hrvatsko poljoprivredno zemljište tako u stopu prati sudbinu same poljoprivrede. Ne treba se bojati rasta cijena poljoprivrednog zemljišta nakon ukidanja zabrane prodaje zemljišta strancima jer ni do sada nije bilo puno interesa izvan Hrvatske za njegovom kupnjom.

Naime, bilo tko iz inozemstva tko želi kupiti poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj to može učiniti tako da ga kupi preko tvrtke koju će registrirati u Hrvatskoj. Ali interesa za ulaganja u hrvatsku poljoprivredu jednostavno nema, kako unutar Hrvatske tako ni izvan nje.

O čemu ovisi cijena?!

Cijena poljoprivrednog zemljišta ovisi o mnogo faktora, kao što su državni zakoni, geografski (blizina urbanih centara i klima), prometni (prometna povezanost) i faktori produktivnosti poput tipa tla, što sve skupa stvara određenu ponudu i potražnju i time određuje cijenu poljoprivrednog zemljišta. Neki faktori su ključni, poput navodnjavanja koje vrijednost zemljišta podiže i do šest puta. U konačnici se sve svodi na to koliko ljudi i kompanija želi kupiti poljoprivredno zemljište u nekoj državi na kojem bi pokrenuli proizvodnju.

Poljoprivreda u Hrvatskoj propada

Hrvatska je od ulaska u EU do 2020. isplatila 33 milijarde kuna u poljoprivredi, a unatoč tome je vrijednost poljoprivredne proizvodnje još uvijek manja nego 2012., kada je iznosila 20.9 milijardi kuna, prije pristupanja EU. U 2020. je dosegnula vrijednost od 19.24 milijarde kuna.

Hrvatska poljoprivreda je u EU ušla sasvim nespremna na konkurenciju i u prve tri godine nakon pristupanja je izgubljeno više od pet milijardi kuna vrijednosti. Tek 2015. je zaustavljen pad, ali još nije dosegnuta vrijednost iz 2012. Iako su subvencije značajno rasle, struktura poljoprivrede je ostala ista.

Hrvatska primarno proizvodi i izvozi pšenicu, kukuruz, uljanu repicu i slično. I to relativno loše kvalitete. Subvencije nisu ozbiljnije poremetile takav način proizvodnje.Vrijednost potpora u poljoprivredi je rasla s početne 2.3 milijarde kuna godišnje 2013. na 6.8 milijardi kuna u 2020.

Kako je na kraju tog razdoblja vrijednost poljoprivredne proizvodnje bila manja u odnosu na početak tako se jasno može zaključiti da rast subvencija nije adekvatan način osnaživanja poljoprivrednog sektora.

Iako je poljoprivreda u Hrvatskoj važnija gospodarska grana nego u ostatku Europske unije, jer Hrvatska u poljoprivredi ostvaruje 3.6% BDP-a dok na razini Europske unije to iznosi tek 1.3% BDP-a, Hrvatska poljoprivreda ima ozbiljne strukturne probleme.

Na samu cijenu poljoprivrednog zemljišta utječe puno faktora, ali u Hrvatskoj se izdvajaju nesređene zemljišne knjige, rascjepkanost zemljišta i male površine pod višegodišnjim nasadima.

Daljnji rast cijene hrane će ubrzati rast cijene poljoprivrednog zemljišta i njegovo veće iskorištavanje.Trenutno je potražnja za poljoprivrednim zemljištem u RH relativno mala, a postoji i velik dio “neoslobođene” ponude u obliku državnog zemljišta. Rast cijene poljoprivrednog zemljišta može olakšati poljoprivrednicima pristup kreditima, a time i pristup mehanizaciji, boljim tehnologijama i širenju poljoprivredne proizvodnje.

Ipak, to su trendovi koji će obuhvatiti cijelu Europsku uniju i teško je očekivati da će se isključivo na temelju njih Hrvatska pomaknuti s neslavne pozicije države najbezvrednijeg zemljišta u EU.

Index.hr

Lisnati trokutići sa sirom i špinatom

Objavio

Ivanka Pavlović

-

Sastojci:

500 g gotovog lisnatog tijesta

50 g svježeg špinata

250 g svježeg sira

2 žlice kiselog vrhnja

1 jaje

1 prstohvat soli

1 žumanjak za premaz

Priprema:

1. Napravite punjenje

Narežite špinat na trakice i pomiješajte sa svježim sirom, kiselim vrhnjem i jajetom. Posolite.

2. Oblikujte trokutiće

Upalite pećnicu neka se grije na 180 stupnjeva.

Lisnato tijesto razvaljajte na debljinu oko pola centimetra i narežite na trokute. Na sredinu svakog komada tijesta stavite po žlicu punjenja.

Svaki vrh trokuta savijte prema sredini tako da dobijete punjene jastučiće u obliku trokuta.

3. Ispecite

Stavite trokutiće na lim za pečenje koji ste obložili masnim papirom. Možete ga i samo nauljiti, no bolje je ovako u slučaju da iz oblikovanog tijesta iscuri malo punjenja (nećete imati previše posla oko ribanja).

Premažite trokutiće razmućenim žumanjkom i pecite oko dvadeset minuta, odnosno dok ne dobiju zlatnožutu boju.

Raffaello cheesecake sa keksom – torta bez pečenja!

Objavio

Ivanka Pavlović

-

Ako ste za jedan brzi i osvježavajući desert, tada je raffaello cheesecake sa keksom pravi stvar za vas! Ovo je kolač ili torta bez pečenja i prilično je brzo gotova. Podloga su joj keksi pomiješani sa maslacem, krema je kombinacija krem sira i šlaga uz dodatak kokosovog brašna i keksa. A onaj najljepši završni dio koji vidite na fotkama je prefini karamel preljev.

Iako je raffaello cheesecake kolač koji idealno paše u ljetnim vrućinama jer se stvarno brzo priprema i nećete se previše uznojiti pripremajući ga, budite sigurni da će vam nepce biti zahvalno na ovim zalogajima u bilo koje doba godine.. Tako će npr. svečani Božić ili Uskrs biti ljepši uz ovakvu tortu ljepoticu, i na kraju, zašto je ne uvrstiti na listu božićnu količi kao nešto lagano i novo?!

Raffaello cheesecake sa keksom okusom jako podsjeća na čuveni Raffaello desert, no keks u drugom dijelu kreme je ono što je meni najbolje u ovoj torti. Ustvari, kombinacija svega je upravo savršena! I zato ne čekajte i što prije napravite svoj primjerak ovog slatkog savršenstva.

POTREBNO:

Za podlogu:

300 g keksa (Mcvities, plazma, petit beure…)
180 g maslaca

Za kremu:

500 g krem sira
500 ml vrhnja za šlag
60 g kokosa
60 g mljevenog keksa

Za karamel preljev:

6 žlica kristal šećera
3 žlice kiselog vrhnja

I još:

250ml vrhnja za šlag

PRIPREMA:

Za podlogu pomiješati mljevene kekse sa otopljenim maslacem. Natiskati dobivenu smjesu u kalup za torte promjera 24 cm.
Za kremu umiksati vrhnje za šlag u čvrsti šlag. Dodati šlag u krem sir pa dobro sjediniti mikserom. Masu podijeliti na dva dijela.
U jedan dio dodati kokos, u drugi dio dodati mljeveni keks.
Na utiskanu podlogu složiti prvo kremu sa kokosom, a odmah potom kremu sa keksom. Preko svega premazati tučeno vrhnje za šlag. Pospremiti u hladnjak dok pripremate karamel preljev.
Za karamel preljev otopiti u maloj posudi šećer dok ne postane potpuno tamne karamel boje. Nemojte ovo raditi na jakoj vatri kako vam šećer ne bi zagorio prilikom otapanja. Na tako dobiveni karamel staviti 3 žlice kiselog vrhnja pa uz miješanje na laganoj vatrici pustiti da se svi kristalići karamela otope. Prohladiti do sobne temperature uz povremeno miješanje.
Karamel preljev staviti u vrećicu za ukrašavanje ili u običnu vrećicu za zamrzavanje. Odrezati vrećici jedan vrh pa uz pririskanje prstima istisnuti preljev preko torte u kružnim spirlnim trakama. Tada uzeti jednu čačkalicu pa od sredine povlačiti poteze prema van i obrnuto kako bi se dobio lijepi uzorak kakav možete vidjeti na fotkama.
Sve skupa još dobro prohladiti i poslužiti.

Dobar tek!