Sve poskupljuje osim mesa, zašto?!

Objavio

-

Još je nekoliko kratkih tjedana ostalo do kraja godine u kojoj smo povrće ponekad kupovali skuplje od mesa. I to govori koliko je 2021. godina bila teška za stočarstvo. Bila je to godina u kojoj je cijena stočne hrane narasla iznad svih očekivanja, što je ovaj sektor donijelo doslovno na rub kolapsa, piše Glas Slavonije.

Na nedavno održanom sastanku svih sektorskih odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) poručeno je da su štete u stočarstvu zastrašujućih 1,5 do 2 milijarde kuna.

Još od proljeća se upozorava na izuzetno negativne trendove na globalnom tržištu žitarica i stočne hrane i rast troškova koji stvaraju velike gubitke svim stočarskim sektorima gdje su posebno ugroženi proizvodnja mlijeka i proizvodnja svinja, a kod tovljača junadi gubitci po grlu stoke procjenjuju se na čak 3000 kuna.

Analiza jednog osječkog fakulteta upozorava na golem nerazmjer između troškova proizvodnje i cijena te napominje kako je ovakvo stanje neodrživo.

Gube 5 kuna po kilogramu
Stočari su zbog ovog problema imali više sastanaka s premijerom Andrejom Plenkovićem i Ministarstvom poljoprivrede gdje su upozorili kako su u velikim problemima i da im je potrebna hitna intervencija Vlade RH.

U međuvremenu je na čelo udruge Baby Beef došao Zvonimir Širjan koji napominje kako su oni oni ponudili konkretna i konstruktivna rješenja jer na terenu ljudi sve više rasprodaju stoku i odustaju od ove proizvodnje. Upozorava kako je to ono najgore što se može dogoditi stočarskom sektoru jedne države, jer kada se stoka jednom proda i isprazne staje – teško da će se netko vratiti toj složenoj i vrlo zahtjevnoj proizvodnji.

Mnogi se pitaju kako to meso ne poskupljuje, ako poskupljuje sve ostalo, od žitarica, stočne hrane do energenata.

Širjan je prilikom skupštine Udruge Baby Beef izjavio je kako stočari gube četiri do pet kuna po kilogramu, iako je došlo do povijesno velikog rasta cijena hrane kakav je zadnji put zabilježen 2008. godine. Upozorava kako je cijena mesa na povijesno niskim razinama zbog golemih viškova stvorenih uslijed koronakrize, koja je u posljednje dvije godine utjecala na pad potražnje u turizmu i ugostiteljstvu. U isto vrijeme, upozorava kako meso koje se prodaje na policama trgovačkih lanaca dolazi po cijenama ispod proizvođačkih, a kojima hrvatski proizvođači ne mogu konkurirati jer hrvatski kupac nažalost ori kupnji mesa gleda cijenu, a ne kvalitetu.

Dnevno.hr

Čokoladni tartufići s narančom

Objavio

Ivanka Pavlović

-

Ovi su tartufići izgledom, okusom i mirisom toliko profinjeni i lijepi, a nevjerojatno jednostavni za pripremiti.

Sastojci:

280 g čokoladnih kapljica (tamna čokolada)

160 g vrhnja za šlag

1 žličica ekstrakta naranče

Šećer u prahu ili kakao, za uvaljati tartufe

Priprema:

1. Otopite čokoladu

U mikrovalnoj otopite čokoladu. Neka vam mikrovalna bude na 50% snage, čokoladu povremeno promiješajte dok ne bude glatka.

2. Dodajte vrhnje i ekstrakt naranče

Dodajte vrhnje za šlag te miješajte dok vam smjesa ne bude sjajna i glatka. Umiješajte ekstrakt naranče.

3. Ohladite smjesu

Smjesu ohladite do sobne temperature, zatim stavite u hladnjak da se malo stisne, ali da ostane dovoljno mekana da ju možete oblikovati u kuglice.

4. Oblikujte kuglice

Oblikujte smjesu koristeći manju grabilicu za kekse ili žličicu te ih uvaljajte u šećer u prahu ili kakao. Tartufiće čuvajte na sobnoj temperaturi u hermetički zatvorenoj posudi.

270 milijardi eura izravne pomoći poljoprivrednicima

Objavio

Agroburza hr

-

Nakon godina pregovora, europski zastupnici izglasali su reformu velikog programa subvencija za poljoprivredu bloka — Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).

Sredstva od 386,6 milijardi eura provodit će se od 1. siječnja 2023. i čini jednu trećinu proračuna EU-a. To će biti poljoprivredna politika bloka do 2027., a cilj joj je ispuniti ciljeve klimatske održivosti EU-a i podržati ruralni razvoj.

Također će osigurati pravednija plaćanja poljoprivrednicima davanjem izravne pomoći od 270 milijardi eura.

“Osiguravamo da će poljoprivrednici biti nagrađeni za svoj učinak, svoje rezultate”, rekla je njemačka zastupnica u Europskom parlamentu Ulrike Müller, govoreći na tiskovnoj konferenciji nakon glasovanja.

Mnogi aktivisti za zaštitu okoliša i dužnosnici EU-a nezadovoljni su zbog toga što reforme ZPP-a nisu usklađene sa Zelenim dogovorom EU-a — skupom prijedloga koje je objavila Europska komisija 2020., kako bi se osiguralo da klimatska, energetska, prometna i porezna politika bloka smanje neto stakleničkih plinova emisije za najmanje 55% do 2030., u usporedbi s razinama iz 1990. godine.

Eko sheme novog ZPP-a navode da će 22% svih plaćanja ZPP-a biti namijenjeno zelenoj poljoprivredi od 2023. do 2024. godine. Taj će prag biti podignut na 25% od 2025. do 2027. godine. Sommer Ackerman, 24, mladi poljoprivrednik i klimatski aktivist sa sjedištem u Finskoj kaže: “Ovaj dogovor tvrdi da je ‘zelen’, što je gotovo smiješno.”

“Trenutačno se otprilike jedna trećina proračuna EU-a troši na ubrzavanje uništavanja, što ovo čini samo još jednim dogovorom na popisu EU-ovih projekata zelenog pranja. Intenzivni poljoprivredni model potiče klimatsku krizu uzrokujući gubitak biološke raznolikosti, degradaciju tla, dodajući zbog onečišćenja vode i zraka i prekomjernog vađenja prirodnih resursa”, rekla je za DW.

“Društvena uvjetovanost” još je jedan aspekt novog poljoprivrednog programa koji ima za cilj osigurati da poljoprivrednici koji primaju subvencije budu zaštićeni europskim zakonima o radu.

Maria Noichl, njemačka političarka i članica lijevog centra, socijalista i demokrata, pozdravila je ovu reformu – ali je kritizirala način na koji će se financirati iz CAP-a. “To nije fer, jer će veliki poljoprivredni konzorciji opet dobiti većinu novca”, rekla je za DW.

Od 2005. godine CAP je svake godine već isplaćivao subvencije vrijedne više od 50 milijardi eura. Od toga, 80% ide na 20% najvećih farmi u EU.

“Kao mlad i budući poljoprivrednik, želim da ljudi koji su zaduženi donose politike koje pomažu onima kojima je to najpotrebnije, a ne pune džepove velikih industrijskih farmi”, rekao je Ackerman za DW.

Prije glasovanja, povjerenik Wojciechowski također je istaknuo da će zemlje članice EU-a imati ovlast za provedbu ZPP-a na temelju svojih nacionalnih strategija.

“Novi ZPP uspostavlja pravu ravnotežu između fleksibilnosti za države članice i jamstva u pogledu rashoda ZPP-a”, rekao je zastupnicima u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

Ramon Armengol, predsjednik poljoprivrednog lobija Cogeca, rekao je: “Nacionalni strateški planovi moraju ozbiljno razmotriti budućnost ulaganja u poljoprivredu i inovacije koje će nam trebati da nahranimo budućnost Europe.”

Države članice imaju rok do kraja godine dostaviti svoje provedbene planove Europskoj komisiji. Dok ZPP određuje smjer poljoprivrednog sektora EU-a, neki aktivisti za zaštitu okoliša i dužnosnici EU-a također su istaknuli kako politika utječe na globalnu trgovinu, sigurnost hrane i biološku raznolikost diljem svijeta.

“EU mora prepoznati kako njihove politike utječu na ljude ne samo u Europi, već i u cijelom svijetu. ZPP nije samo politika EU-a, ona je globalna. Pomaže u krčenju šuma Amazone i pomaže u iskorištavanju poljoprivrednika useljenika. što nije ispravno i često se zanemaruje”, rekao je klimatski aktivist Ackerman za DW.

Štoviše, s obzirom da EU pokušava promicati održive prehrambene sustave u Africi, europarlamentarac Noichl rekao je za DW: “Ovo je politika EU-a koja je usmjerena na izvoz, koja prije svega želi ući u druga tržišta i prakticirati damping. Činjenica je da proizvodi iz Europe predstavljaju izazov afričkim proizvođačima.”

Celia Nyssens, službenica za poljoprivrednu politiku u Europskom uredu za okoliš kaže da nova ZPP ima kratkoročne i dugoročne učinke.

“EU će nastaviti s prekomjernom proizvodnjom proizvoda poput mlijeka i nastaviti uvoziti proizvode poput soje iz SAD-a, Južne Amerike i Brazila. Ali dugoročno to ima negativan utjecaj na globalnu sigurnost hrane i okoliš”, rekla je za DW.

“Ako EU želi biti primjer zemljama diljem svijeta i postati vizionar u zelenoj poljoprivredi, ova nova ZPP nije ispunila tu viziju”.

DW

Prilagodimo jela godišnjem dobu

Objavio

Zvonimir Pavlović

-

Želite li održati dobro zdravlje u hladnim zimskim danima, prije svega trebate znati koja hrana štiti i njeguje vaš organizam tijekom hladne sezone. Zimi smo češće bezvoljni, umorni i najradije bismo samo bili unutar svoja četiri zida. Upravo su umor i manjak energije simptomi koje možete protumačiti kao upozorenje vašeg tijela da morate promijeniti prehranu. S godišnjim dobima savjeti o ishrani mijenjaju se, a za zimsko razdoblje, uz standardne preporuke (korjenasto povrće, patlidžan, krumpir, citrusno voće, mahunarke), blagotvorno je jesti variva, posebice juhe. Jela žlicom najbolji su odabir u hladnim danima, pa svakako nastojte konzumirati jednostavne juhe od povrća, mahunarki i žitarica. Krepke zimske juhe griju organizam, ali i štite od sezonskih bolesti. Jednostavnu juhu možete pripremiti od kelja. Potrebna vam je glavica luka, dva krumpira, mrkva, dvije šalice kelja, dvije žlice prosa, četiri šalice temeljca, a začiniti je valja po ukusu. Narežite sitno luk i kratko popržite, pa dodajte krumpir narezan na kockice, narezanu mrkvu, kelj i proso. Sve sastojke pirjajte pet minuta, pa podlijte vrućim temeljcem i posolite. Zajedno kuhajte 20 minuta i na kraju dodajte začine po želji. Ova juha ne sadrži masnoće, a prepuna je vitamina i blagotvorna zimi.

Glas Slavonije