Prema podacima ARKOD-a o vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta, Hrvatska je na kraju 2019. godine imala 7221 parcelu s ukupnom površinom od nešto više od 658 hektara staklenika na oranici. Na kraju 2018. godine ukupne su hrvatske površine pod staklenicima iznosile 631 hektar, a godinu prije 598 hektara.Kako ističe Igor Mikulić, viši stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Osijek, u svih pet slavonskih županija staklenici su na kraju 2019. godine obuhvaćali površinu od 246 hektara oranica, a godinu prije 224 hektara, dok je 2017. godine u Slavoniji zabilježeno nešto više od 208 hektara pod staklenicima.
Indijanska banana sve popularnija
Jedinstvena i neobična voćka piramidalnog oblika ravnog debla s bujnim tamno-zelenim visećim listovima,koji na jesen postaju zlatno-smeđe boje. Jednogodišnje biljke je potrebno dobro zalijevati i držati djelomično u hladu. Nakon toga rast ubrzava i drveće u pravilu treba više sunca i za pet do sedam godina naraste 2-3 metara u visinu.
KOD NAS SE POKAZALO SAVRŠENO ZA UZGOJ JER JE OTPORNA NA DVA VELIKA PROBLEMA MRAZ I TUĆU. KASNI MRAZ 15.05.2012. NIJE NAPRAVIO APSOLUTNO NIKAKVU ŠTETU ZA RAZLIKU OD OSTALOG VOĆA. A TUĆA KOJA SE DOGODILA 15.08.2012. TAKOĐER NIJE NAPRAVILA NIKAKVU ŠTETU JER SU U TOJ FAZI PLODOVI JAKO TVRDO I JEDNOSTAVNO ODBIJAJU TUĆU. RAZREZANI LISTOVI OD TIĆE SE OSUŠE DOK NA INDIJANSKOJ BANANI JE PRISUTNA POSJEKLINA ALI LIST OSTAJE U PUNOJ FORMI.
Tlo i uzgoj
Paw-paw raste najbolje na plodnom, dobro dreniranom i kiselom(pH 5,5-7,0)tlu.U pravilu treba izbjegavati teška, mokra i lužnata tla. Kod sadnje voćkica preporučeni razmak stabla od stabla je 4 m,a između redova 3 m. Smjer redova sjever-jug. Moguće je nabaviti sadnice 13 godina koje odmah plodonose i 4 godišnje koje sa će prve plodove imati 2015.
Voćka cvjeta u travnju,a cvjetovi su u boji i pojavljuju se pojedinačno te mogu doseći do 5 cm u promjeru. Prirodni oprašivači su razni kukci i muhe,a može se oprašivati i ručno četkicama. Plodovi dozrijevaju od kolovoza do listopada i težine su od 50-500g ,te veličine 7-15 cm.
Gnojidba i štetnici
U svom izvornom staništu štetočina je moljac Talponia plummeriana zbog koje usahne cvijet,ličinka leptira Eurytides Boleyn Zebra-gusjenica lastinog repa hrani se lišćem, te površina ploda može biti pokrivena crnim mrljama čiji uzrok je gljivična zaraza.
Visoka razina prirodnih spojeva u stablu čine ga vrlo otpornim na kukce i druge štetočine kojih u našim krajevima i nema.
Gnojidba se može vršiti u proljeće a za zdravi snažan rast primijeniti cca 1-2 litra humusa Kaline doo /POKAZAO VRHUNSKE REZULTATE / ili komponziran BIO gnoj od ITALPOLLINE isto ponoviti u jesen. Nije nužno redovito zalijevanje tijekom sušnih razdoblja, u vodu dodati Italpollinina hranjiva gnojiva. Ubrzavanje plodonošenje za 1-2 godine
Ljekovitost biljke
Pawpaw je izvrstan izvor hrane .Plod je najbolje jesti svjež kad je potpuno zreo,a tada je tropskog ,slatkog, sočnog okusa, te voćnog i cvjetnog mirisa. Kožica ploda je tvrda,zelena,a pri dozrijevanju postaje žuta i crvena. Kada plod prerežemo u unutrašnjosti se nalazi meso bijelo-žute boje meko i slatko, sadrži puno vitamina ,minerala,aminokiselina ,posebno kalcija i željeza,te veliku energetsku vrijednost. Unutar ploda nalaze se dva reda smeđih sjemenki koje su duge i do 3 cm. Sjemenke sadrže alkaloid koji je emetik ,ako se sjemenke žvaču utječu na probavu sisavaca ali ako se progutaju cijele samo prođu kroz probavni trakt. Listovi i grančice sadrže aktivnu tvar pod imenom annonaceous acetogenins-asimicin koji je antikancerogena tvar i koristi se za proizvodnju lijekova protiv raka – 10.000 jači od kemoterapije /PAW PAW KAPSULE-kao i od njenog srodnika Graviole kapsule ili prah/.
Kulinarstvo i čuvanje
Kada su potpuno zreli plodovi mogu stajati na sobnoj temperaturi oko dva/tri dana,dok u hladnjaku mogu stajati tjedan dana. Ako plodovi nisu sasvim zreli mogu stajati u hladnjaku oko dva tjedna i tada zreli na sobnoj temperaturi nekoliko dana. Primarna namjena plodova je konzumacija u svježem obliku. Može se koristiti kao dodatak u raznim slatkim desertima i receptima s malo topline tj. kuhanja ili pečenja(voćni napici,sladoled,voćna salata).
ZBOG SVOJIH ANTIKARCINOGENIH SVOJSTAVA SIGURNO ĆE BITI JAKO TRAŽENA KAO SUHO VOĆE ILI HLADNO PREŠANI SOK.
Hrvatska je jedna od prvih zemalja gdje se Indijanska banana sadi masovno i to sadnicama 13 godina koja odmah plodonosne, a potencijal je takav da bi se ovo egzotično voće moglo izvoziti i u USA gdje je abnormalan interes za iste zbog njihovih ljekovitih svojstava.
Sve informacije oko uzgoja ove zanimljive biljke potražite ovdje.
Ginko i zdravlje
Sve interesantniji postaje uzgoj i sadnja listopadnog drva ginka (Ginkgo biloba L.). čija je domovina Kina. Stabla ginka mogu se posijati iz sjemena, a preporučuje se da se prvo drže u školici tj. u ograđenom dijelu vrta ili rasadnika dok se ne razviju i dosegnu visinu za presađivanje u slobodni uzgoj ili na livadu. Stablo ginka doseže visinu i do 35 metara, a promjer debla veći od 2 metra.
Najčešći uzgoj ginka je iz sjemena tj.sjemenke, reznicama ili cijepljenjem na podlogu. Dvodomna je bilja, tako da je potrebno imati mušku i žensku biljku ako je cilj uzgoj plodova. Oprašivanje biljaka je vjetrom, a plodovi ginka imaju izrazito neugodan miris. Preporuča se sadnja na teren s blagim nagibom i osunčani dio, po mogućnosti sa zapadne strane. Otporan je na bolesti, insekte, sušu i mraz te je vrlo pogodan za sadnju u gradskim i prigradskim naseljima. Varijeteti ginka su: Aurea (ima zlatnožute listove), Variegata (ima zlatnožute listove s prugama), Laciniata (ima velike listove, 20-30 cm i duboko urezane), Pendula (nisko stablo koje tvori štitastu krošnju) te Fastigiata ( piramidalna ili valjkasta krošnja).
Široka upotreba u narodnoj medicini
U fitoterapiji se najčešće koristi list od ginka kao lijek protiv zaboravljivosti i za poboljšanje vida. Dosta je učinkovit kod uklanjanja glavobolje, liječenja sinusa i vrtoglavice. Ima veliko antioksidativno djelovanje i poboljšava rad živčanog sustava, a popravlja i raspoloženje. Preporučuje se za dijabetičare, jačanje cirkulacije, liječenje alergija i vrtoglavice, a pripomaže i kod kroničnog umora.
Najljekovitiji je list, a zatim slijedi sjeme, odnosno sjemenke ploda. Čisti čaj od ginka je gotovo proziran ili blijedo žućkasto zelenkaste boje, a što ovisi koliko je dugo stajao u kipućoj/vrućoj vodi. Najbolje ga je piti bez šećera ili s medom. Prilikom berbe lišća ginka mora se paziti kad se bere tj. u rujnu prije promjene boje.
Neki ga smatraju i najčudotvornijim lijekom sadašnjice. Uz široku upotrebu u narodnoj medicini, ginko je sve više prepoznat u farmaceutskoj industriji i sadi se kao ukrasna biljka u vrtovima kuća i okućnica.
Koliko pijemo vina?!
Manje ili više učestalo, vino pije čak 85 posto hrvatskih građana, što zorno govori o popularnosti toga tradicionalnog pića u našoj zemlji, ističe se u analizi istraživanja magazina Ja TRGOVAC. Zanimljivi su i stavovi hrvatskih građana kada je riječ o podrijetlu vina. Upitani vole li više strana ili hrvatska vina, sudionici ankete nedvojbeno su stali na stranu domaćih vina. Tako njih 77,9 posto ističe kako više voli hrvatska vina, a samo 7,6 posto njih svoj glas daje stranim etiketama
Istraživanje je pokazalo da vino svakodnevno pije ukupno osam posto Hrvata, a da ovo piće degustira bar jednom tjedno ističe 21 posto ispitanika. Onih koji vino piju bar jednom mjesečno ima 20,4 posto, a gotovo isti postotak ispitanika, njih 20,7 posto, ističe kako vino pije samo u posebnim prilikama. Da vino piju rijetko navodi daljnjih 14,8 posto sudionika ankete, a da ne piju vino kaže 15,2 posto. Rezultati su pokazali da gotovo podjednak broj konzumenata vina preferira crno (48,4 %) te bijelo (44,3 %) vino, dok ih samo 7,3 % više voli ružičasto (rose) vino.
Dalmacija je najpopularnija vinska regija među hrvatskim konzumentima vina koju preferira trećina njih (32,7 %), a na čvrstom drugom mjestu nalazi se Slavonija (20,8 %). Na trećem mjestu je Istra s 13,9 posto, Hrvatsko zagorje je četvrto sa 6,4 posto, a slijede vinske regije Baranja s četiri posto, Moslavina s 2,4 posto i Međimurje s 1,8 posto. D.Pav.