Traktor i njegov pijani 64-godišnji vlasnik napravili su neviđen rusvaj u okolici Suhopolja, a vlasnik je na koncu završio u bolnici.
Kako je u utorak navela virovitička policija, sve se dogodilo u nedjelju kad je muškarac pod utjecajem alkohola od 1,93 promila u svojem dvorištu počinio neviđenu glupost.
“U namjeri da stavi u pogon traktor, kroz otvorena vrata okrenuo je ključ za pokretanje motora, a da se prije toga nije uvjerio da je poluga ručice mjenjača traktora u brzini.
Traktor se upalio i odmah pokrenuo te je tom prilikom je 64-godišnjak pao na tlo i zadnji lijevi kotač traktora prešao je preko njegove noge”, otkrivaju u policiji.
No, to nije bilo sve. Traktor je nastavio nekontroliranu vožnju. Srušio je dvorišnu ogradu i slomio metalni stup, a na travnatnoj površini ispred ograde oštetio osobni automobil.
Nakon toga, traktor je prešao preko odvodnog kanala te ušao u neograđeno dvorište 84-godišnje susjede. Tamo je udario u betonski bunara te se odbio od njega i nastavio vožnju pa se zabio u betonsku ogradu susjedine kuće.
Tu se konačno i zaustavio. Ozlijeđeni 64-godišnjak prevezen je u Opću bolnicu Virovitica, a izvan je životne opasnosti, zaključuju u policiji.
Njemački farmaceutski div Bayer u drugom je tromjesečju poslovao s neto gubitkom od 9,5 milijardi eura, uslijed povećanih troškova u sudskim procesima zbog glifosata u njegovim herbicidima, objavila je kompanija u utorak.
Nagli pad zarade potaknule su posebne stavke ukupna iznosa 12,5 milijardi eura, uglavnom zbog masovnih nagodbi na koje je kompanija pristala u lipnju, zbog glifosata u njezinim herbicidima.
U drugom lanjskom tromjesečju Bayer je ostvario neto dobit od oko 400 milijuna eura.
Prihode od prodaje u drugom tromjesečju potaknulo je poljoprivredno poslovanje kompanije, dok je pandemija koronavirusa pritisnula farmaceutsko poslovanje. Odgođeni su mnogi medicinski zahvati koji nisu bili hitni, a pacijenti su zbog straha od zaraze izbjegavali liječničke čekaonice i bolnice, priopćila je kompanija sa sjedištem u Leverkusenu.
Blago je smanjena i prodaja proizvoda za osobnu njegu, a to je pripisano mjerama zatvaranja trgovaca i potrošača, nakon vrlo snažnog prvog tromjesečja.
Bayerovi prihodi od prodaje u drugom tromjesečju iznosili su oko 10 milijardi eura i bili su 6,2 posto niži u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Zarada prije kamata, poreza, amortizacije i deprecijacije (EBITDA), te prije posebnih stavki, porasla je za 5,6 posto, na 2,88 milijardi eura, „zahvaljujući uštedama ostvarenim integracijom Monsanta kojeg je Bayer kupio 2018. godine“, objavila je kompanija.
Monsanto, američka kompanija za poljoprivrednu tehnologiju, proizvođač je herbicida Roundupa. To sredstvo za uništavanje korova sadrži glifosat koji je navodno kancerogen, prenosi agencija.
Otkupna cijena mlijeka u Poljskoj i Hrvatskoj gotovo je ista, od 2,2 do 2,25 kuna za litru, a prodaje se jeftinije od domaćega
Nelojalna konkurencija snažno pritišće sve segmente hrvatske poljoprivrede, a situacija na terenu pokazuje da je hrvatsko tržište preplavljeno robom iz uvoza, i to po dampinškim cijenama. Zaključeno je to na sjednici Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore. Važno je stoga, smatraju u HPK-u, strože primijeniti sve odredbe Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama, ali i Zakona o trgovini, kao i kažnjavati one za koje se utvrdi da nude robu ispod proizvođačkih cijena.
Urediti tržište
Važnim također drže i aktiviranje pravnih propisa o deklariranju i označavanju roba, kako bi potrošačima bilo jasno, vidljivo i istaknuto što je domaće, a što dolazi iz uvoza.
“Zahtijevamo od Ministarstva poljoprivrede da uputi oštar apel ostalim nadležnim institucijama i inspekcijama kako bi pojačale kontrole na tržištu te da se formira radna grupa koja će izraditi analizu cijena na tržištu s kojeg dolaze goleme količine roba, posebice mlijeka, mesa, voća, povrća i pekarskih proizvoda, kako bi se utvrdilo jesu li cijene po kojima se nude uvozne robe u hrvatskoj trgovini niže od proizvođačkih cijena, nego što su one u zemljama iz kojih se uvozi. Posebno je važno da se kreira i hitna intervencijska mjera kojom će se pomoći proizvođačima da održe svoju proizvodnju i uspiju koliko-toliko konkurirati prevelikom uvozu roba, odnosno tržišnih viškova koji su preplavili hrvatsko tržište”, kazao je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Ocijenjeno je da treba napraviti analize cijena te u proizvođačke cijene uvoznih roba uračunati transport, trgovačke marže i sve druge troškove, a potom utvrditi radi li se o dampingu te kako na njega reagirati na adekvatan način, kao što to rade druge države koje su uredile svoje tržište i vode brigu o svojoj proizvodnji.
“Nevjerojatno je da je otkupna cijena mlijeka u Poljskoj i Hrvatskoj gotovo ista od 2,2 do 2,25 kuna za litru, a da se uvozno mlijeko na policama trgovačkih lanaca prodaje po cijenama kojoj domaće mlijeko ne može konkurirati. Slično je i s voćem i povrćem, a posebice mesom i pekarskim proizvodima”, drže u HPK-u, i naglašavaju kako se otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj nije mijenjala zadnje dvije godine, a Hrvatska je izgubila kontinuitet u investiranju u farme i proizvodnju.
“Ako želimo podići proizvodnju na 600 milijuna litara, što je strateški cilj, potrebne su snažne investicije, ali i uređivanje tržišta. Državi je dovoljno da kroz dostupne EU sustave dođe do podataka i napravi analizu otkupnih cijena mlijeka u zemljama odakle nam mlijeko dolazi, a potom pregleda trgovačke kataloge i akcije po kojima se mlijeko iz uvoza prodaje našim potrošačima. Lako je utvrditi da se radi o dampinškim cijenama i nelojalnoj konkurenciji”, ističu iz Komore.
Odbor za ratarstvo HPK ocijenio je ovogodišnju proizvodnju i prinose pšenice i ječma odličnim, upozoravajući pritom na probleme u otkupu.
Stanje robnih rezervi
“Kodeks za otkup žitarica koji je na snazi funkcionira tako da otkupljivači mijenjaju standarde onako kako im odgovara, i to radi rušenja otkupne cijene. Hrvatska ima najnižu otkupnu cijenu u regiji i EU-u, a otkupljivači tvrde kako nema interesa za izvozom tržišnih viškova domaće pšenice, što nije točno, jer smo svjedoci da kamioni ipak odlaze izvan Hrvatske”, upozoravaju iz Komore. Zahtijevaju da Vlada podnese izvješće o stanju robnih rezervi te propiše kako država mora imati robne zalihe za najmanje godinu dana da bi se osigurala prehrambena suverenost i stabilnost tržišta, posebice u slučaju da se koronakriza nastavi. Proizvođači pšenice, pak, traže da se više novca usmjeri na investicije u male domaće mlinsko-pekarske tvrtke koje će pokrenuti veću proizvodnju zamrznutih pekarskih proizvoda, a koji sada u Hrvatsku dolaze u golemim količinama.
Sjetva postrnih kultura može imati za cilj da se na istoj parceli ostvare dvije berbe (žetve) godišnje, ili da se postrni usjev koristi za zelenu gnojidbu. Opremljenost gospodarstva pripadajućom opremom i mehanizacijom te grana proizvodnje kojom se poljoprivredno gospodarstvo bavi, uvjetovat će izbor vrste za postrnu sjetvu. Stočarstvu orijentirana gospodarstva, najčešće se odlučuju za sjetvu kukuruza. Osim kukuruza, od ratarskih kultura možemo posijati: soju najranijih grupa dozrijevanja, krmni sirak, jari stočni grašak i druge vrste. Povrtne kulture koje se mogu sijati u postrnom roku su cikla i grah mahunar, a sadnja kasnih vrsta kupusnjača uobičajena je na oraničnim površinama nakon žetve strnih žitarica.
U našim proizvodnim uvjetima, ukoliko ne postoji mogućnost natapanja, postrna sjetva je riskantna. Najvažniji čimbenici za donošenje odluke o postrnoj sjetvi jesu vlaga i temperatura, a zatim svojstva tla. Manjak vlage i visoke temperature utječu na vrlo brzo isušivanje površinskog sjetvenog sloja i otežavaju klijanje i nicanje posijanih kultura. Prednost imaju tla s visokom razinom podzemne vode i parcele uz rijeke ili potoke.
Neke prednosti sjetve postrnih/pokrovnih usjeva jesu:
1. Izgradnja organske tvari tla
2. Opskrba usjeva koji slijede nakon postrnih/pokrovnih usjeva, dušikom i drugim hranjivima
3. Sprečavanje ispiranja lako topivih hranjiva iz tla
4. Pokrivenost tla (pridonosi poboljšanju strukture tla i smanjuje eroziju)
5. Mobilizacija hranjiva iz donjih u gornje profile tla.
Postrne/pokrovne usjeve možemo podijeliti u dvije osnovne skupine:
1. Mahunarke (leguminoze)
Mahunarke na korijenu formiraju kvržice koje fiksiraju dušik iz zraka i pretvaraju ga u biljkama iskoristiv oblik. Kasnije taj dušik ostaje na raspolaganju usjevima koji se uzgajaju nakon što su mahunarke zaorane u tlo.
2. Ostale vrste
Biljke koje ne pripadaju skupini mahunarki mogu se koristiti za iskorištavanje viška dušika iz prethodnog usjeva, kao i za dostupnost fosfora i kalija za sljedeći usjev. Te biljke ne fiksiraju dušik, ali pridonose izgradnji organske tvari u tlu i sprečavaju ispiranje hranjiva. Kao pokrovni/postrni usjev u ovoj skupini, najčešće se koriste: žitarice (raž, pšenoraž), krmne trave (ljulj, vlasulja, vlasnjača), sudanska trava i krmni sirak, facelija, heljda, kupusnjače (uljana rotkva, gorušice, krmne repice).
Agrotehnika pri postrnoj sjetvi
Sve agrotehničke mjere moraju se obaviti u što kraćem vremenskom periodu radi iskorištenja i očuvanja zemljišne vlage. Odmah nakon žetve tlo treba izorati. Istog dana treba obaviti i dopunsku (predsjetvenu) obradu. Sjetvena norma u postrnom roku sjetve veća je za 10 do 30 % u odnosu na glavni rok sjetve jer se očekuju osjetno veći gubitci u razdoblju od sjetve do nicanja. Nakon sjetve (ovisno o stanju vlage u tlu) preporuča se tlo povaljati rebrastim valjkom radi boljeg kontakta sjemena s česticama tla, što je naročito važno radi nicanja vrsta sitnog sjemena. Radi nižih prinosa koje ostvaruju postrne kulture, gnojidba je skromna ili čak za neke postrne vrste nije potrebna (npr. pri uzgoju heljde). Najvažnija je gnojidba dušikom. Količina dušičnih gnojiva iznosi između 30 i 60 kg/ha ovisno o postrnoj vrsti i očekivanom prinosu. Ukoliko je pretkultura bila ozima žitarica čije smo žetvene ostatke unijeli u tlo, količinu dušika treba povećati za oko 20-30 kg/ha. Gospodarstva koja se bave stočarstvom mogu prije obrade pognojiti tlo gnojovkom i na taj način zamijeniti korištenje mineralnih gnojiva.
Vrlo je važno usjev namijenjen zelenoj gnojidbi pravodobno zaorati, a to je u vrijeme kad usjev razvije dovoljnu zelenu masu, ali ne kasnije od faze pune cvatnje. Starije biljke koje su već započele formiranje plodova i sjemena, ogrube i u tlu se sporije razgrađuju. Preporuča se bujan, visok usjev usitniti, pustiti da provene i nakon toga masu zaorati. Ovisno o raspoloživom vremenu, energiji i mehanizaciji na svakom pojedinom gospodarstvu, mogu se obaviti i dva oranja: prvi put plitko, a zatim nakon tjedan dana na punu dubinu. Time se postiže bolji raspored i razgradnja biljne mase u tlu. Zaoravanje zelene mase treba provesti 2-3 tjedna prije sjetve glavnog usjeva. Zaoravanje pokrovnih usjeva ima povoljan utjecaj na teškim, ali i na pjeskovitim tlima, a posebno je preporučljivo onim poljoprivrednim proizvođačima koji svoje površine gnoje samo mineralnim gnojivima već dulji niz godina.
Vrste pogodne za postrni rok sjetve namijenjene zelenoj gnojidbi (sideraciji):
Krmna repica (Brassica campestris)
Krmna repica je križanac između ozime ogrštice i kineskog kupusa. Perko dobro podnosi zimu, a Petranovu uništava mraz (smrzava na -8oC).
Krmna ogrštica (Brassica napus)
Odličan je predusjev jer ostavlja oranicu čistu i s velikom količinom organske tvari. Dobro razvijenim korijenovim sustavom osigurava dobru prozračnost i prorahljenost tla.
Bijela gorušica (Sinapis alba)
Bijela gorušica ima snažan korijenov sustav s brojnim korijenovim dlačicama koje doprinose otpornosti na sušu. Kod preuranjene sjetve, biljka brzo ulazi u fazu cvatnje. Namijenjena je prvenstveno za zelenu gnojidbu. Vrlo je otporna na niske temperature, pa se može uzgajati i u područjima više nadmorske visine. Smanjuje zaraženost tla nematodama, pa se preporuča proizvođačima šećerne repe i krumpira.
Uljana rotkva (Raphanus sativus var. oleifera)
Uljana rotkva je vrsta koja brzo raste. Nastala je križanjem uljane repice i rotkve. Dobro podnosi sušu i često se koristi u postrnoj sjetvi. Ne podnosi zimske mrazeve, pa se u proljeće ne javlja kao korov. Sprječava razvoj nematoda.
Heljda (Fagopyrum esculentum)
Heljda brzo niče (u povoljnim uvjetima za 4 – 6 dana) i ima jak početni porast pa brzo zasjeni površinu, a time i iznikle korove. Skromnih je zahtjeva u odnosu na plodnost tla. U postrnom roku treba je posijati najkasnije do 20. srpnja. Prinos zrna jako ovisio o prisutnosti oprašivača (pčele).
Ukoliko je poljoprivredni proizvođač u Zahtjevu za potporu u poljoprivredi za 2018. godinuna ARKOD parceli postrnu sjetvu označio kao ekološki značajnu površinu, tada morazadovoljiti određene uvjete propisane Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 19/2018) i Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu (NN 42/2018).
Sukladno navedenom Pravilniku površine prijavljene kao postrni usjevi i zeleni pokrov definirane su kao površine zasijane mješavinama koje se sastoje od barem dvije kulture prihvatljive za ekološki značajne površine uz sljedeće uvjete:
postrni usjevi i zeleni pokrovni usjevi na ekološki značajnim površinama moraju biti prisutni najmanje u razdoblju od 20. kolovoza do 15. listopada 2018. godine i na njima se ne smiju primjenjivati sredstva za zaštitu bilja
postrni usjev ili zeleni pokrov treba se nalaziti na oranici minimalno osam tjedana
kulture koje se siju kao ozimi usjev za žetvu iduće godine ili napasivanje nisu prihvatljive kao postrni usjev ili zeleni pokrovni usjev
Mješavina se može sastojati i od nekoliko odabranih kultura prihvatljivih za ekološki značajne površine, u različitom omjeru. Dubinu sjetve treba prilagoditi stanju tla, prvenstveno vodeći računa o vlazi u tlu i mehaničkom sastavu tla. Norma i dubina sjetve ovisi i zahtjevima pojedine vrste i sorte, o sastavu smjese. Ovisno o sastavu mješavine, sjetvu nekad nije moguće obaviti u jednom prohodu. Krupnoća i oblik sjemena presudni su za takvu odluku.
