Naslovnica Blog Stranica 89

Bolesti i štetnici masline

Glavna bolest masline je Paunovo oko (Spilocaea oleaginea), za nju možemo reći da je pandan plamenjači u vinogradima, javlja se redovno u maslinicima, a u masline može da dođe odmah iz rasadnika. Paunovo oko ima jednu specifičnost, a to je da gljivica nema neki godišnji ciklus kada će se javljati , nego se javlja ukoliko je optimalna temeperatura, kiša ili rosa, dakle gljivica je prisutna na maslini tokom cijele godine. Često se može primjetiti u maslinicima da na stablima masline pola ima lista a pola nema lista, i to uvijek sa donje strane krošnje nema lišća, znači do nivoa dizanja rose. U zasadima koji su otvoreni, prozračni, gdje duva vjetar i bura je manji napad ove bolesti, a negdje u nekim udolinama, uvalama ili kotlinama gdje se nalaze zasadi masline, tu ima rose i vrlo lako dolazi do zaraze masline Paunovim okom. Simptomi su mrlje koje izgledaju kao na paunovom perju i dolazi do opadanja lišća, nema dozrjevanja, maslina se crpi jer ona kreće u obnovu zelene mase.

Maslina je tipična mediteranska kultura koja je prilagodila svoj način života tome da preživi u škrtim uslovima, ona će uvijek izabrati život, a to znači da će ona izabrati između ploda i lista list a odbaciće plod i „oblačiće se“ (obnavlja zelenu masu kada ostane bez lista). Maslina ima jednu specifičnost u odnosu na druge voćke, ona zameće cvijetne ili lisne pupoljke zavisno od situacije u njenoj krošnji, a to znači da u istoj vegetacijskoj sezoni imamo list i u pazuhu pup, ako ima lista ona će formirati cvijetnu resicu, a ako list opadne ona će formirati mladicu i u tom slučaju nećemo imati šta ubrati, zbog toga maslina mora ostati „obučena“.

Paunovog oka stalno ima ukoliko su temperature između 3 – 28 °C i pada kiša, u tim uslovima maslina će se sigurno zaraziti. Takva je bila cijela prošla jesen i zima koje skoro da nije ni bilo, padala je kiša, u takvim godinama je važan proljećni tretman. Paunovo oko je stalno bilo aktivno i njegovo vrijeme je do cvatnje, inkubacija je vrijeme otkad gljivica zarazi list, kada ona uđe u list pa do simptoma fleka paunovog oka može proći 100 dana a da mi ne vidimo fleku. Često se dešava situacija da naša maslina izgleda fantastično, tamno zelena a mi idemo raditi preventivu bakarnim sredstvima i posle toga lišće opadne. Zašto? Maslina je bila zaražena Paunovim okom, bakar izaziva bakreni šok i opada svo zaraženo lišće, maslina će listati a neće cvjetati. S druge strane nekom ko nije prskao bakrom u zasadu koje zaraženo Paunovim okom nije opalo lišće, opašće ono kasnije s prvom kišom ali će donijeti cvast i rod. Ova godina je bila takva, cijela zima do marta je padala kiša, vjerovatno su sve masline ostvarile infekciju Paunovim okom i u ovom slučaju bakar se ne smije koristiti. Slična zima je bila 2015. godina gdje su maslinari prskali bakrom polovinom Marta a polovinom Aprila svo lišće je opalo, početkom Maja treba početi cvatnja a ovakva maslina samo prolista i tu nema berbe. Posebno djelotvoran u ovim situacijama se pokazao preparat Nativo (Tebukonazol, Trifluoksistrobin), maslinu treba okupati i iz iznutra i sa vana, Nativo čuva minimalno 50 dana, zima je bila takva da je trebalo je sa njim već od polovine marta, znači čim se dignu temperature iznad 10 stepeni treba prskati. Nativo maksimalan broj primjena je jednom ali iskustva maslinara sa terena kažu da oni u ovakvim godinama idu jednom polovinom Marta i jednom prije cvatnje da bi sačuvali list. Bakar kod masline mora ići barem jednom godišnje između ostalog i zbog Bakterijskog raka masline (Pseudomonas syringae pv. savastanoi), bakar ne zaustavlja ali dezinfikuje, ali moramo biti sigurni da nema Paunovog oka, jer ako je zareženo Paunovim okom može svo lišće da opadne. Rak može doći čak i sa sadnicom, radi se o bolesti čitavog stabla, bolest se manifestuje lokalno u obliku rožnatih izraslina koje su  posljedica infekcije. Vrlo je važno da kada orezujemo masline da makaze dezinfikujemo u 76% alkoholu, za svaku maslinu treba dezinfikovati makaze, jer ako se ova bakterija uvuče u masline ništa je ne može zaustaviti.MASLININA MUHA (Bactrocera oleae)

Maslinina muha (Bactrocera oleae) je jako važan štetnik koji se javlja zavisno od klime, 2015. i 2016. godine ga nije praktično bilo, a 2014. godine je napravio velike štete. U sedmom mjesecu ona položi jaja na plod masline, larva iz jajeta se ispili i ubušuje se u maslinu. Ukoliko je vruće toplo ljeto ona se isprži na suncu prije nego se ispili i onda ne može donijeti drugu generaciju, naravno ni treću, ali ako je ljeto hladno i kišno maslinina muha će sigurno napraviti veliku štetu. Kada polaže jaja ona za sobom ostavlja miris tako da druga muha ne polaže jaje na tu maslinu, za jednu maslinu ide jedno jaje, to je važno zapamtiti da ne bi mješali muhu sa svrdlašom i sa moljcem druga dva štetnika. Kada se upili ona ide prema koštici i oko koštice jede meso, ide prema vani i radi spiralne hodnike, u ovoj prvoj generacija koriste se preparati na bazi dimetoata. Sve ovo traje od početka sedmog mjeseca nekih dvadesetak dana, posle toga ide druga generacija, pa treća koja uzrokuje da plodovi padaju na zemlju jer ona prezimljava u zemlji. Prva i treća generacija su najopasnije.

Maslinin svrdlaš (Rhynchites cribripennis) je drugi štetnik, javlja se krajem petog i tokom šestog mjeseca, on može napraviti stotine rupica na plodovima, zajedno sa svrdlašom javlja se i Maslinin moljac (Prays oleae) u šestom mjesecu, moljac je leptir a svrdlaš je pipa (kornjaš). Svrdlaš probuši rupu do koštice, ima rilo i u tu rupu onda položi jaje. Svrdlaš odmah pojede košticu, znamo da sve biljke pa i maslina stvaraju plodove radi koštice da bi se dalje razmnožavale, maslina odbacuje plod, jer što će joj plod bez koštice samo je iscrpljuje. Zaštita svrdlaša ide krajem petog i tokom šestog mjeseca zajedno sa drugom generacijom maslinovog moljca preparatima na bazi dimetoata. Takođe Decis (deltametrin) će suzbiti i muhu i moljca i svrdlaša, Decis maslinari ostavljaju za treću generaciju muhe koja se javlja u berbi ili pred berbu. Zašto? Zato što preparati na bazi diometata kao što je Rogor imaju karencu 42 dana, a Decis ima karencu 7 dana. Ukoliko je bila prva i druga generacija muhe biće sigurno i treća a mi u berbi nemamo čime prskati, treća generacija muhe uzrokuje opadanje plodova, neće ostati nijedna maslina ako dođe do treće generacije muhe.

Potres na tržištu žitarica

I dok je svijet u ovo doba pandemije koronavirusa bio opsjednut i krizom nafte, prateći svakodnevni pad cijena energenata, nekako po strani, gotovo nezamijećeno, potresla ga je kriza na jednom drugom tržištu – onom žitarica.

Pšenica postaje “žuta nafta”, pa i važnija od fosilnih goriva i njezinih derivata. Naime, prema podacima UN-ovih organizacija za poljoprivredu, hranu i zdravstvo, ta bi kriza, kao posljedica pandemije koronavirusa, mogla dovesti do globalne nestašice pšenice, a ponegdje izazvati i glad te destabilizirati mnoge zemlje i regije. Neki analitičari smatraju da bi se mogla ponoviti 2010. godina kada je zbog suše i slabije žetve u nekim vodećim proizvođačima žitarica došlo do nestašica žita u arapskim zemljama, što je, između ostalog, bio dodatni poticaj za val revolucionarnih prosvjeda poznat kao Arapsko proljeće čiji su najznačajniji “rezultati” građanski ratovi u Siriji i Libiji, koji se još nisu smirili.

Što se, dakle, sada dogodilo na tržištu pšenice? Rusija je, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača i najveći svjetski izvoznik žitarica, obustavila izvoz do početka srpnja. Time je izazvala napetost na tržištima i paniku kod glavnih uvoznika, poput Egipta, Indonezije, Alžira, Maroka, Nigerije i posebno Turske, koji već imaju problema sa zalihama, ali i kupnjom tog važnog prehrambenog proizvoda. Pšenica je postala skuplja od nafte, što dosad nije zabilježeno u povijesti.

 

Ruska odluka “zatalasala” je globalno tržište, a izjava ruskog premijera Mihaila Mišustina unijela je nemir. Mišustin je rekao da su “potrebe domaćeg stanovništva važnije” te da “prioritet imaju naši građani”. To je mnogima bio znak da Rusija radi zalihe, u strahu da bi zbog koronavirusa moglo doći do problema sa pšenicom na domaćem tržištu pa joj je to potrebno za smirivanje vlastitih socijalnih napetosti. Neki drugi smatraju da time Rusija čeka rast cijena pšenice kako bi barem djelomično pokrila gubitke koji su nastali rekordnim padom cijena nafte, njezina glavnog izvoznog proizvoda na kojem Moskva gradi svoju moć, ali i računa svoj godišnji proračun. Ruska pšenica postala je dodatno zanimljiva i zbog pada rublje u odnosu na dolar i euro, zbog pada cijena nafte. Osim toga, i ove se godine očekuje jako dobra žetva. Rusija se u posljednjih 20 godina vratila kao jedan od glavnih igrača na tržištu žitarica – među najvećim je proizvođačima i prvi svjetski izvoznik (za 2019./2020. oko 73 milijuna tona, od čega izvozi oko 34 milijuna tona).

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je Beautiful-wheat-field-1141695041_1256x838-1024x683.jpeg

Podsjetimo, SSSR je uvozio pšenicu iz SAD-a i nije mogao namiriti svoje potrebe, a carska je Rusija uoči Prvoga svjetskog rata, 1914. godine, bila najveći svjetski izvoznik i jedan od najvažnijih proizvođača (no i tada je na domaćem tržištu bila oskudica i nestašica pšenice), ali ni to je nije spasilo od zlokobne sudbine koja ju je zadesila tijekom Velikog rata.

Zabrana izvoza sada se ne odnosi jedino na četiri postsovjetske države koje su u ruskoj orbiti: Armeniju, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan. No, ipak, trenutačni nedostatak ruske pšenice pokrit će se zalihama iz SAD-a i EU, odnosno u prvom redu Francuske kao najvažnijeg bruxelleskog poljoprivrednog velikana koji će najviše profitirati od poteza Moskve. U prikrajku stoji i Ukrajina kao jedan od važnijih europskih proizvođača i izvoznika, ali s velikim rizikom jer se tamošnji analitičari pribojavaju da će Kijev morati prodati i više nego što planira kako bi pokrio rupe u proračunu, ali onda dolazi u problem na vlastitom tržištu.

EU je proizvela 156 milijuna tona (od čega Francuska oko 40 milijuna tona), a izvozi više od 30 milijuna tona. Ukrajinska proizvodnja bila je na razini 29 milijuna tona, a izvoz na 20 milijuna. Uz njih, SAD je proizveo 52 milijuna, a izvezao 25 milijuna tona, kao i Kanada koja je prošle sezone požnjela 32 milijuna tona.

Egipat, koji je najveći svjetski uvoznik (12,5 milijuna tona, od čega više od tri milijuna iz Rusije), već je to nadoknadio iz Francuske, ali mnogi se pitaju što će biti dogodine s obzirom na ekonomsku recesiju koja će biti razorna baš u zemljama uvoznicama. Unatoč takvom uvozu, u Egiptu država još dodatno subvencionira cijenu kruha.

Uz Egipat, najveći uvoznici pšenice su Indonezija s 11 milijuna tona, Brazil sa 7,7 milijuna te Alžir sa sedam milijuna tona. I Nigerija već ima problema s količinama pšenice, a zbog naftne krize ima i rupe u državnoj blagajni. Zbog toga se mnogi pribojavaju da te zemlje neće moći kupiti dovoljnu količinu pšenice kako bi zadovoljile svoje potrebe.

Prema UN-ovim podacima, u Africi nedostatak hrane već osjeća oko 135 milijuna ljudi, a tijekom 2020. godine zbog pandemije bi se taj broj mogao povećati na čak 265 milijuna ljudi koji će oskudijevati u hrani.

Jutarnji list

Stanje ozimih ratarskih kultura za vrijeme male količine oborina

Na većini lokaliteta diljem Republike Hrvatske krajem mjeseca ožujka i početkom travnja 2020. godine  (u dane: 2., 7., 8. i 9. travnja pa ponovno 15. i 16. travnja) bilježimo niske jutarnje temperature. Najniže jutarnje temperature zabilježene su 2. travnja ovisno o položaju proizvodne parcele od -6 do -9°C. Pošto se u vrijeme najniže zabilježenih temperatura razvijeni klasić kod ozime pšenice nalazio neposredno iznad prvog koljenca bio je dobro zaštićen listovima. Slična situacija je također kod ostalih žitarica. Veće štete nastupile su u godinama kada su zabilježeni kasniji mrazevi (2016. i 2017. godine) u kojima je klas ječma bio obavijen samo listom zastavičarem te je utjecaj niskih temperatura na klas bio veći.

No, većinu poljoprivrednih proizvođača i stručnjaka više zabrinjava utjecaj smanjene količine oborina na ozime ratarske usjeve. Prolaskom kroz polja uljane repice i ozimih žitarica može se primijetiti da su usjevi nižeg habitusa od uobičajenih godina. Poglavito se to može vidjeti na usjevima posijanim izvan optimalnih rokova sjetve, parcelama na kojima je manja opskrbljenost najvažnijim hranivima ili onih koje imaju manji sadržaj organske tvari u tlu. Usjevi ozimih žitarica posijani izvan optimalnih rokova sjetve zbog povišenih temperatura tijekom mjeseca veljače 2020. godine (u usporedbi s višegodišnjim prosjekom mjesec veljača bio je topliji za preko 5°C od višegodišnjeg prosjeka) i pomanjkanja oborina nisu dobro izbusali te nemaju potreban sklop biljaka po m². Na takvim usjevima zasigurno se neće ostvariti visoki prinosi. Tijekom prva četiri mjeseca 2020. godine u usporedbi s višegodišnjim prosjekom bilježimo manjak oborina ovisno o lokalitetu okvirno od 70 mm oborina/m². Svakako valja napomenuti da je tijekom posljednjih petnaestak godina već zabilježeno manje oborina npr. 2007. godine u mjesecu travnju na području Međimurja palo je samo 2 mm oborina/m², dok 2008. godine 24 mm/m² (višegodišnji prosjek oborina za mjesec travanj na području Međimurja iznosi 56,5 mm/m²). Sušne 2008. godine ostvaren je prosjek prinosa proizvodnog pokusa pšenice od 6.500 kg/ha. Visina ostvarenog prinosa žitarica ovisiti će o količinama i rasporedu oborina u narednom periodu.

Pošto se ozimi ječam nalazi u fazi pred klasanje, dok se klasanje ozime pšenice može očekivati u prvoj dekadi mjeseca svibnja, za ublažavanje posljedica suše i izgradnje zrna žitarica preporuka je korištenje folijarnih pripravaka na bazi aminokiselina i onih koji sadrže kalij jer ovaj element utječe na vodni režim biljaka.

Savjetodavna.hr

Europska komisija odobrila dodatnu pomoć poljoprivrednicima

Europska komisija danas je uvela mogućnost isplate predujmova korisnicima u visini do 70% za izravna plaćanja te do 85% za potporu u okviru ruralnog razvoja, kako bi se pomoglo poljoprivrednicima prevladati poteškoće izazvane mjerama uvedenima s ciljem suzbijanja širenja pandemije COVID-19. Predujmovi će se moći isplaćivati nakon provedenih administrativnih kontrola te prije obavljenih kontrola na terenu, a koje su ovim uredbama dodatno ublažene uslijed otežane provedbe zbog uvedenih ograničenja u kretanju.

Opisane izmjene u skladu su s prijedlozima Ministarstva poljoprivrede dostavljenima Europskoj komisiji 16. ožujka, kao i zajedničkim prijedlogom država članica koje je Hrvatska kao predsjedavajuća Vijećem Europske unije pripremila za Europsku komisiju nakon videokonferencije ministara poljoprivrede održane 25. ožujka.

Podsjećamo da je Europska komisija već ranije usvojila paket mjera za pomoć ribarstvu i akvakulturi, koji uključuje potporu za privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti te kompenzaciju uzgajivačima slatkovodne i morske ribe te školjaka za privremenu suspenziju ili smanjenje proizvodnje. Očekujemo da će u narednom razdoblju Europska komisija poduzeti i dodatne korake s ciljem pomoći proizvođačima sukladno zahtjevima Hrvatske i drugih država članica Europske unije, kako bi se zadržala i potaknula poljoprivredna proizvodnja i spriječili poremećaji u opskrbi hrane.

www.apprrr.hr