Već zaboravljene pompozne najave o snažnom razvoju hrvatske mljekarske industrije su propale. Ali najnovije informacije govore da bi biznis budućnosti mogao postati uzgoj bikova i ovnova.
mi možemo skupiti tek 80.000 grla.
Predstavnici tvrtki iz Ujedinjenih Arapskih Emirata došli su u Hrvatsku i pitali bismo li im mogli godišnje prodavati 150.000 bikova i 400.000 ovnova. Ne samo za njih, nego i za ostale zainteresirane države Bliskog istoka.
Prema podacima Croatiastočara, izvozna cijena živog bika težine do 300 kilograma je 1800 dolara po komadu, a ovna 66 dolara.
To znači da bismo od tog posla godišnje mogli zarađivati najmanje 300 milijuna dolara, odnosno milijardu i 680 milijuna kuna! Usporedbe radi, 2012. smo ukupno izvezli mesa svih vrsta i kategorija te klaoničkog otpada u vrijednosti samo 25 milijuna dolara, dok je uvoz iznosio 255 milijuna dolara.
Ako uspjemo uzgojti toliko životinja, tvrde stručnjaci, bit će to najveća izvozna ekspanzija životinja za prehranu u povijesti Hrvatske. U početku bi se izvozile žive životinje, a kada se dogovorimo oko uvjeta halal klanja, krenulo bi se i s trupovima. U tom bi se slučaju zarada od izvoza mogla znatno povećati.
Ali trenutno su svi još oprezni u izjavama.
– Bio je to samo inicijalni sastanak. Razmijenjene su informacije o kapacitetima kao preduvjetu za ostvarivanje takve trgovine. Moramo prvo uskladiti veterinarsko-zdravstvene uvjete koji su potrebni za ostvarivanje trgovine. Svaka država ima svoje uvjete pod kojima uvozi meso. Bikove i ovnove već izvozimo u mnogo manjim količinima u Tursku, Libanon i Etiopiju. Treba sve dogovoriti i s našim halal klaonicama. Ako ovo uspije, bit će to najveći izvozni pothvat u poljoprivredi – otkriva nam Mirjana Mataušić Pišl, ravnateljica Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede.
Znači li to veliki zaokret u hrvatskoj poljoprivrednoj strategiji od proizvodnje mlijeka prema proizvodnji mesa za izvoz?
Gotovo deset godina nakon pokretanja operativnog plana za proizvodnju mlijeka, konkretno subvencioniranje izgradnje 200 velikih mljekarskih farmi, o kojem se razvikala tadašnja Vlada na čelu s ministrom Petrom Čobankovićem, danas imamo potpunu propast domaće proizvodnje mlijeka. Sljedeća tri podatka sve govore: samo u srpnju ove godine uvezli smo 86 posto mlijeka više nego u srpnju prošle, a u zadnjih godinu dana zatvoreno je čak 3000 farmi. Istovremeno pijemo sve manje mlijeka i jedemo sve manje sira i ostalih prerađevina jer su sve skuplji.
– Nije riječ o tome da se preorijentiramo isključivo na proizvodnju mesa, nego da potaknemo naše farmere da objedine tu proizvodnju. Konkretno, da izdvoje kravu za mlijeko, a muško tele nastave toviti. Isto je i s ovčarstvom. Može se i jedno i drugo, samo se treba bolje organizirati. U tom smislu nema potrebe donositi neki operativni program – objašnjava Mataušić Pišl.
Ipak, u mljekarstvu ne možemo konkurirati jeftinom uvozu. Ali imamo infrastrukturu, odnosno farme i tvornice stočne hrane, goleme neiskorištene pašnjake i optimalnu klimu za uzgoj goveda i ovaca, što Ujedinjeni Arapski Emirati dobro znaju.
I zato su prošli tjedan u Hrvatsku došli gospoda Ali Al Khatib i Fadi Salfiti, predstavnici tvrtke IFC Trading, te njihovi predstavnici u Hrvatskoj Romeo Radić, predstavnik tvrtke Inter Delta Zagreb, te Hammad Ahel i dr. sci. M. Zaky Ahel.
Uz sami uvoz, doznajemo da su zainteresirani za ulaganje u proizvodnju bikova i ovnova. No, cifra još nije spomenuta. U Ministarstvu ističu da je riječ o prvom sastanku na kojem je načelno dogovorena mogućnost ulaganja i izvoza, ali bi sve potrebne pripreme prije nego što prvi hrvatski bik i ovan kroče na Bliski istok mogle potrajati i nekoliko godina. Treba, kažu, i naše farmere pripremiti za taj iskorak.
Međutim, već na tom prvom sastanku, doznajemo, iskristalizirao se najveći problem: Hrvatska ne proizvodi ni približno toliko bikova i ovaca za meso. Proizvodnja goveda tri je puta manja, a ovaca čak 13 puta manja.
– Danas bismo mogli prikupiti jedva 40.000 do 50.000 goveda i 30.000 ovnova godišnje. To je ništa. U Hrvatskoj i danas postoji slobodna infrastruktura za uzgoj dodatnih količina u odnosu na postojeću, tako da bismo se postupno mogli vratiti tamo gdje smo već bili – ističe Mataušić Pišl.
S obzirom na sadašnju situaciju, da bismo zadovoljili bliskoistočno tržište, trebat će nam dosta vremena. Lani smo, primjerice, prema podacima Croatiastočara, proizveli samo 114.000 trupova bikova i junica zajedno. Izvezli smo samo 32.706 živih junadi i krava. Ove godine do listopada smo izvezli 10.180 mladih bikova. Ovnove ne izvozimo. Ne zato što nema potražnje, nego zato što nemamo ozbiljne količine za izvoz.
izvor: Jutarnji.hr
