U svijetu moderne mliječne proizvodnje, sve više farmi razmatra mogućnost prijelaza na tri mužnje dnevno kako bi povećale učinkovitost. No je li ova strategija isplativa za svaku stoku? Razgovarali smo sa stručnjakinjom za stočarstvo Ulrike Stibbe iz savjetodavne tvrtke Koesling & Anderson kako bismo otkrili prednosti, izazove i prave dobitnike ovog pristupa.
Više mlijeka, ali i više pitanja
Prema Stibbeovoj, tri mužnje dnevno mogu povećati proizvodnju mlijeka za 10–15%. Ključni cilj, međutim, nije samo veći volumen, već smanjenje troškova po kilogramu proizvoda. „Ako dodatni troškovi rada, opreme i potrošnog materijala narastu proporcionalno, cijeli smisao gubi se u praznim kalkulacijama,“ upozorava stručnjakinja. Primjena ovog sustava zahtijeva visoko organiziranu proizvodnu tehnologiju – pogreške u logistici mogu brzo pretvoriti ambiciozan plan u financijski problem.
Tko stvarno ima koristi?
Iako mnogi vlasnici farmi vide trostruku mužnju kao čarobni štapić za poboljšanje zdravlja vimena i proizvodnje, Stibbeova naglašava da tu nema automatskog uspjeha. „Krave moraju imati priliku povećati unos hrane. Ako su smještajni uvjeti loši ili postoje problemi s zdravljem krda, dodatna mužnja postaje samo gubitak vremena i novca,“ objašnjava.
Osim toga, prijelaz na tri mužnje razlikuje se između obiteljskih farmi i onih koje koriste najamni rad. Na manjim gospodarstvima s do 400 krava, primjerice, uspjeh ovisi o dostupnosti pouzdanih pomoćnika za svaku smjenu. Bez toga, obitelji riskiraju da im radna obveza postane neodrživa.
Što provjeriti prije nego što krenete?
Prije donošenja odluke, Stibbeova preporučuje detaljnu analizu postojećih procesa. Koliko krava se muže na sat? Koliko je radnika potrebno po smjeni? Koliko dugo životinje čekaju u čekaonicama? Ako se te varijable ne optimiziraju, dodatna mužnja samo će povećati troškove.
„Prvo poboljšajte trenutni sustav. Možda je problem u organizaciji rada, tehnici mužnje ili nedostatku brige za krave s posebnim potrebama. Tek kad popravite te nedostatke, razmislite o trećoj mužnji,“ savjetuje.
Ekonomska računica: Kada se isplati?
Da bi trostruka mužnja bila profitabilna, povećanje zarade trebalo bi biti najmanje 1–2 centa po kilogramu mlijeka. Problem nastaje kada farme kompenziraju veći troškovi skupom koncentriranom hranom ili zanemaruju kvalitetu stočne hrane. „Ako krave ne dobivaju ono što im je potrebno, tri mužnje mogu dovesti do pada proizvodnje umjesto rasta,“ ističe Stibbeova.
Primjer iz prakse: Optimizacija prije ulaganja
Jedna nizozemska farma s 600 krava uspjela je smanjiti troškove za 8% nakon uvođenja tri mužnje, ali tek nakon što je uložila u automatske hranilice i poboljšala ventilaciju u štali. S druge strane, njemački obiteljski uzgajivač s 220 grla odustao je od ideje jer nisu mogli osigurati radnike za noćne smjene.
Zaključak: Nije za sve, ali može biti game-changer
Tri mužnje dnevno nisu univerzalno rješenje, ali za farme s dobrom organizacijom, kvalitetnom tehnologijom i dovoljnom radnom snagom mogu biti put ka većoj konkurentnosti. Ključ je u realnoj procjeni: koliko će novca uštedjeti, a koliko potrošiti. Kao što Stibbeova zaključuje: „Ako ne možete izbjeći gubitke u postojećem sustavu, dodatni korak će ih samo uvećati.“
Prije nego što donesete odluku, izračunajte troškove, razgovarajte s drugim farmerima i testirajte promjene u manjem obimu. Ponekad je bolje učvrstiti temelje nego graditi dodatne katove.
