Trenutne grube procjene HPK pokazuju kako je rast troškova proljetne sjetve gotovo udvostručen u odnosu na prethodnu godinu.
Potkrijepili su to podacima s terena prema kojima je među ostalim cijena dušičnih gnojiva narasla za oko 300 posto, a miješana gnojiva za 250 posto.
Urea je primjerice koštala 220 kuna, a sada se već kreće oko 900 kuna. Cijene sjemena su se kretale od 500 do 1.000 kuna, a sada su na razini od 1.000 do 1.500 kuna ako se govori o sjemenu prihvatljive kvalitete primjerice za šećernu repu. Zaštitna sredstva, herbicidi, fungicidi rasli su do 20 posto, plavi dizel za 100 posto, zakup privatnog zemljišta povećan je više od 50 posto, dok su cijene dijelova za strojeve i servis vozila porasli za 100 posto, naveli su iz HPK.
Također su upozorili na problem visoke cijene sušenja žitarica s obzirom da je većina skladišta ovisna o energiji iz plina.
“Takav rast cijena žitarica izravno se reflektira na cijene stočne hrane i cjelokupnu stočarsku proizvodnju”, istaknuli su iz Komore.
Ponovili su i kako su na najvećem udaru mljekarski i stočarski sektor te naglasili kako sadašnja otkupna cijena mlijeka nikako nije motivirajuću za nastavak proizvodnje. Stoga drže kako je potrebno poduzeti sve da se mljekarski sektor ne uruši.
HPK je stoga uz opstalo predložila zamrzavanje cijene plavog dizela za vrijeme proljetne sjetve, pronalaženje sredstva u proračunu koja bi mogla ublažiti situaciju, omogućavanje sijanja vlastitog poljoprivrednog sjemena s obzirom na poskupljenja, jer zbog obveza korištenja certificiranog sjemena primjerice genetski nemodificirane soje proizvođači imaju trošak veći do 700 kuna po hektaru u odnosu na prethodne godine.
Kada je riječ o eskalaciji situacije u Ukrajini iz HPK su istaknuli kako će se ona zasigurno odraziti na globalno tržište sirovina i hrane zbog čega je važno već sada početi preispitivati i donositi odluke koje će utjecati na stabilnost tržišta poljoprivrede i hrane u Hrvatskoj.
S obzirom da se očekuje drastičan rast cijena žitarica trebalo bi podržati poljoprivrednike da povećaju sjetvu i ulože u nju kako bi imali dobre prinose i urod koji može pokriti domaće potrebe.
Predstavnici HPK smatraju kako je u trenutnim okolnostima važno poljoprivredu staviti pod okrilje nacionalne sigurnosti kako bi se na vrijeme osigurale zalihe u slučaju sukoba širih razmjera.
