Hrvatska je u prvom višegodišnjem financijskom razdoblju od ulaska u EU isplatila ukupno 33 milijarde kuna potpora, no unatoč tome od ulaska u EU do danas, nije uspjela dostići vrijednost poljoprivredne proizvodnje koju je imala prije pristupanja, istaknuli su u utorak iz konzultantske tvrtke Smarter.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje, kako su naveli, je u 2012. iznosila 20,9 milijardi kuna, dok je u prošloj godini dosegnula 19,24 milijarde kuna i još je uvijek niža nego u godini ulaska Hrvatske u EU.
Konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić je kazala kako je poljoprivreda ulaskom u EU doživjela kumulativni šok snažne konkurencije otvorenog EU tržišta, novih pravila EU-ove poljoprivredne politike, te gubitka tradicionalnog CEFTA tržišta.
“Godinama nerješavana strukturna pitanja poljoprivrede dovela su do toga da je u prve tri godine izgubljeno preko pet milijardi kuna vrijednosti poljoprivredne proizvodnje”, istaknula je Blažić.
Objasnila je kako je tek u 2015. zaustavljen pad i vrijednost polagano raste /stagnira, a od 2018. rast je značajniji, ali još nismo dosegnuli vrijednost proizvodnje koju smo imali u godini prije ulaska u EU.
Prošle godine, u godini pandemije covid-19, ostvarena je vrijednost proizvodnje u iznosu 19,2 milijarde kuna.
Količina plasiranog novca za poljoprivredu, kako je rečeno, nije pratila značajnije promjene strukture proizvodnje niti je bilo većeg utjecaja na rast i razvoj sektora.
Vrijednost potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju rasla je s početnih 2,3 milijardi kuna odnosno oko 304 milijuna eura, u 2013., na gotovo 6,8 milijardi kuna/oko 909 milijuna eura isplaćenih u 2020. godini.
“Struktura poljoprivredne proizvodnje se mijenja malo i sporo”, kazala je Blažić navodeći da je veći iskorak postignut jedino u ratarskoj proizvodnji.
“Moramo rezultate ratarstva adekvatno vrednovati i maksimalno podržati jer će ih biti teško zadržati uzimajući u obzir rastuće ‘zelene’ zahtjeve”, upozorila je Blažić.
Prema iznesenim podacima, vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda u 2020. ostvarena je u iznosu 7,87 milijardi kuna, gotovo na istoj razini kao i 2019. godine, a usporedno s 2013. godinom vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda manja je za 17 posto.
U ukupnoj vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda OPG-i sudjeluju s 3,19 milijardi ili 40 posto, a 4,68 milijardi kuna ili 60 posto ostvaruju pravne osobe i obrtnici. Ipak, treba uzeti u obzir da se veliki dio prodaje proizvoda OPG-a odvija izvan službenih kanala prodaje.
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni proizvoda poljoprivrede pokazuju da je izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2020. porastao osam posto, dok je uvoz bio manji za šest posto u odnosu na 2019. godinu.
Pokazatelje u vanjskotrgovinskoj razmijeni, kako ističu u Smarteru, treba gledati i kroz aspekt otežanog međunarodnog protoka robe početkom godine, te smanjenje potražnje (domaće, a posebice turističke) što je utjecalo na smanjenje uvoza.
Blažić je navela kako struktura vanjskotrgovinske razmjene pokazuje suficit u razmjeni žitarica, uljarica, riba, te mesnih i ribljih prerađevina.
Žitarice i uljarice generiraju 77 posto suficita, dok se u svim ostalim kategorijama ostvaruje deficit pri čemu je najveći u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića. Tako meso, mlijeko i jaja, te hrana za životinje generiraju čak 46 posto deficita, kazala je Blažić.
Novi financijski okvir prilagoditi hrvatskim potrebama
U novom programskom razdoblju (2021-2027) Hrvatskoj će biti dostupno ukupno 3,42 milijarde eura, a u Smarteru su mišljenja da taj novi financijski okvir Strateški plan u okviru ZPP-a, koji bi se trebao uklopiti u Zeleni plan i dvije ključne EU strategije – Od Polja do stola i Strategiju o bioraznolikosti, treba prilagoditi hrvatskim potrebama kako hrvatski poljoprivredni sektor ne bi i dalje zaostajao u konkurentnosti i produktivnosti.
Prvi draft Strateškog plana ZPP za razdoblje od 2023. do 2027. potrebno je preispitati i uskladiti sa potrebama sektora te ciljevima iz prijedloga Strategije poljoprivrede, kazali su iz Smartera.
Ističu i kako su sve njihove analize stanja u poljoprivredi tijekom osam godina od ulaska Hrvatske u EU, kao i nove promjene ZPP-a koje su snažno usmjerene na klimu i okoliš, pokazale da bi hrvatska poljoprivreda mogla nastaviti stagnaciju, posebice u sektoru ratarstva koji će biti na udaru (manje korištenje pesticida, eko sheme i dr.), kao i stočarstva, koje je detektirano kao ključno u prevelikoj emisiji staklenički plinova.
Za razvoj ključni regionalizacija proizvodnje, udruživanje proizvođača, investicije
Iz Smartera su naglasili i kako su za razvoj poljoprivrede i podizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane ključni regionalizacija proizvodnje, horizontalno i vertikalno povezivanje proizvodnje i prerade, udruživanje proizvođača, investicije u preradu i razvoj proizvoda dodane vrijednosti, kao i promocija domaće proizvodnje.
Hrvatskoj nedostaje znanje, investicije u moderne tehnologije i veća usmjerenost na proizvodnju i izvoz, istaknuli su iz Smartera te poručili kako bez proizvodnje, novih radnih mjesta i modernizacije, kao i podizanja produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje neće biti niti razvoja ruralnih krajeva i ostanka stanovništava na selu.
