Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) objavila je važne izmjene za korisnike eko sheme 31.06. – Konzervacijska poljoprivreda za godinu zahtjeva 2026. Ova intervencija, koja je postala ključna u borbi protiv degradacije poljoprivrednih površina, donosi strože kriterije, posebice u pogledu trajne pokrivenosti tla i plodoreda. Poljoprivrednici koji žele ostvariti potpore morat će prilagoditi svoje prakse kako bi ispunili nove uvjete, koji su usmjereni na jačanje prirodnih bioloških procesa i smanjenje mehaničke obrade tla.
Konzervacijska poljoprivreda, kako objašnjavaju iz APPRRR-a, temelji se na tri stupa: minimalnom narušavanju tla, trajnoj pokrivenosti tla biljkama ili biljnim ostacima te rotaciji usjeva. Ova metoda proizašla je iz nužnosti zaustavljanja erozije i povećanja sadržaja organske tvari u tlu, što je posebno važno u uvjetima klimatskih promjena. Umjesto tradicionalnog oranja, koje prevrće tlo i izlaže ga vjetru i vodi, konzervacijska obrada zadržava biljne ostatke na površini, čime se štiti struktura tla i potiče biološka raznolikost.
Za godinu zahtjeva 2026., ključna novost odnosi se na kriterij permanentne pokrivenosti tla. Prema izmijenjenom pravilniku, tlo mora biti pokriveno usjevima – glavnim, postrnim ili pokrovnim – najmanje 70 posto godine zahtjeva. Preostalih 30 posto vremena, tijekom pripreme za sjetvu, tlo mora biti prekriveno zelenim ili suhim biljnim ostacima prethodne kulture. To znači da je oranje, koje uklanja biljne ostatke i ostavlja tlo golo, strogo ograničeno. “Ako se obavlja oranje u jesen, za pripremu sjetve jesenske ili proljetne kulture, ne postiže se minimalna pokrivenost tla jer se biljni ostaci zaoru,” ističu iz APPRRR-a.
Ova promjena usko je povezana s obvezom provedbe minimalno dvopoljnog plodoreda, koji također mora biti ispunjen tijekom cijele kalendarske godine zahtjeva (od 1. siječnja do 31. prosinca). Plodored i pokrivenost tla sada se preklapaju, što znači da poljoprivrednici moraju pažljivo planirati sjetvu kako bi osigurali kontinuiranu prisutnost usjeva na poljima. “Sama sjetva usjeva bez vidljivosti usjeva ne smatra se pokrivenošću tla,” naglašavaju stručnjaci, dodajući da usjev mora biti vidljiv na površini najmanje 70 posto vremena.
Osim toga, korisnici su obvezni provoditi reduciranu obradu tla, kojom se tlo ne prevrće, ili izravnu sjetvu u neobrađeno tlo. To je u skladu s osnovnim načelom konzervacijske poljoprivrede – minimalnim narušavanjem tla. Također, moraju se pridržavati principa integrirane zaštite bilja, uz obvezu primjene mehaničkih mjera za suzbijanje korova, te završiti propisanu izobrazbu.
Ove izmjene donose izazove, ali i prilike za poljoprivrednike. Iako prilagodba zahtijeva dodatno planiranje i ulaganje, dugoročne koristi uključuju poboljšanje plodnosti tla, smanjenje troškova obrade i veću otpornost na sušu. APPRRR poziva sve korisnike da pažljivo prouče nove uvjete i prilagode svoje gospodarenje kako bi izbjegli gubitak potpora. “Prihvaćanje i primjena konzervacijske obrade tla u uzgoju ratarskih usjeva isključivo je na dobrovoljnoj bazi, ali uz poštivanje zadanih okvira,” poručuju iz Agencije.
Za one koji su već uključeni u shemu, važno je napomenuti da se obveze razlikuju ovisno o proizvodnoj godini (koja počinje 15. kolovoza prethodne godine) i godini zahtjeva. Primjerice, reduciranu obradu treba provoditi tijekom proizvodne godine, dok se plodored i pokrivenost tla odnose na kalendarsku godinu. Ovo razdvajanje može zbuniti, ali je ključno za ispunjavanje svih uvjeta.
U konačnici, konzervacijska poljoprivreda nije samo alat za dobivanje potpora, već i održiva strategija za budućnost poljoprivrede. Kako ističu iz APPRRR-a, njezina je bit u gospodarenju koje čuva tlo za generacije koje dolaze. Stoga, poljoprivrednici koji usvoje ove prakse ne samo da će ispuniti formalne zahtjeve, već će doprinijeti očuvanju prirodnih resursa i povećanju produktivnosti svojih parcela.
