Hrvatski poljoprivrednici morali baciti vagone hrane!

Objavio

-

Osim s klimatskim promjenama, poljoprivrednici se bore i s tržištem. Niske otkupne cijene iz godine u godinu im ruše profit, a uz rastuće troškove mnogi se pitaju ima li smisla uopće baviti se proizvodnjom hrane.

Otkupljivači povrća su odjednom prekinuli otkup paprike i krastavca. Stoga su povrtlari prisiljeni zaorati tone tog povrća u zemlju, jer ga nemaju kako prodati. Dodaju da ih pritom uništava i konkurencija iz okolnih zemalja iz kojih se povrće uvozi.

“Otkupljivači su dogovoreno zatvorili otkup. Dok je bio otvoren otkup cijena je bila 20 centi, a nama dnevni troškovi prerastu tih 20 centi po kilogramu da bi uopće mogli profitabilno živjeti. Zato je to tu gdje je, jer bilo je dosta toga uvozne robe znači i Srbija i Albanija”, rekao je za HRT poljoprivrednik Marin Vedriš iz Starog Gradca.

Povrtlar Ivan Počepan baca paprike iz svog plastenika. Radi se o tonama povrća koje se moglo naći na tržnicama, u trgovinama i u restoranima. “Tržište je takvo neuređeno, nekontrolirano da po toj cijeni meni se ne isplati tu robu pakirati. Manji mi je trošak baciti to na zemlju. Jednostavno, to je tužno, jer tu je uloženo u plastenike, u tehnologiju”, naglasio je Ivan Počepan iz Rogovca.

Mnogi se poljoprivrednici žale da ne mogu sklopiti kvalitetne ugovore s otkupljivačima. Dodaju da ti ugovori vrijede samo dok traje otkup, pa se s plasmanom svoje robe kasnije moraju sami snalaziti.

Porazni su i podaci o uvozu, jer svake godine Hrvatska uveze oko 270.000 tona povrća. Ništa bolje nije stanje ni s bacanjem hrane. Prošlogodišnje procjene govore o tome da na otpadu završi čak 286.000 tona hrane. Zanimljivo, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju bilježi se gotovo konstantan pad proizvodnje gotovo svih namirnica, od pšenice, preko voća i povrća pa do mlijeka i mesa. Jedina rijetka iznimka je proizvodnja piletine i jaja.

45. Žetvene svečanosti

Objavio

Agroburza hr

-

Žetvene svečanosti u Cerni su prošle punom sjaju. Ove godine održavaju se po 45. puta. Otvorenje je bilo 12. srpnja, trajalo je dva vikenda, a središnji dio svečanosti je u nedjelju 21. srpnja kada se od 18,00 sati mogla vidjeti tradicionalna žetvena povorka ”Od sjetve do žetve” koja kreće od Male Cerne pa sve do središnjeg parka. U povorci su sudjelovali članovi kulturno-umjetničkih društava, jahači, zaprege, strojevi i vatrogasci.

Nakon svečane povorke na pozornici u parku održale su se smotre folklora, a večer završava koncertom Slavonskih lola u šatoru žetvenih svečanosti. NK Tomislav Cerna za posjetitelje priprema vola na ražnju. Zabava je trajala do ranih jutarnjih sati.

Poljoprivrednici žele protugradnu obranu

Objavio

Agroburza hr

-

ZAGREB – Sve učestalija olujna nevremena pokrenula su pitanje o povratku obrane od tuče protugradnim raketama. Raketama se na ledonosne oblake ne djeluje već četiri godine. I dok stručnjaci i znanstvenici tvrde kako rakete nisu učinkovite, poljoprivrednike koji trpe sve veće štete od tuče u to je teško uvjeriti.

Iako voćnjake osigurava i štiti mrežama, svaki put kad zagrmi i zafijuče, Branko strepi od leda. Ugroženi su, kaže, i urod i mreže.

Stvaraju se vreće leda koje se objese do zemlje i onda jednostvano pod tom težinom lome se i stupovi, pucaju žice, voćnjak se složi na zemlju, pojasnio je za HRT Branko Branković, voćar iz Kruševice.

Kao i većina poljoprivrednika, zagovara povratak obrane od tuče raketama. Jer već četvrtu sezonu na ledonosne se oblake djeluje samo prizemnim generatorima.

Bolje bi bilo ovo ukinuti nego to raditi. Bez raketa se ne može raditi. Raketa je direktno u oblak pa koliko toliko ona smanjuje štetu, ustvrdio je poljoprivrednik Antun Živković.
Sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina mi nismo znali što je tuča. Ako je padala, to je veličine graška možda nekad lješnjaka, prisjetio se Branko.

Kako učinkovito riješiti problem protugradne obrane i spriječiti tuču?
Protugradna obrana

Stručna i znanstvena javnost tvrde drugačije.

Metoda zasijavanja oblaka kemijskim reagensom srebrovim jodidom neučinkovita je i znanstveno neutemeljena, stoji u priopćenju DHMZ-a.

A naš je zavod jedina meteorološka služba u Europskoj uniji koja ima zakonsku obvezu takvu metodu provoditi. Sve nadzire ministarstvo poljoprivrede koje još ne zna hoće li se prikloniti apelima s terena ili stručnim ocjenama. Odlučit će, kažu, nakon analize.

Dati određene prijedloge po potrebi kako kroz zakonodavni okvir te organizaciju i rad sustava na terenu, stoji u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

Proglašena prirodna nepogoda u dijelu Koprivničko-križevačke i Međimurske županije
Štete od tuče

Nema nikakve svrhe ni za nas nego ni za koga. Ne vrijedi rakete ni uvesti sada izvana jer se nema odakle pucati jer su lansirne postaje praktički neupotrebljive za ovu godinu, pojasnio je proizvođač Nikola Veočić.

Trebalo bi ih obnoviti, što bi bio dodatni trošak. sama obrana od tuče godišnje stoji više od milijun eura. Stoga bi bilo poželjno da se priča o raketama i zakonu koji se djelomično provodi napokon privede kraju. I odluči što je najbolje rješenje za zaštitu ljetine.

Nastavljen sunovrat hrvatskog mljekarstva

Objavio

Ivica Pavlović

-

ZAGREB – Ukupna količina kravljeg mlijeka prikupljenoga u 2023. smanjena je za sedam posto u odnosu na 2022., odnosno prikupljeno je 376.980 tona kravljeg mlijeka, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema podacima DZS-a, lani je prikupljeno i manje ovčjeg i kozjeg mlijeka. Tako je ovčjeg mlijeka prikupljeno 1.781 tonu ili 20,2 posto manje, a kozjeg mlijeka 3.145 tona ili 11,6 posto manje.Statistički podaci o proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda pokazuju da je lani proizvodnja konzumnog mlijeka (mlijeka za piće) pala za devet posto, na 252.898 tona.Pala je i proizvodnja vrhnja, za 1,1 posto, na 32.114 tona, maslaca, za 18,8 posto, na 3.388 tona, kravljeg sira, za dva posto, na 32.574 tone te ovčjeg sira, za 8,6 posto, na 202 tone.Istodobno je porasla proizvodnja kozjeg sira, za 52,9 posto, na 208 tona te fermentiranih proizvoda (jogurti, napici od jogurta i dr.) za 3,1 posto, na 92.851 tonu.DZS podatke o godišnjoj proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda preuzima od Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu – Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM).
U Hrvatskoj djeluje 40-ak mljekara za koje SLKM analizira otkupljeno mlijeko i od kojih prikuplja podatke o proizvodnji, a obuhvaćene su industrijske i registrirane male mljekare.