Poljoprivrednici žele protugradnu obranu

Objavio

-

ZAGREB – Sve učestalija olujna nevremena pokrenula su pitanje o povratku obrane od tuče protugradnim raketama. Raketama se na ledonosne oblake ne djeluje već četiri godine. I dok stručnjaci i znanstvenici tvrde kako rakete nisu učinkovite, poljoprivrednike koji trpe sve veće štete od tuče u to je teško uvjeriti.

Iako voćnjake osigurava i štiti mrežama, svaki put kad zagrmi i zafijuče, Branko strepi od leda. Ugroženi su, kaže, i urod i mreže.

Stvaraju se vreće leda koje se objese do zemlje i onda jednostvano pod tom težinom lome se i stupovi, pucaju žice, voćnjak se složi na zemlju, pojasnio je za HRT Branko Branković, voćar iz Kruševice.

Kao i većina poljoprivrednika, zagovara povratak obrane od tuče raketama. Jer već četvrtu sezonu na ledonosne se oblake djeluje samo prizemnim generatorima.

Bolje bi bilo ovo ukinuti nego to raditi. Bez raketa se ne može raditi. Raketa je direktno u oblak pa koliko toliko ona smanjuje štetu, ustvrdio je poljoprivrednik Antun Živković.
Sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina mi nismo znali što je tuča. Ako je padala, to je veličine graška možda nekad lješnjaka, prisjetio se Branko.

Kako učinkovito riješiti problem protugradne obrane i spriječiti tuču?
Protugradna obrana

Stručna i znanstvena javnost tvrde drugačije.

Metoda zasijavanja oblaka kemijskim reagensom srebrovim jodidom neučinkovita je i znanstveno neutemeljena, stoji u priopćenju DHMZ-a.

A naš je zavod jedina meteorološka služba u Europskoj uniji koja ima zakonsku obvezu takvu metodu provoditi. Sve nadzire ministarstvo poljoprivrede koje još ne zna hoće li se prikloniti apelima s terena ili stručnim ocjenama. Odlučit će, kažu, nakon analize.

Dati određene prijedloge po potrebi kako kroz zakonodavni okvir te organizaciju i rad sustava na terenu, stoji u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

Proglašena prirodna nepogoda u dijelu Koprivničko-križevačke i Međimurske županije
Štete od tuče

Nema nikakve svrhe ni za nas nego ni za koga. Ne vrijedi rakete ni uvesti sada izvana jer se nema odakle pucati jer su lansirne postaje praktički neupotrebljive za ovu godinu, pojasnio je proizvođač Nikola Veočić.

Trebalo bi ih obnoviti, što bi bio dodatni trošak. sama obrana od tuče godišnje stoji više od milijun eura. Stoga bi bilo poželjno da se priča o raketama i zakonu koji se djelomično provodi napokon privede kraju. I odluči što je najbolje rješenje za zaštitu ljetine.

Nastavljen sunovrat hrvatskog mljekarstva

Objavio

Ivica Pavlović

-

ZAGREB – Ukupna količina kravljeg mlijeka prikupljenoga u 2023. smanjena je za sedam posto u odnosu na 2022., odnosno prikupljeno je 376.980 tona kravljeg mlijeka, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema podacima DZS-a, lani je prikupljeno i manje ovčjeg i kozjeg mlijeka. Tako je ovčjeg mlijeka prikupljeno 1.781 tonu ili 20,2 posto manje, a kozjeg mlijeka 3.145 tona ili 11,6 posto manje.Statistički podaci o proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda pokazuju da je lani proizvodnja konzumnog mlijeka (mlijeka za piće) pala za devet posto, na 252.898 tona.Pala je i proizvodnja vrhnja, za 1,1 posto, na 32.114 tona, maslaca, za 18,8 posto, na 3.388 tona, kravljeg sira, za dva posto, na 32.574 tone te ovčjeg sira, za 8,6 posto, na 202 tone.Istodobno je porasla proizvodnja kozjeg sira, za 52,9 posto, na 208 tona te fermentiranih proizvoda (jogurti, napici od jogurta i dr.) za 3,1 posto, na 92.851 tonu.DZS podatke o godišnjoj proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda preuzima od Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu – Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM).
U Hrvatskoj djeluje 40-ak mljekara za koje SLKM analizira otkupljeno mlijeko i od kojih prikuplja podatke o proizvodnji, a obuhvaćene su industrijske i registrirane male mljekare.

11. FarmSHOW

Objavio

Agroburza hr

-

Sajam poljoprivredne mehanizacije Osijek Farm Show, koji se jednom godišnje održava u Sportskoj zračnoj luci Čepin – Osijek, održati će se 7. lipnja do 9. lipnja. To je mjesto na kojemu su se mogli vidjeti svi noviteti iz poljoprivredne mehanizacije na jednom mjestu. Na sajmu su izloženi najnoviji modeli strojeva i najnovija tehnologija u poljoprivredi. Današnja poljoprivredna proizvodnja bila bi nezamisliva bez korištenja moderne poljoprivredne mehanizacije. Upravo je ovaj sajam značajan poljoprivrednicima jer predstavlja najsuvremeniju tehnologiju u poljoprivredi koju eminentni domaći, europski i svjetski brendovi nude.

Nastavlja se raspad sustava u Hrvatskoj

Objavio

Zvonimir Pavlović

-

Hrvatska u mnogočemu nije samodostatna, a u proteklih nekoliko desetljeća je popis roba i usluga koje moramo uvoziti sve veći. Tako je i u poljoprivredi, jer proizvodnja u ovoj grani gospodarstva svake godine pada. Zapravo, od ulaska Hrvatske u EU stalno bilježimo pad proizvodnje.

Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku bilo i prošle godine. Naime, zabilježen je pad uzgoja goveda, svinja, ovaca i koza. Rast bilježi jedino uzgoj peradi, a od poljoprivrednih proizvoda je najviše pala proizvodnja mlijeka.

Podaci pokazuju kako je prirast goveda u odnosu na 2022. godinu smanjen za 18,2 posto, odnosno na 74.889 tona. Prirast svinja je bio 14,2 posto manji i iznosio je 147.811 tona. Ovaca je uzgojeno 25,6 posto manje, odnosno 7929 tona, a koza 46,6 posto manje ili svega 595 tona. S druge strane, prirast peradi je veći za stidljivih jedan i pol posto te je lani uzgojeno ukupno 130.122 tone.

Podaci DZS-a ukazuju i da je lani proizvedeno manje mlijeka. Domaća industrija je proizvela 406,9 milijuna litara kravljeg mlijeka, što je 19,8 posto manje nego 2022. godine. Proizvedeno je i 4,3 milijuna litara ovčjeg mlijeka, što je 24,5 posto manje, a kozjeg mlijeka je proizvedeno 5,4 milijuna litara, što je 16,6 posto manje.

Optimistični planovi

Iako je uzgojeno više peradi, zabilježen je pad proizvodnje jaja. Lani ih je proizvedeno 630,9 milijuna, što je 5,4 posto manje nego pretprošle godine. Pala je i proizvodnja vune na 939 tona, što je 15 posto manje nego prije.

Ovi podaci su sramotni s obzirom na to da Vlada RH u svom Programu 2024. – 2028. navodi da želi povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje za dodatnih 20 posto i dosegnuti 3,8 milijardi eura. Ove godine zasađeno je 30 tisuća hektara manje pšenice nego lani, a pala je i proizvodnja jabuka i mandarina.

“U posljednjih deset godina nestalo je oko deset milijuna farmi u cijeloj Europskoj Uniji, upravo zbog toga što opstaju ili izuzetno veliki sustavi ili mikro sustavi. Govorimo o malim sustavima koji su pronašli način da plasiraju svoj proizvod direktno krajnjem kupcu, na lokalnom tržištu s kratkim opskrbnim lancima. Mi smo te 2013. godine ušli potpuno nespremni za zajedničko tržište i trebalo nam je dvije, tri godine da se prilagodimo novom načinu razmišljanja. Slovenci i Austrijanci su nas upozoravali što će se dogoditi, ali mi nismo slušali”, rekao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Mladen Jakopović na konferenciji “Održiva poljoprivreda – izazovi i rješenja”, na kojoj je zaključeno da trebamo promijeniti neke ključne politike da bismo postigli zadane ciljeve.