Naslovnica Blog Stranica 23

Štetnici uljane repice i zaštita pčela

Uljana repica predstavlja važniju medonosnu kulturu, ali istovremeno je njezin uzgoj ugrožen s većim brojem štetnih kukaca. Tijekom cijele vegetacije uljane repice, od trenutka nicanja do same zriobe, prisutni su različiti neželjeni organizmi životinjskog podrijetla pa je potrebno stalno pratiti njihovu pojavu, brojnost i na vrijeme spriječiti ekonomske štete.

Tretiranje sjemena uljane repice insekticidima iz skupine neonikotinoida (npr. imidakloprid, tiametoksam) koje se prvenstveno provodilo protiv štetnika ubrzo nakon nicanja (buhači) (a moglo je do 75 % smanjiti štete od repičine ose listarice), zabranjena je Uredbom Europske komisije od 24. svibnja 2013. zbog zaštite pčela.

Danas dopušteni zemljišni insekticid na osnovi djelatne tvari teflutin (Force Evo G) iz skupine sintetskih piretroida predstavlja površinsko ili kontaktno sredstvo i suzbija samo zemljišne štetnike (ne umanjuje štetnost nadzemnih nametnika uljane repice). Stoga je nakon 2014. godine repičina osa listarica (Athalia) postala “fitomedicinski problem” kojeg sve češće treba suzbijati folijarnom primjenom insekticida (najčešće krajem rujna).

Meteorološki uvjeti, poštivanje plodoreda i izbor hibrida uljane repice značajno utječu na pojavu i štetnost štetnika uljane repice. Iskustva proteklih sezona pokazuju da krajem zime i početkom proljeća valja u dva navrata suzbijati repičine proljetne pipe i repičinog sjajnika. Najraniji proljetni štetnici uljane repice su proljetne pipe (velika i mala proljetna pipa – Ceutorynchus napi i Ceutorynchus pallidactylus). Nanose slične štete kao “jesenska” pipa terminalnog pupa (Ceutorynchus picitarsis).

Odrasle pipe (velika dužine 3-4 mm, a mala svega 2,5-3,5 mm) dolaze na usjeve repice već u veljači. Hrane se i odlažu jaja. Ličinke se ubušuju u peteljke i žile lista te u stabljiku. Stabljika se deformira, poprima “žbunasti” izgled i puca. Deformacije su jače u slučaju napada velike pipe, dok napad ličinki male pipe uzrokuje žućenje i otpadanje lišća. Žutim posudama i vizualnim pregledima usjeva na 4 mjesta u usjevu prilikom čega se pregleda 25 biljaka utvrđujemo kritičnu brojnost pipa.

Ulov 10-20 pipa/dan u žutoj posudi ili ako na 10-20 % pregledanih biljaka utvrdimo početak odlaganja jaja treba provesti usmjereno suzbijanje ovih štetnika unutar 8 dana od prvog ulova u žutu posudu. Ako pregledavamo usjev uljane repice, onda se kritičnim brojem smatra već 1 mala pipa/40 biljaka ili 1 pipa/m², odnosno 1 velika pipa/5 biljaka. Bez obzira na registraciju insekticida, znamo da proljetne repičine pipe najučinkovitije suzbijamo primjenom insekticida iz skupine neonikotinoida. Optimalni rokovi suzbijanja proljetnih repičinih pita su često raniji od optimalnih rokova suzbijanja repičina sjajnika.

Najpoznatiji proljetni štetnik koji u vrijeme razvoja cvjetnih pupova napada uljanu repicu je repičin sjajnik (Meligethes aeneus). Odrasli sjajnici su sitni kornjaši, dugi svega 2-2,5 mm, tamno-plave boje i metalna sjaja. Obično s prezimljenja dolaze na usjeve uljane repice u mjesecu ožujku. Oštećuju pupove dok su potpuno zatvoreni u zbijenom cvatu. Sjajnik odlaže jaja u pupove gdje se razvija ličinka tijekom 20-ak dana. Glavne štete u usjevu repice rade odrasli kukci sjajnika prije nego se cvjetni pupovi otvore. Zaraza se potvrđuje vizualnim pregledima usjeva 4 x 25 biljaka. Prag odluke ili kritični broj u vrijeme kad su cvjetni pupovi još pokriveni lišćem je 0,8-1 odrasli kukac po biljci ili terminalnom cvatu.

Kad počinje diferencijacija pojedinih pupova tada je prag odluke 2-3 odrasla oblika/jednoj biljci. Zbog velike opasnosti od pojave rezistentnosti ili otpornosti repičina sjajnika za suzbijanje potrebno je koristiti insekticide različitih kemijskih skupina. Projektom istraživanja osjetljivosti ekonomski značajnijeg nametnika repičina sjajnika (Brassicogethes aeneus) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u središnjoj Hrvatskoj nađen je određeni postotak (od 16 do 90 %) populacije ovog štetnika rezistentan (otporan) na primjenu djelatnih tvari iz skupine sintetskih piretroida (esfenvalerat, deltametrin, lambda-cihalotrin, cipermetrin, alfacipermetrin).

Kad očekujemo jače napade proljetnih štetnika na poljima uljane repice?
Višegodišnji uzgoj uljane repice na istim površinama ili područjima dovodi do porasta populacije i većih šteta opisanih nametnika uljane repice. Sve agrotehničke mjere (npr. optimalni sklop, uravnotežena gnojidba) i meteorološki uvjeti koje pospješuju brzi proljetni razvoj usjeva uljane repice smanjuju njihovu štetnost.

Od kalendarskog početka ove godine do sredine ožujka palo je približno 65 % manje oborina od očekivanog prosjeka. To uz izmjenu temperatura (hladne noći – topliji dani) vrlo nepovoljno utječe na brži rano-proljetni razvoj usjeva uljane repice. Tako ove sezone možemo očekivati pojačane štete u usjevima uljane repice. Pri korištenju insekticida proizvođači uljane repice posebno moraju paziti na očuvanje pčela. Nikako se ne smije zakasniti s optimalnim rokovima suzbijanja repičina sjajnika. Repičin sjajnik se ne suzbija početkom cvatnje uljane repice, već najkasnije 10-15 dana prije početka otvaranja prvih cvjetova.

Za suzbijanje repičina sjajnika koristiti manje opasne insekticide za pčele s “odbijajućim” ili repelentnim učinkom. Zbog bolje učinkovitosti i smanjenog rizika razvoja rezistentnosti (otpornosti) štetnika uljane repice moguće je koristiti “tank-mix” mješavine insekticida iz različitih kemijskih skupina, prilikom čega se njihova propisana doza ili količina može prosječno smanjiti 25 %. Prilikom suzbijanja repičinog sjajnika uništava se dio štetnika koji nakon cvatnje oštećuju komuške uljane repice (npr. repičina pipa komušarica, repičina mušica komušarica). Usmjerena primjena insekticida nakon cvatnje u praksi se ne provodi.

VAŽNO: Neposredno pred početak, početkom i tijekom cvatnje uljane repice je zabranjena primjena bilo kojeg insekticida!

Poljoprivrednici traktorima ispred općine Čepin

Tridesetak poljoprivrednika s područja Čepina svoje su traktore dovezli ispred zgrade općine u znak prosvjeda zbog, govore, nepravedne raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta.

Poljoprivrednici s područja Čepina, njih tridesetak, svoje su traktore dovezli do zgrade općine zbog prosvjeda protiv, kako tvrde, nepravedne raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta.

Na natječaju za zakup 3300 hektara na 25 godina, poljoprivrednici su ili izgubili zemlju ili je nisu dobili, a smatraju da je natječaj napravljen da bi se pogodovalo načelniku općine i njegovom uskom krugu ljudi.

“Sam natječaj je rađen i prilagođen gospodinu načelniku i njegovoj obitelji. Sam načelnik Dražen Tonkovac zadržao je 135 ha svoje zemlje, a njegova supruga 147 ha i ona je najveća dobitnica. Zemlju su dobili kumovi, prijatelji koji ni ne žive u Čepinu, koji tu imaju lažne adrese i po 15-18 godina ne žive na prostoru Čepina”, rekao je organizator prosvjeda Igor Arambašić.

Prosvjednici govore kako se na taj način mlade poljoprivrednike potiče na odlazak iz Hrvatske, a načelnik tvrdi da je sve napravljeno po zakonu.

“Ja tih 134 ha obrađujem 20 godina. Živim od poljoprivrede, zapošljavam ljude. Imam 100 ha trajnih nasada. Nisam se ni na jednu drugu parcelu natjecao, samo na česticu koju ja obrađujem. To sam sebe doveo u nepovoljan položaj. Da mi se jedan stočar javio na česticu – ja ostajem bez zemlje”, rekao je Tonkovac.

U pripremi 84 nova natječaja za državnu zemlju

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dobro je od osobitog interesa RH i najvažniji poljoprivredni resurs. I zbog navedenog jedan od temeljnih ciljeva novih izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu je žurno raspisivanje natječaja i osiguranje dugoročnih uvjeta sigurnosti i stabilnosti korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta. Do sada je objavljeno 244 javna natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta, ukupne površine veće od 58 tisuća ha, a prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u pripremi je 84 novih javnih natječaja. U slučaju da jedinice lokalne samouprave to ne učine sukladno rokovima propisanima Zakonom, Ministarstvo preuzima raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, a već do sada su donesene odluke o preuzimanju raspolaganja za 14 JLS-ova.

U odnosu na zadnje izvješće prošlog mjeseca objavljeno je 15 natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta, 20 novih Odluka o raspisivanju javnog natječaja je dostavljeno na odobrenje na čemu se temelji podatak da su u pripremi 84 nova natječaja te je preuzeto raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem na području jedne jedinice lokalne samouprave.

U cilju ubrzanja postupaka raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem aktivno se surađuje sa jedinicama lokalnih samouprava – održane su radionice, uspostavljen je način elektroničkog odgovaranja na upite jedinica lokalne samouprave u svezi sa provedbom natječaja, pomaže se u komunikaciji s drugim institucijama, aktivnosti uspostavljanja informacijskog sustava za provedbu natječaja koji će značajno ubrzati postupanja su u posljednjoj fazi te u konačnici dovesti do bržeg sklapanja ugovora i uvođenja u posjed novih zakupnika. Slijedom navedenog, ovo Ministarstvo će na mjesečnoj razini na službenoj stranici izvještavati o napretku u raspolaganju zemljištem u vlasništvu države te činiti dostupnijima odgovore na otvorena pitanja i dodatna pojašnjenja cjelokupnoj javnosti.

Naglašavamo da se izmjenama i dopunama Zakona po prvi put propisuje žurno raspisivanje javnih natječaja za davanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u zakup, kao i sustav bodovanja sukladno strateškim prioritetima, pri čemu najveći broj bodova ostvaruju oni koji ostvaruju višu dodanu vrijednost  (proizvodnja, prerada…) poput sektora mliječnog govedarstva, dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Propisuje se i pravo prvokupa od strane RH po isteku moratorija, obveza i rok dostave odnosno izrade i kontrole Gospodarskog programa, dodatne kontrole raspolaganja te prekršajne odredbe za neovlašteno korištenje i nedostavljanje izvješća o istom, a uvest će se i elektronička provedba javnog natječaja za zakup.

Odgovori na otvorena pitanja i dodatna tumačenja odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu:
Pojašnjenje kriterija odabira Dosadašnji posjednik
Pojašnjenje kriterija odabira

Prezentacija novog programskog razdoblja 2023. – 2027.

U Ministarstvu poljoprivrede održana je uvodna radionica u sklopu kampanje “Izravna plaćanja i IAKS mjere u 2023. godini”, Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027., za stručne službe i službe za podršku poljoprivrednicima u RH.

Radionicu je otvorila ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Željka Gudelj Velaga. Predstavnici Upravljačkog tijela i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju su prezentirali mogućnosti i novosti vezane za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2023. godinu.

Na radionici su detaljno predstavljene Izravne potpore i to: Proizvodno nevezane potpore (Osnovna potpora dohotku za održivost, Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost, Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike i Eko sheme) te Proizvodno vezana potpora. Poseban naglasak je stavljen na predstavljanje Eko shema kao novih jednogodišnjih klimatsko-okolišnih intervencija, prihvatljivih većem broju korisnika. Eko sheme su zamijenile dosadašnja obvezna zelena plaćanja, za razliku od kojih su dobrovoljne za korisnike. Također su predstavljene IAKS mjere ruralnog razvoja koje se vežu za nastavak provedbe mjera 10 i 11 iz PRR RH, ali obuhvaćaju i nove intervencije unutar SP ZPP.

Sanja Krivanek Mahmuljin, direktorica Sektora za provedbu mjera izravne potpore, APPRRR, predstavila je novi sustav monitoringa poljoprivrednih površina koji je aktivan i funkcionalan od ove godine za područje cijele Hrvatske. Osnovna namjena su rana upozorenja poljoprivrednicima vezana uz ispunjavanje kriterija prihvatljivosti i obveza u okviru mjera propisanih Pravilnikom.

Nastavljamo s regionalnim radionicama, kako za stručne službe, tako i za poljoprivrednike i to po sljedećem rasporedu:

Split, 24.3.2023. (dvorana HGK, Obala Ante Trumbića 4)
Rijeka, 27.3.2023. (dvorana HGK, Bulevar oslobođenja 23)
Osijek, 30.3.2023. (dvorana HGK, Europske avenije 13)
Zagreb, 4.4.2023. (kino dvorana MP, Vukovarska 78)

Prijaviti se možete putem poveznice.

APPRRR

Precizna gnojidba

Precizna gnojidba datira iz 1990-ih i izvorno je bila usmjerena na metode gnojidbe, vrste i količine primjene koje su bile prilagođene specifičnom okruženju usjeva. Ovo je zahtijevalo od uzgajivača da uzmu u obzir vrstu tla, vremenske uvjete, potrebe usjeva itd. i odrede prilagođeni pristup gnojidi, u usporedbi s prethodno korištenom jedinstvenom preporukom za cijelo polje.

Danas uzgajivači imaju pristup još detaljnijim informacijama o uvjetima tla (fizikalnim, kemijskim i biološkim), klimatskim informacijama (oborina, temperatura, itd.) i potrebama usjeva (biljna hranjiva, kao što su N, P i K) , kao i napredniju tehnologiju i strojeve.

S obzirom na današnje dostupne informacije, precizni alati za gnojidbu mogu se koristiti kao pomoć uzgajivačima u primjeni ne samo pravih vrsta potrebnih hranjiva, već i prave količine u pravo vrijeme.

S obiljem podataka koji se mogu mjeriti u okolišu, raznolikošću usjeva koji se uzgajaju na globalnoj razini i širokim rasponom klimatskih uvjeta s kojima se uzgajivači suočavaju, napredni alati za gnojidbu mogu se koristiti za optimizaciju proizvodnje usjeva. Preciznom prilagodbom primjene gnojiva, ulazni troškovi i ugljični otisak se smanjuju, produktivnost i profit se povećavaju, a to u konačnici štiti i čuva naš ekosustav.

Prednosti precizne gnojidbe

Iako će se pristupi precizne gnojidbe razlikovati ovisno o okolišu i potrebama usjeva, postoje brojne prednosti koje su povezane s njegovom primjenom. Uzgajivači mogu predvidjeti niži ugljični otisak i smanjene ulazne troškove, povećanu produktivnost i profit te ukupno održivije sustave uzgoja, kako lokalno tako i globalno.

Niži ugljični otisak
Prema studiji koju podupire UN, više od trećine globalnih emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskom aktivnošću može se pripisati prehrambenom sustavu , počevši od toga kako se hrana proizvodi.

Veliki doprinos ovim emisijama je dušično gnojivo. Primjenom samo one količine dušika koja je potrebna za određeni usjev na određenom polju, uzgajivači mogu učinkovitije primijeniti gnojiva, a možda čak i smanjiti ukupnu količinu. Iako poljoprivreda nije jedina industrija koja igra ulogu u smanjenju

emisija, pristupi temeljeni na podacima mogli bi umanjiti budući negativni učinak.

Smanjeni ulazni troškovi
Jedan od najvećih input troškova za uzgajivače je gnojidba njihovih usjeva, a 2020. i 2021. godine donijele su dramatično povećanje cijena gnojiva , što je rezultiralo još većim financijskim opterećenjem za njih.

Razumijevanje prostorne varijabilnosti polja, njegovih svojstava tla i esencijalnih hranjivih tvari za usjev koji se uzgaja može pomoći poljoprivrednicima da prepoznaju gdje bi moglo biti potrebno manje gnojiva ili postoje li određena vremena kada ga treba primijeniti. Strateškim pristupom primjeni kako bi se neiskorištena ili isprana hranjiva svela na minimum, bit će potrebno kupiti manje gnojiva.

Povećana produktivnost
Svrha gnojidbe usjeva je opskrba usjeva hranjivim tvarima kojih nedostaje u tlu, a neophodnih za rast i razvoj biljke. Svaki usjev ima drugačiji omjer hranjivih tvari koje su potrebne za rast i svako područje zemlje pod usjevima ima drugačiji sastav tla.

Na razine hranjivih tvari u tlu usjeva utječe povijest usjeva, topografija, tip tla, vrijeme itd. Prilagodbom gnojidbe možete učinkovitije ispuniti zahtjeve usjeva i povećati produktivnost ili prinose.

Veći profiti
Kako se tehnologija i tehnike upravljanja nastavljaju poboljšavati, tako se poboljšava i ekonomija precizne poljoprivrede. Povećani prinos i produktivnost zajedno sa smanjenim troškovima inputa mogu rezultirati većim profitom za uzgajivače.

Održivost
Dva ključna pokazatelja učinka ili KPI za procjenu održivosti sustava uzgoja usjeva su ispiranje dušika i ugljični otisak. Dušik je jedan od bitnih makronutrijenata za funkcioniranje biljaka, što ga čini uobičajenim gnojivom za mnoga usjeva.

Do ispiranja dušika dolazi kada količina vode u tlu premaši kapacitet tla za zadržavanje vode, uzrokujući da višak vode i bilo kojeg topivog dušika otječe kroz tlo, čineći ga gotovo beskorisnim za usjeve i štetnim za okoliš.

Ispiranje dušika može kontaminirati vodu za piće i druge vodene površine što utječe na riblje populacije i ukupnu kvalitetu vode. Smanjenjem ispiranja dušika i ugljičnog otiska poljoprivrednih praksi, možemo minimizirati onečišćenje i pomoći ekosustavu da ostane produktivan tijekom vremena.


Najbolja upotreba alata za preciznu gnojidbu
Precizni alati za gnojidbu omogućuju različite količine primjene gnojiva na temelju potreba usjeva za hranjivim tvarima, klimatskog stresa, plodnosti tla i topografije, između ostalih čimbenika. Uz preciznu tehnologiju, odluke se svode na 4 R: pravo mjesto, prava cijena, pravo vrijeme i pravi izvor.

Korištenje GPS-vođene opreme za primjenu gnojidbe za geo-referenciranje točaka primjene gnojidbe pomoći će u izbjegavanju preklapanja i pogrešaka. S odgovarajućom opremom i naprednim alatima za gnojidbu, varijabilne količine gnojiva mogu se lako primijeniti u određeno vrijeme, ovisno o izvoru hranjivih tvari.

Ove upravljačke odluke važne su pojedinačno, ali kombinacija 4 R je ključna. Prikupljanje i analiza podataka specifičnih za poljoprivredu pomoći će uzgajivačima da shvate kako upravljati svojim poljima, ali to je često pravovremeno i zahtijeva posebnu stručnost u agronomiji, agroekologiji i znanosti o tlu. Kako bi pomogao u donošenju ovih vitalnih, ali ponekad i zastrašujućih odluka, Agmatix, globalna tvrtka za agroinformatiku, razvila je softver za pametno gnojivo koji će vam pružiti potrebne informacije.

Agmatixova digitalna rješenja za planiranje gnojidbe
Agmatixov Digital Crop Advisor pametni je softver za gnojivo koji poljoprivrednim stručnjacima daje znanstveno utemeljene rezultate usmjerene na upravljanje ishranom usjeva . Ovaj prilagođeni alat za planiranje gnojidbe jednostavan za korištenje pomaže u generiranju planova optimizacije ishrane usjeva, nadzire ključne pokazatelje uspješnosti održivosti, nudi podršku za sve laboratorijske analize i više.

Naš Digital Crop Advisor može standardizirati mjerenja na terenu i ima dostupnu višejezičnu podršku, što ga čini bitnim alatom za bilo koji globalni istraživački tim. S pristupom bogatoj bazi podataka o različitim usjevima, bitnim hranjivim tvarima za usjeve i podacima o tlu, Agmatix može pomoći u stvaranju najboljeg plana gnojidbe za vaše polje kako biste povećali produktivnost sada iu budućnosti

Fosforno gnojivo: dragocjena hranjiva tvar ili zagađivač?

Višak fosfora s oskudnim resursima u isto vrijeme. Vrijedan nutrijent izaziva rasprave.

Biljke ne mogu rasti bez fosfora. Stoga su fosforna gnojiva važna za globalnu proizvodnju hrane. Fosforno gnojivo dolazi uglavnom iz rudnika fosfatne stijene. Međutim, ovaj resurs nije obnovljiv. Za razliku od dušičnog gnojiva, fosforno se gnojivo ne može dobiti sintetski.

Unatoč tome, malo je javne rasprave o nutrijentima . Znanstvenici stoga pozivaju da se više pozornosti posveti načinu na koji se nutrijent koristi.

Skupina istraživača sa sveučilišta Leeds i Sydney stoga je krajem prošle godine izradila nacionalnu strategiju za rješavanje problema fosfora u Velikoj Britaniji. Na internetskom portalu The Conversation pozivaju da se više pažnje posveti ciklusima nutrijenata. Pokazujemo o čemu se raspravlja.

Kakvu ulogu ima uvoz fosfor u poljoprivredi?

Svjetsko rudarenje fosfata trenutno je koncentrirano u pet zemalja. Maroko, Kina, Egipat, Alžir i Južna Afrika. Samo u Maroku nalazi se 70 posto rezervi. Zbog toga opskrba fosforom ovisi o političkoj situaciji.

Ukrajinski rat i njemačka ovisnost o ruskom plinu pokazali su koliko takva ovisnost može biti teška tijekom političkih i gospodarskih kriza. Vidljivo je to već 2008. godine, kada su cijene fosfata porasle za 800 posto kao posljedica svjetske gospodarske krize. U međuvremenu su opet porasle cijene.

Kao rezultat pandemije i ukrajinskog rata, kada je izvoz iz Kine i Rusije presušio, cijene su se ponovno učetverostručile u dvije godine, a 2022. bile su   na najvišoj razini od 2008. , primjerice . Procjenjuje se da će globalni izvori fosfata biti iscrpljeni za otprilike 50 godina.

Višak fosfata unatoč ovisnosti o uvozu

Iako je Europa ovisna o uvozu fosfora, ovdje u osnovi nema manjka fosfata. U Europi neke zemlje i regije imaju velike suficite

U Nizozemskoj su, primjerice, pravila za primjenu fosfata nedavno dodatno postrožena, pa su mnogi poljoprivrednici izašli na ulice i prosvjedovali. U Njemačkoj također postoje žuta područja u nekim regijama gdje su razine fosfata u vodi kritične.

Koliko se fosfora koristi u proizvodnji hrane?

Znanstvenici stoga kritiziraju neučinkovitost sustava. Samo u Velikoj Britaniji samo oko 40 posto uvezenog fosfora koristi se za proizvodnju hrane. Ostatak se gubi na druge načine.

Tijekom mnogih godina gnojidbe, dovoljna količina fosfata se nakupila tijekom vremena na mnogim područjima . Drugi dio se gubi putem vodenih tijela i odlagališta otpada. Na primjer, fosfat ulazi u vodena tijela kao rezultat problema s pročišćavanjem otpadnih voda. Kada se otpadni mulj spaljuje , fosfat se gubi u obliku pepela na odlagalištima.

Ovako bi se političari trebali baviti pitanjem fosfora

U prošlosti se politika više fokusirala na manje mjere. Primjeri uključuju zahtjeve za korištenje manje fosfatnog gnojiva, korištenje više organskih gnojiva ili pročišćavanje fosfata iz otpadnih voda. Međutim, problemi drugdje u lancu opskrbe hranom su previđeni.

Znanstvenici iz Leedsa i Sydneya stoga pozivaju političare da se više pozabave pitanjem fosfata, da bolje promotre cikluse i razviju strategije za smanjenje unosa u okoliš. Na taj bi se način otpad bogat fosfatima mogao ponovno preraditi kako bi se mogao koristiti u poljoprivredi umjesto da se i dalje oslanja na uvoz.

Osim toga, političari bi trebali koordinirati među odjelima kako bi stvorili poticaje za učinkovitiju upotrebu nutrijenata. Na taj se način može izbjeći i onečišćenje okoliša. 

Materijali s Uni Leedsa, The Conversation