Hrvatska poljoprivreda ide u pozitivnom smjeru

Objavio

-

Gordan Jandroković rekao je danas na tematskoj sjednici Odbora za poljoprivredu da Hrvatska ide u pozitivnom smjeru kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji.

Vidljiv podatak je da je u zadnjih 10 godina, kako kaže Jandroković, porasla sveukupna proizvodnja za otprilike milijardu eura s predviđanjima da će Hrvatska dostići u nekoliko godina i 3.9 milijardi eura sveukupne proizvodnje, što je za europsku poljoprivrednu proizvodnju jedan mali dio, ali je pokazatelj da Hrvatska ide u pozitivnom smjeru.

“Hrvatska iznad prosjeka po broju mladih poljoprivrednika”

“Naravno, postoje sektori koji su gubitnici ovog ulaska u EU, ali postoje i oni koji su itekako ojačali, postali globalno konkurentni i pokazali da Hrvatska ima znanja i ljude koji se mogu nositi sa snažnom međunarodnom konkurencijom.

Posebno ohrabrujući je podatak da smo iznad prosjeka kada je u pitanju bavljenje mladih ljudi poljoprivredom u odnosu na ostale zemlje članice EU”, rekao je Jandroković na tematskoj sjednici kojom je saborski Odbor za poljoprivredu obilježio desetogodišnjicu članstva Hrvatske u EU.

Podsjetio je i da je velika kriza oko Agrokora izravno pogodila poljoprivredni sektor te naglasio da “bez intervencije države uopće nije sigurno što bi se dogodilo u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije”.

“Nakon toga bili smo suočeni s pandemijom covida-19, pa su uslijedili veliki potresi koji su ponovo dotakli jedan dio naših poljoprivrednih područja, te je na kraju sve eskaliralo i s ratom u Ukrajini koji je u potpunosti izmijenio uvjete na tržištu energenata i hrane”, rekao je Jandroković.

Petir: Bez zajedničke EU poljoprivredne politike, Hrvatskoj bi bilo teško držati glavu iznad vode

Na sjednici je bilo riječi o pozitivnim praksama zajedničke poljoprivredne politike EU, ali se i upozorilo na izazove koje ta politika donosi pred države članice i utjecaje koje ima na konkurentnost hrvatske poljoprivrede.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir ocijenila je da je susret hrvatske poljoprivrede s konkurencijom otvorenog europskog tržišta bio svojevrstan šok te da su određena, godinama nerješavana strukturna pitanja u našoj poljoprivredi “došla na naplatu”.

“Iako će kritičari reći da omjer uloženog novca u hrvatsku poljoprivredu u proteklih 10 godina i onog što se proizvodi nije u balansu, činjenica je da bi bez novca iz zajedničke poljoprivredne politike za Hrvatsku bilo jako teško držati glavu iznad vode. U ovih 10 godina iz različitih europskih fondova u hrvatsku poljoprivredu, ribarstvo i šumarstvo, ruralni razvoj uloženo je 6.84 milijarde eura”, rekla je Petir.

“Hrvatskoj poljoprivredi je potreban zaokret u načinu funkcioniranja”

Hrvatskoj poljoprivredi je potreban zaokret u načinu funkcioniranja, istaknuto je na sjednici, “kako bismo proizvodili proizvode s dodanom vrijednošću i prestali izvoziti sirovinu na kojoj onda druge države stvaraju dodanu vrijednost”.

Povećanje dodane vrijednosti sektora sigurno će rezultirati stvaranjem novih radnih mjesta u ruralnim područjima, povećanjem prihoda i diferencijacijom hrvatskih proizvoda”, zaključila je Petir.

Kroz nacionalni strateški plan, koji je na tragu ciljeva strategije poljoprivrede, najavljeno je značajno povećanje obujma poljoprivredne proizvodnje na četiri milijarde eura do 2030. S tom namjerom je planirano povećanje obujma proizvodnje u voćarstvu, svinjogojstvu i povrtnjacima, kao i izgradnja regionalnih skladišnih distributivnih centara.

Građani EU sad mogu kupovati poljoprivrednu zemlju u Hrvatskoj

Objavio

Agroburza hr

-

ISTEK moratorija na kupovinu poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj za državljane drugih zemalja Europske unije, koji je 1. srpnja otišao u povijest, ipak ne bi trebao izazvati veće ili gotovo nikakve potrese na domaćem tržištu poljoprivrednih nekretnina, piše danas Jutarnji list.

Razloga za to je više, od činjenice da je dobar dio stranaca koji je želio kupiti zemlju u Hrvatskoj to već učinio putem tvrtki koje su ovdje osnovali, do toga da je većina poljoprivrednih parcela u Hrvatskoj usitnjena, što znači da veliki inozemni igrači, kojima za ozbiljan posao treba po nekoliko stotina hektara, ne mogu pronaći svoj interes.

“Doći će do neke blage korekcije cijena”

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović smatra da za plodnu hrvatsku zemlju u kontinentalnom dijelu neće biti nikakvih problema po tom pitanju, iako će iz psiholoških razloga vjerojatno doći do neke blage korekcije cijena, ali to neće izazvati nikakve potrese na tržištu niti će doći do nekih velikih kupoprodaja.

Objašnjava da su svi ozbiljni igrači već registrirali tvrtke u Hrvatskoj i kroz njih kupili ili kupuju zemljišta, a da je za mala gospodarstva i fizičke osobe zbog nereda u katastrima i gruntovnicama ionako komplicirano i teško doći do zemljišta, stoga ne očekuje nikakve probleme. No, probleme očekuje u priobalju.

“To vidimo već neko vrijeme, a sada će se, nakon 1. srpnja, dodatno intenzivirati jer su u priobalju cijene poljoprivrednog zemljišta špekulativne i svi razmišljaju da će to sutra-prekosutra postati građevinsko zemljište te da će se apartmanizirati”, kaže Jakopović i dodaje da postoji ozbiljan interes, pogotovo iz Austrije, za kupovinu šuma u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

“Oni koji su htjeli, zemlju su kod nas već kupili”

Ni njegov kolega iz Slavonije Matija Brlošić ne očekuje probleme kad je riječ o strancima. “Čisto sumnjam da će netko dolaziti ovdje i kupovati po hektar, dva, tri ili deset da bi se počeo baviti poljoprivredom. Oni koji su htjeli, zemlju su kod nas već kupili preko tvrtki…”, kaže Brlošić koji smatra kako su puno veći problem domaći poduzetnici koji se nikada nisu bavili poljoprivredom.

“To su neki trgovci, prijevoznici, odvjetnici…, koji unazad 4-5 godina špekulativno kupuju zemlju očito procjenjujući da će joj cijena porasti, pa da je mogu po znatno višim cijenama preprodavati strancima. No, problem je što su time dvostruko podigli cijenu zemlje i onemogućili nas poljoprivrednike, koji od toga živimo, da je kupujemo”, rekao je Brlošić novinaru Jutarnjeg lista Nikoli Patkoviću.

Uništava li mast od čipsa iz Kine cijene uljane repice?

Objavio

Agroburza hr

-

Biodizel iz Kine , koji možda ne zadovoljava zahtjeve održivosti EU-a, od početka godine u velikim količinama ulazi na europsko domaće tržište. U međuvremenu, čak i njemačka tijela za provođenje zakona istražuju jesu li navodno “napredna biogoriva ” iz Kine pogrešno deklarirana.

Ali poljoprivrednici već osjećaju učinke na europsko tržište uljane repice: cijene uljane repice su pod ogromnim pritiskom . Sumnjivi kineski biodizel proizveden od otpadnih i zaostalih ulja zamjenjuje robu iz EU kao certificiranu održivu, i to dvostruko.

Cijene uljane repice padaju ispod 400 eura po toni

Cijene uljane repice u EU padaju već oko godinu dana. Dok je u svibnju 2022. na robnoj terminskoj burzi Matif u Parizu plaćena vrhunska cijena od više od 750 eura/t, cijena je u svibnju ove godine pala ispod praga od 400 eura/t.

To je usko povezano s očekivanjem stabilne globalne opskrbe tržišta uljane repice od nadolazeće žetve.

Jeftina roba iz Kine, u čiju certifikaciju stručnjaci sumnjaju, smanjuje potrebu naftne industrije za biodizelom od europskog ulja repice.

Kina udvostručuje svoju ponudu ‘naprednog’ biogoriva

Prema Ufopu, EU je od kraja 2022. uvezla oko 500.000 t biodizela iz kineskih otpadnih ulja. Od siječnja do travnja ove godine, EU kao cjelina čak je uvezla 0,83 milijuna tona biodizela iz Kine, što je gotovo dvostruko više od količine u istom razdoblju prošle godine.

Prema Ufopu, međutim, postoje dvojbe oko potrebnog dokaza o podrijetlu sirovina. Biodizel iz Narodne Republike deklariran je kao “napredno” biogorivo iz otpada i ostataka prema Aneksu IX Dio A Direktive o obnovljivoj energiji (RED II) EU.

Kao rezultat toga, industriji mineralnih ulja dopušteno je dvaput računati uvezenu količinu od svoje obveze kvote stakleničkih plinova. Potreba za biodizelom proizvedenim od repičinog ulja je u skladu s tim smanjena. To dovodi u pitanje vjerodostojnost certifikacije održivosti koju zahtijeva EU, kritizira Ufop.

BLE kao nadležno tijelo traži odgovor Bruxellesa
Ufop poziva saveznu vladu i Europsku komisiju da poduzmu mjere. Osim toga, potrebne su pojačane kontrole na terenu, navode iz udruge.

Nadležni organ je Federalna agencija za poljoprivredu i hranu (BLE) . Već ima naznaka da su biogoriva uvezena iz Narodne Republike i certificirana kao održiva možda proizvedena od sirovina koje nisu deklarirane. Oni stoga ne bi bili prihvatljivi za dvostruko računanje kao napredna goriva.

U tijeku su istrage zbog sumnje na pogrešno deklariranje biodizela
Prema vlastitim izjavama, BLE je o sumnji obavijestio Europsku komisiju i zatražio mišljenje. Osim toga, uključeni su i njemački organi kaznenog progona.

Prema Federalnom ministarstvu okoliša, zatraženi su i certifikacijski dokumenti kako bi se provjerili sumnjivi slučajevi. Na terenu su obavljeni kratkoročni kontrolni pregledi, kazao je parlamentarni državni tajnik u Federalnom ministarstvu okoliša dr. sc. Bettina Hoffmann, u Bundestagu.

Još uvijek nije jasno kako će EU reagirati na naglo povećan, navodno klimatski neutralan uvoz biodizela iz Kine.

Polpete od tikvica

Objavio

Ivanka Pavlović

-

POLPETE

1kg tikvica

1 luk / srednje velicine

1 cesanj cesnjaka

100 grama krusnih mrvica

150 grama ribanog sira gaude

2 jaja

sjeckanog persina

soli, papra, mediteranska mjesavina zacina

DIP OD KISELOG VRHNJA

1 kiselo vrhnje

3-4 zlice majoneze / ili po ukusu

1 cesanj cesnjaka

soli, papra

Polpete

1.

Tikvice naribati, nasoliti i pustiti oko pola sata da odstoje. Ocijediti ih rukama koliko vise mozete.

2.

Sitno sjeckani luk prodinstati na malo ulja, na kraju dodati sitno sjeckani cesnjak, neka samo malo pusti miris. Ohladiti.

Dip

1.

Pomijesati sve sastojke, zaciniti i ostaviti malo da odstoji da se prozmu zacini.

2.

Servirati polpete uz dip. Nama su najfinije mlake ili ohladjene na sobnoj temperaturi. Uz to fino pase tzatziki ili mijesana salata sa sjeckanom fetom. Mogu biti kao predjelo, ili samostalni obrok, pa cak i prilog.

3.

Opcija: uvaljati ih u mrvice, polijte malo otopljneog maslaca po njima, bit ce jos ukusnije i zapecite u pecnici.