veže i neutralizira teške metale, pesticide i herbicide
veže gnojiva i postupno ih otpušta
potiče mikrobiološke procese i stvaranje humusa
stimulira rast listova, stabljika i korijena biljaka
idealan je za miješanje s organskim i NPK gnojivima, gdje se gnojidba može smanijiti i do 30%, a da biljke imaju na raspolaganju više gnojiva
Djelovanje zeolita u tlu
ZeoGravel, granulacija 2-5 mm:
KULTURA
KOLIČINA
OPIS PRIMJENE
Kukuruz
200 kg/haili400 kg/ha
Zajedno kraj sjemena u red(pneumatska sijačica, dozator za umjetno gnojivo)ili po cijeloj površini rasipačem.
PšenicaJečamZob
300 kg/ha
Rasipati po površini rasipačem.
Vinograd
0,5-1 kg/trs
Ovisno o starosti nasada primjeniti navedene količine.
Voćnjak
1-2 kg/voćka
Ovisno o starosti nasada primjeniti navedene količine.
Jagode
400 kg/ha
Prilikom primjene najbolje pomiješati sa gnojivom u zemlju pored same biljke u red.
Maslinik
1-3 kg/maslina
Ovisno o starosti nasada primjeniti navedene količine.
Povrće
300-600 kg/ha
Prilikom primjene najbolje pomiješati zajedno sa mineralnim gnojivom u deponator u količini od 300 kg u redove ili rasipačem 600 kg po cijeloj površini u osnovnoj gnojidbi.
DuhanUljana repicaŠećerna repaSoja
200-400 kg/ha
Prilikom primjene najbolje pomiješati zajedno sa mineralnim gnojivom u deponator u količini od 200 kg u redove ili rasipačem 400 kg po cijeloj površini u osnovnoj gnojidbi.
Zeolit u uzgoju kukuruza
Kukuruz je kultura koja ima široku primjenu u hranidbi domaćih životinja, ljudi i industrijskoj preradi. Danas su očekivani prinosi zrna kukuruza više od 10 tona/ha pa takav prinos zahtijeva i određenu količinu hranjiva, ovisno o tipu i stanju tla (pH, NPK, humus itd.).
Da bi se ostvario zadovoljavajući prinos kukuruza (uz odgovarajuću obradu tla, izbor hibrida, sklop biljaka itd.) veliku važnost ima i pravilna gnojidba jer je poznato da je kukuruz kultura koja ima velike potrebe za biljnim hranjivima. Najveći dio ukupnog fosfora i kalija, s dijelom dušika, zaorava se u osnovnoj obradi tla, čime obogaćujemo cijeli oranični sloj.
Primjenom zeolita (vulkanskih minerala) prije ili tijekom sjetve, osigurava se čuvanje vlage i hranjiva u tlu te omogućuje njihovo otpuštanje i usvajanje od strane biljke tijekom cijele vegetacijske sezone, što je osobito važno prilikom same oplodnje kada su hranjiva i vlaga najpotrebniji.
Kako zeolit veže vlagu i hranjiva te ih postupno otpušta, moguće je smanjenje unosa mineralnih gnojiva. Samim time ostvaruje se ušteda, ali i smanjuje negativan utjecaj na tlo i podzemne vode koji nastaje radi ispiranja gnojiva kroz tlo.
Komercijalni proizvodi na bazi zeolita za poljoprivredu i stočarstvo (razne granulacije):
ZeoGravel – posebno granulirana vrsta zeolita (2-5 mm) za miješanje s organskim i mineralnim gnojivima, a za čuvanje vlage i hranjiva (protiv suše). Također je i stimulator rasta korijenovog sustava. Pakiranje: vreće 25 kg, paleta 1t, šleper 24t.
ZeoSand – zeoliti posebne granulacije (0,5-1 mm) za presadnice, uzgoj u plastenicima i staklenicima te za travnate površine, kao stimulatori rasta, uštede voda, gnojiva i dr. Pakiranje: pvc kanta 5 kg, vreće 25 kg, paleta 1t.
ZeoLand – mješavina zeolita i kalcita (2-5 mm) za kalcizaciju i neutraliziranje teških metala, djelovanje u tlu 3-5 godina. Pakiranje: vreće 25 kg, paleta 1t, šleper 24t.
ZeoCorn – mikronizirani zeolit za očuvanje volumena i kvalitete uskladištenih žitarica (od žiška, mikotoksina, plijesni i suvišne vlage). Pakiranje: vreće 10 i 25 kg, paleta 1T.
Posljednjih godina usvajanje digitalnih tehnologija u preciznoj poljoprivredi prilagođavalo je načine na koje poljoprivrednici tretiraju usjeve i upravljaju poljima. Ne treba biti stručnjak da biste vidjeli kako je tehnologija promijenila koncept poljoprivrede čineći je profitabilnijom, učinkovitijom, sigurnijom i jednostavnijom. Među ostalim tehnologijama, poljoprivrednici su odabrali pet za koje smatraju da su najbolje:
GIS softver i GPS poljoprivreda
Satelitske slike
Dron i druge zračne slike
Poljoprivredni softver i mrežni podaci
Spajanje skupova podataka
Kao rezultat toga, moderne farme dobivaju značajne koristi od digitalne poljoprivrede koja se neprestano razvija. Te prednosti uključuju smanjenu potrošnju vode, hranjivih sastojaka i gnojiva, smanjen negativan utjecaj na okolni ekosustav, smanjeno otjecanje kemikalija u lokalnu podzemnu vodu i rijeke, bolju učinkovitost, smanjene cijene i još mnogo toga. Time poslovanje postaje isplativo, pametno i održivo. Razmotrimo neke od ovih poljoprivrednih tehnologija.
POLJOPRIVREDA TEMELJENA NA GIS-U
Budući da se polja temelje na lokaciji, GIS softver postaje nevjerojatno koristan alat u smislu precizne poljoprivrede. Dok koriste GIS softver, poljoprivrednici mogu mapirati trenutne i buduće promjene u oborinama, temperaturi, prinosima usjeva , zdravlju biljaka i tako dalje. Omogućuje i upotrebu aplikacija utemeljenih na GPS-u usklađenih s pametnim strojevima za optimizaciju primjene gnojiva i pesticida; s obzirom na to da poljoprivrednici ne moraju tretirati cijelo polje, već se bave samo određenim područjima, oni mogu postići očuvanje novca, truda i vremena.
Još jedna velika prednost poljoprivrede zasnovane na GIS-u je primjena satelita i dronova za prikupljanje dragocjenih podataka o vegetaciji, stanju tla, vremenu i terenu iz ptičje perspektive. Takvi podaci značajno poboljšavaju točnost donošenja odluka.
PODACI IZVEDENI SA SATELITA
Predviđanje prinosa, kao i provođenje gotovo terenskog nadzora na terenu, s ciljem otkrivanja raznih prijetnji satelitskim podacima u službi, nikada nije bilo tako lako.
Senzori su u mogućnosti dati slike u različitim spektrima, što omogućava primjenu brojnih spektralnih indeksa, poput Normalized Difference Vegetation Index (NDVI). NDVI omogućuje otkrivanje sadržaja vegetacije, količine uvenulih biljaka i cjelokupnog zdravlja biljaka. Slijedi Indeks sadržaja klorofila nadstrešnice (CCCI) koji pomaže u primjeni hranjivih sastojaka. Tada Normalized Difference RedEdge (NDRE) otkriva sadržaj dušika. I na kraju, Modificirani indeks vegetacije prilagođen tlu (MSAVI) dizajniran je da minimalizira utjecaj pozadine tla u najranijim razvojnim fazama biljaka; popis se nastavlja.
PODACI S NEBA – DRONOVI
Uz pomoć dronova, poljoprivrednici imaju priliku s velikom preciznošću definirati biomasu usjeva, visinu biljaka, prisutnost korova i zasićenost vodom na određenim poljskim površinama. Dostavljaju bolje i preciznije podatke veće rezolucije u usporedbi sa satelitima. Kada djeluju lokalno, pružaju vrijedne informacije čak i brže od izviđača. Trutovi se također smatraju bez premca u borbi protiv insekata; invazija se sprječava primjenom insekticida na opasna područja pomoću dronova, a sve uz smanjenje vjerojatnosti izravne izloženosti koja dovodi do trovanja kemikalijama.
Unatoč činjenici da su dronovi jednostavni za upotrebu i sposobni su prikupiti velike količine podataka u kratkim vremenskim okvirima, još uvijek postoje izazovi pri njihovoj stalnoj upotrebi jer nisu jeftini. Dronovi su gotovo bespomoćni tamo gdje je potrebno mapiranje ili nadzor velikih područja, a bolje je tehnologiju nadopuniti satelitskim nadzorom među već mapiranim područjima, gdje određene zone treba provjeriti.
EOS PRAĆENJE USJEVA
Pristupite satelitskim slikama visoke rezolucije kako biste osigurali učinkovito upravljanje poljima!
Kako bi pojednostavio promatranje na terenu, EOS je dizajnirao Crop Monitoring – digitalnu platformu koja koristi satelitski nadzor kako bi ubrzao poljoprivredno odlučivanje tako da ne propusti ključnu točku obrade na terenu. Evo nekih značajki dostupnih na platformi:
Nadzor usjeva omogućuje upotrebu normaliziranog indeksa vegetacijske razlike (NDVI) za praćenje zdravlja usjeva. Ovaj indeks prati količinu klorofila u biljkama što omogućuje dobivanje podataka o njihovom stanju. Kada imate veće vrijednosti NDVI, imate zdraviju vegetaciju, jer što je biljci više klorofila, to je zdravija.
Još jedna važna značajka nadzora usjeva je izviđačka aplikacija. To je i mobilna i stolna aplikacija koja koristi digitalne zemljovide. Dok koristi ovu aplikaciju, poljoprivrednik u nekoliko klikova može dodijeliti više zadataka izviđačima. Dodajte polje, ispustite pribadaču, postavite zadatak. Nakon što je zadatak dodijeljen, izviđač se premješta izravno na odabrano mjesto i provjerava problematična područja na lokaciji, pregledava aktivnost štetočina, obavlja aktivnosti suzbijanja korova itd., Odmah praveći zapise u aplikaciji. To omogućuje inspekciju problematičnih područja samo kada je to potrebno, čime se štedi dovoljno vremena za poduzimanje potrebnih preventivnih radnji.
Analitika vremena. Analizirajući vremenske podatke u skladu s podacima o stanju biljaka dobivenim satelitskim snimkama, poljoprivrednici mogu precizno primijeniti navodnjavanje i spriječiti oštećenja zbog mraza ili topline. Na primjer, jedna od najboljih metoda za izbjegavanje problema sa sušom je navodnjavanje kap po kap automatskim ili ručnim upravljanjem ventilima, pa poljoprivrednik može primijeniti potrebnu količinu vode na suha područja.
Najjača prednost nadgledanja usjeva je činjenica da se temelji na satelitskim slikama. Pomaže u analizi stanja na terenu ili stanja na određenim područjima i izlučivanju dragocjenih informacija u letu, ubrzavajući tako optimalno vrijeme reakcije, kao i donoseći pouzdane odluke – koje usjeve saditi, kada ubrati, kako učinkovito planirati sljedeće sezone, koja se količina hranjivih tvari i gnojiva primjenjuje, i još mnogo toga.
KOMBINIRANJE PODATAKA
Povremeno praćenje usjeva mora usitniti različite skupove podataka kako bi dobio vrijedne uvide za vaša polja. Za početak korisnik može usporediti izvedbu svog polja s prosječnom izvedbom svih polja u danom okrugu. Kako bi se suočili s ovim izazovom, uspoređuje se više skupova podataka dobivenih iz svih polja u vašem okrugu. Za sada su takve usporedbe dostupne samo pomoću indeksa vegetacije NDVI, ali u bliskoj ćemo budućnosti proširiti analitičke mogućnosti platforme dodavanjem novih indeksa.
Sljedeća vrijedna značajka koja koristi brojne skupove podataka je analiza vremenskih podataka. Sadrži sljedeće mogućnosti:
“Zimsko ubijanje” obavještava vas o niskim temperaturama koje prijete vašim ozimim usjevima
“Hladni stres” ističe dane kada je temperatura pala ispod -6 ℃ kako bi se procijenila šteta na ranim usjevima od mraza
„Toplinski stres“ odražava dane s temperaturama iznad + 30 ℃ za procjenu štete od toplinskog stresa
Značajka pruža mogućnost praćenja padalina i temperature.
NALAZI O PRECIZNOJ POLJOPRIVREDI
Perspektivne poljoprivredne tehnologije kreću se u budućnost velikim koracima. Oni nude značajnu pomoć poljoprivrednicima u njihovim naporima za optimiziranje inputa, pojednostavljivanje upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom i povećanje produktivnosti. Povećani prinosi, kao i smanjeni troškovi održavanja, pomažu u povećanju profitne marže. U kontekstu pametnih rješenja, precizna poljoprivreda nudi švicarski vojni nož poljoprivrednih tehnika za današnje i sutrašnje poljoprivrednike.
Za proizvodnju 1 kilograma mesa, u atmosferu je ispušteno 36.4 kg CO2, potrošeno oko 15 500 litara vode i 7 kg stočne hrane. Zemlje Juga uzgajaju soju i kukuruz koji će biti hrana za stoku uzgajanu na Sjeveru.
Iz statističkih podataka je jasno vidljivo da količina konzumacije mesa Zapadnog svijeta nije održiva. Potkrijepit ćemo ovu izjavu činjenicom da kada bi stanovnici Kine, Indije i Brazila trošili jednake količine mesa kao Zapadne zemlje, cjelokupna površina planeta ne bi bila dovoljna za uzgoj hrane za stoku.
Na industrijskim stočnim farmama, životinje su zbijene jedna uz drugu, bez mogućnosti kretanja, ispaše ili parenja. Telad se kolje nakon samo 6 mjeseci, ubrzano se gojeći visokoproteinskom hranom u isključivoj namjeri ostvarivanja što većeg profita u što kraćem vremenskom roku, što jeftinije moguće, bez obaziranja na kvalitetu, dobrobit životinja i zdravstvenu zaštitu.
Intenzivan uzgoj stoke koristi nevjerojatne količine vode. Za proizvodnju samo 1 kg kukuruza potrebno je potrošiti 900 litara vode, za 1 kg soje potrebne je 3000 litara vode, za 1 kg pilećeg mesa 3900 litara vode, za 1 kg svinjskog mesa 4900 litara vode, a za 1 kg kravljeg mesa 15 500 litara vode!
ANALIZA – U Republici Hrvatskoj, prema podacima s kraja 2021. godine djeluju 22 priznate proizvođačke organizacije iz 9 sektora koje okupljaju tek oko 700 članova, od ukupnog broj PG koji se kreće oko 170.000. Priznate proizvođačke organizacije djeluju u samo 10 županija smještenih u kontinentalnoj Hrvatskoj. Udruživanje poljoprivrednika morao bi biti strateški cilj hrvatske poljoprivredne politike budući da povezivanje proizvođača, poglavito malih poljoprivrednih gospodarstava, koja svojim količinama i tehnologijom proizvodnje nisu konkurentna na tržištu, te predstavlja razuman i racionalan pristup rješavanju problematike održivosti poljoprivredne proizvodnje i ravnopravnijeg nastupa na tržištu. Prema najavama Ministarstvo poljoprivrede će u okviru intervencija kroz novi Strateški plana ZPP-a nastaviti s provedbom potpora proizvođačkim organizacijama, a za razdoblje od 2023. do 2027. godine planira nastaviti s istom razinom potpore te se za intervencije za uspostavu proizvođačkih grupa i organizacija planira ukupno izdvojiti 4,5 milijuna eura, odnosno 900.000 eura godišnje.
„Novi ZPP donijet će niz novosti, ali je jasno da će i dalje za pojedine mjere i uspješnije povlačenja novca iz EU fondova,naročito iz ruralnog razvoja,jedan od ključnih uvjeta za lakše i isplativije dobivanje sredstava biti to da su poljoprivrednici dio Proizvođačkih organizacija. Zato je važno da se ubrza njihovo pokretanje, povezivanje i uspostavljanje kako bi se na vrijeme spremili za korištenje mjera za koje će udruživanje biti jedan od ključnih uvjeta. Novost je da Zajednička poljoprivredna politika u novom programskom razdoblju stavlja naglasak na proizvođačke organizacije koje će svojim ciljanim djelovanjima u sektoru za koji su priznate, u okviru operativnih programa, provoditi tzv. sektorske intervencije i na taj način pridonositi unaprjeđenju stanja u pojedinom sektoru, (a to je za sada jasno vidljivo i prisutno u sektoru voća i povrća) ocjena je stručnjaka Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Smarter se u praksi proteklih godina specijalizirao za uspostavljanju PO, posebice onih u sektoru voća i povrća. Za poljoprivrednike je važno da se do usvajanja Strateškog plana RH za novi ZPP o proizvođačkim organizacijama više priča i objašnjava malim proizvođačima koje su prednosti i pogodnosti koje će imati ako do 2023. godine postanu dio takvog udruženja poljoprivrednika. A ova je godina ključna za pokretanje PO.
U Hrvatskoj ima nešto više od 170.000 poljoprivrednih gospodarstava od kojih je 83 posto ili oko 110.000 mala gospodarstva po vrijednosti svoje proizvodnje. Uglavnom su to mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja djeluju neovisno jedna od drugih. Nasuprotno tome, daleko je veća koncentracija i među prerađivačima i među trgovcima. Ova asimetrija pregovaračkih pozicija otežava poljoprivrednicima obranu njihovih interesa u pregovorima s drugim akterima u opskrbnom lancu.
„Da bi se dobila veća snaga i moć pregovaranja poljoprivrednika, EU posebno podržava poljoprivrednike koji žele surađivati u proizvođačkim organizacijama kroz koncentriranje opskrbe, poboljšanje marketinga, pružanje tehničke i logističke pomoći svojim članovima, unapređenje upravljanja kvalitetom te prijenos znanje. EU priznaje posebnu ulogu koju imaju organizacije proizvođača, a kao rezultat toga, mogu zatražiti priznanje od zemlje EU u kojoj imaju sjedište. Organizacije proizvođača mogu imati različite pravne oblike, uključujući poljoprivredne zadruge, a udruživanje u proizvođačke organizacije jamči postizanje ekonomski isplative proizvodnje pojedinog proizvođača, čemu u prilog ide i veliki broj primjera uspješnog poslovanja proizvođačkih organizacija u Europskoj uniji“, ističu u Smarteru.
Zašto udruživanje ide sporo?
Na ovo pitanje vrlo dobar i ilustrativan odgovor ponudio je prof. dr. Ivo Grgić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
„Problem zadruga je enigma i koliko god o tome govorili, otpor je velik i nerazuman. Mladi poljoprivrednici mi spominju seljačke radne zadruge i partizane, a istodobno su im puna usta “dobro organiziranih poljoprivrednika, potrošača” u Italiji, Austriji, Francuskoj… Očito je da nismo došli do potrebne razine profesionalizacije poljoprivrede kako bi manji proizvođači shvatili da jedino u zadrugama imaju priliku opstati.“ Italija i Austrija su uspješne poljoprivredne zemlje koje nemaju velike poljoprivredne posjede, prosječna veličina posjeda je nešto veća nego u Hrvatskoj, ali su poljoprivrednici udruženi u brojne dobro organizirane kooperative ( zadruge) koje su priznate kao PO.
Osim razloga koje spominje profesor Ivo Grgić postoje i vrlo pragmatični razlozi koje poljoprivredne proizvođače odbijaju od udruživanja u PO. Potpuno je jasno da je osnivanje bilo kojeg oblika udruživanja snažno reguliran proces koji od proizvođača zahtjeva pripremu i organizaciju. U 2020 godini donijet je novi Pravilnik o proizvođačkim organizacijama i drugim oblicima udruženja primarnih poljoprivrednih proizvođača kao temeljni akt kojim se regulira osnivanje i djelovanje PO (NN 87/2020). Da bi se priznala od strane Ministarstva poljoprivrede, osnovana PO, ovisno o sektoru u kojem djeluje, mora zadovoljiti različite uvjete. Mora imati najmanje 7 članova i minimalnu vrijednost utržive proizvodnje od 3 milijuna kuna. Niti jedan član PO ne smije imati više od 50 posto ukupne utržive proizvodnje. No, što je još važnije nitko ne smije imati više od 50 posto glasova prilikom donošenja odluka u PO.
Svaki proizvođač mora dati podatke o svim svojim potencijalima proizvodnje, poljoprivrednom zemljištu, proizvodima, mehanizaciji. Podaci se provjeravaju i usklađuju s podacima koji su dani u Jedinstvenom zahtjevu koji se popunjava za dobivanje potpora. PO se može osnovati samo na temelju inicijative svojih članova, mora imati propisane dokumente o osnivanju i poslovni plan te udovoljiti ciljevima koje je Pravilnik o PO utvrdio.
Ovdje dolazimo do možda i najznačajnijeg uzroka za slab odaziv udruživanju u PO. Naime, proizvođači nerado daju svoje podatke o vrijednosti utržive proizvodnje. Osim slabog praćenja svojih poslovnih rezultata radi se i o podacima koji su vezani uz njihove porezne obveze, a poznato je da je jako mali dio proizvođača uopće u bilo kojem sustavu plaćanja poreza, a što bi realnim iskazivanjem njihovih prihoda od prodaje moglo promijeniti.
Pravna procedura također je prisutna i poljoprivrednici koji se žele udružiti moraju donijeti odluku o organizacijskom obliku koji je za njih optimalan. Da li da se osniva zadruga ili d.o.o. odnosno možda čak i d.d. Za sada prevladavaju razlozi da se većina proizvođača koji se udružuju radi priznavanja PO kao organizacijski oblik biraju Zadrugu. No, imamo i slučajeve da je to d.o.o.
Nakon registracije pravnog subjekta može se pristupiti daljnjim koracima potrebnim za priznavanje PO pred Ministarstvom poljoprivrede. To je prije svega izrada Poslovnog plana ali i izrada sve druga potrebne dokumentacija koju traži ministarstvo poljoprivrede. Nakon priznavanja PO odnosno,nakon odobrenja poslovnog plana od strane Ministarstva podnosi se Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pisani Zahtjev za isplatu potpore. A plaćanje potpora ovisi o vremenu raspisivanja javnog poziva. Cijela ta procedura je za poljoprivrednike često zahtjevna i potrebna im je stručna pomoć. U tom postupku Smarter je pravi partner za hrvatske proizvođače i svojim stručnim znanjima može olakšati cijeli ovaj postupak.
„Podaci pokazuju da udruživanje primarnih poljoprivrednih proizvođača u proizvođačke organizacije i dalje ide sporo. Ono prednjači u sektoru voća i povrća u kojem su trenutno priznate četiri PO i sektoru drugi proizvodi – za proizvod krumpir, u kojem također djeluju četiri priznate proizvođačke organizacije. Zatim slijede sektori žitarica, mlijeka i mliječnih proizvoda te govedine i teletine koji su zastupljeni s po tri proizvođačke organizacije po sektoru.U tijeku je postupak priznavanja još nekih – proizvođačke organizacije u sektoru vina, koja okuplja proizvođače s područja tri dalmatinske županije: Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, te je u visokoj fazi pripreme još jedna PO u sektoru voća i povrća“, ističu stručnjaci Smartera.
Nacionalna strategija i daljnje aktivnosti
S ciljem snažnijeg poticanja udruživanja Vlada RH je na sjednici održanoj 10. lipnja 2020. godine usvojila Nacionalnu strategiju za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća za razdoblje 2021. – 2023. Riječ je o trogodišnjem programu čiji se ciljevi postižu provedbom odobrenih operativnih programa priznatih proizvođačkih organizacija, a ciljevi se postižu uspješnom provedbom mjera, a mjere uspješnom provedbom prihvatljivih aktivnosti. Uspješnost provedbe operativnih programa i Nacionalne strategije mjeri se indikatorima, a provedba programa sufinancira se sredstvima iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske. Nacionalna strategija trebala bi se ostvariti u tri ključna područja:
tržišna orijentiranost, pozicioniranje i konkurentnost
održiva proizvodnja i učinkovito upravljanje prirodnim resursima
ublažavanje posljedica nepovoljnih tržišnih uvjeta i posljedica klimatskih promjena
Učinkovitom provedbom operativnih programa nastoji se doprinijeti ostvarivanju prioriteta i ciljeva Nacionalne strategije, a samim time i održivosti poslovanja te konkurentnosti proizvođačke organizacije i njezinih članova. Zahtjeve za odobrenjem operativnog programa podnijele su dvije proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća, a isti su odobreni dana 20. siječnja 2021. godine. Programi su trogodišnji, a ukupna procijenjena vrijednost provedbe iznosi 8.691.997,12 kuna, u prvoj godini 2.631.000,00 kuna. PO u svojim operativnim programima uglavnom planiraju investicijske zahvate, stručnu suradnju i edukaciju, promotivne aktivnosti i aktivnosti unaprjeđenja pripreme proizvoda za tržište.
Temeljem Operativnog programa jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2021. do 2026. te sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Ministarstvo poljoprivrede objavilo je ove godine javni poziv za prikupljanje i iskaz interesa potencijalnih korisnika – investitora u projekte izgradnje objekata logističko-distributivnih centara za voće i povrće. Ministarstvo poljoprivrede je iskazalo jasno svoje strateško opredjeljenje ( što je sukladno zahtjevima EK) da se ponudu malih poljoprivrednih gospodarstava kroz organizacije proizvođača mora objediniti te poticati udruživanja, suradnje i razmjene iskustava i znanja te unaprijediti položaj poljoprivrednika u sektoru voća i povrća. Što znači da će se na Javni poziv moći javiti samo PO organizacije koje su priznate u sektoru voća i povrća, gospodarski subjekti i jedinice područne (regionalne) i/ili lokalne samouprave. Proizvođače organizacije mogu se samostalno javiti na natječaj a mogu i u suradnji sa drugim gospodarskim subjektima pa i sa jedinicama lokalne samouprave ( što se uglavnom radi o Županijama).
Ozbiljnost svoje namjere poticanja daljnjeg udruživanja i davanja stvarne potpore proizvođačkim organizacijama će ministarstvo najbolje iskazati provođenjem ovog natječaja dajući prednost, prioritet i svu administrativnu podršku baš proizvođačkim organizacijama i pravim tržišnim proizvođačima koji su svoje poduzetničke ideje i poslovanje prilagodili zahtjevima tržišta i koji posluju na tržišnim osnovama. Do sada se ulaganja u hladnjače i distributivne centra i druge logističke kapacitete u vlasništvu države ili JLS nije pokazalo rentabilnim te su uglavnom takvi centri više služili uvoznim tvrtaka nego domaćim proizvođačima. U slučaju PO oni će najbolje znati štiti svoje interese na tržištu, a da im za to nije potrebno upravljanje poduzeća koja su u državnom vlasništvu (negativni primjer imamo u regionalnim veletržnicama kojima upravljaju i dalje JLS, a koje već niz godina posluju sa gubitkom). Tako da očekujemo puno konkretno pokazanu i prioritetnu potporu PO kao nosiocima izgradnje logističkih centara za voće i povrća.
„Trošenje sredstva potpore nije mjerilo uspješnosti funkcioniranja proizvođačke organizacije. Uspješnost rada proizvođačke organizacije i njena opstojnost ovise prije svega o stupanju integracije i podizanje međusobnog povjerenja među članovima. Naime, udruživanje proizvođača u PO predstavlja jedan od načina jačanja tržišnog položaja svakog pojedinog proizvođača, člana udruženja. Sa stajališta udruživanja, bolje pozicioniranje na tržištu zahtjeva između ostalog i reprezentativnost. To znači da svaki pojedini sektor treba biti organiziran na način da u njemu djeluje nekoliko, prema brojnosti udruženih proizvođača, velikih i ekonomski jakih proizvođačkih organizacija. Time se stvaraju pretpostavke za poštenije pregovaranje i uređivanje odnosa u skladu sa sektorskim ugovorima pomoću kojih se proizvođačima od strane prvog otkupljivača garantiraju količine, cijene i vremensko razdoblje otkupa njihovih proizvoda te drugi važni uvjeti otkupa. S druge strane, proizvođačka organizacija može i samostalno, o čemu svjedoče brojni primjeri, plasirati proizvode na tržište prema zahtjevima istoga“, zaključak je stručnjaka Smartera.
KLJUČNI KORACI ZA OSNIVANJE PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE:
Prikupljanje interesa potencijalnih članova
Popis poljoprivrednih gospodarstava koji su zainteresirani za udruživanje u PO
Izrada Statuta ili Pravila zadruge
Registracija na Trgovačkom sudu ili registru Zadruga
Izrada Poslovnog plana i potrebne dokumentacija za priznavanje PO
Podnošenje zahtijeva Ministarstvu poljoprivrede za priznavanje PO
Podnošenje zahtijeva za potporu Agenciji za plaćanje
