Tikvice naribati, nasoliti i pustiti oko pola sata da odstoje. Ocijediti ih rukama koliko vise mozete.
2.
Sitno sjeckani luk prodinstati na malo ulja, na kraju dodati sitno sjeckani cesnjak, neka samo malo pusti miris. Ohladiti.
Dip
1.
Pomijesati sve sastojke, zaciniti i ostaviti malo da odstoji da se prozmu zacini.
2.
Servirati polpete uz dip. Nama su najfinije mlake ili ohladjene na sobnoj temperaturi. Uz to fino pase tzatziki ili mijesana salata sa sjeckanom fetom. Mogu biti kao predjelo, ili samostalni obrok, pa cak i prilog.
3.
Opcija: uvaljati ih u mrvice, polijte malo otopljneog maslaca po njima, bit ce jos ukusnije i zapecite u pecnici.
Službeni je to dokument Ministarstva poljoprivrede koji uvodi poljoprivrednike u digitalno doba i budućnost digitalnih usluga. Ta iskaznica poljoprivrednicima omogućuje jednostavno i brzo obavljanje administrativnih postupaka iz udobnosti svog doma.
Elektronička poljoprivredna iskaznica (ePI) zamijenit će sve postojeće kartice koje su poljoprivrednici do sada koristili – tzv. Zelenu poljoprivrednu karticu, karticu plavog dizela i karticu za korištenje sredstava za zaštitu bilja. Prva pogodnost koju iskaznica donosi za poljoprivrednike je potpuno elektroničko podnošenje zahtjeva za potporu u AGRONET-u. Zahvaljujući njoj rasteretit će se administrativni sustav Agencije za plaćanja te ubrzati obrada i isplata potpora. Zahtjev za izdavanje ePI poljoprivrednici podnose u podružnicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Za podnošenje zahtjeva, koji se ispunjava u elektroničkoj formi, nužna je osobna iskaznica, OIB, e-mail i kontakt broj mobitela nositelja poljoprivrednog gospodarstva. Prvo izdavanje iskaznice je besplatno za nositelja (odgovornu osobu) poljoprivrednog gospodarstva.
ePI se može koristiti i za pristup sustavu e-Građani radi korištenja digitalnih usluga, npr. dohvaćanje dokumenata (domovnica, rodni list, potvrde o prebivalištu, …), za usluge HZMO-a, HZZO-a i porezne prijave.
Ministarstvo poljoprivrede, paralalno s uvođenjem ePI, radi na uspostavi novih sustava. Registar poljoprivrednih subjekata (RPS) povezat će informacijske sustave Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja i HAPIH-a te unaprijediti razmjenu podataka radi pojednostavljenja postupaka za poljoprivrednike. Poljoprivredni izvještajno upravljački sustav (PIUS) stvorit će osnovu za analize, kontrolu i izvještavanje te dobivanje jedinstvenog pregleda o poljoprivredi i poljoprivrednicima. Prethodno navedeni sustavi stvorit će preduvjet za brzu komunikaciju putem budućih web i mobilnih platformi: e-Poljoprivreda, m-Poljoprivreda i e-Savjetnik, kroz koje će poljoprivrednici moći pregledavati svoje podatke, statuse zahtjeva i isplata te dobiti informacije o aktivnostima i savjetima nadležnih tijela. Uspostavlja se i GeoPortal poljoprivrede, jedinstveno mjesto gdje će poljoprivrednici i zainteresirana javnost moći pregledavati prostorne podatke iz svih informacijskih sustava poljoprivrede, organizirane po tematskim područjima.
Ukoliko Vam je istekao certifikat na EPI kartici, potrebno je ispuniti Zahtjev te poslati u Vaš ured APPRRR.
Peradarnici u Petrinji prostirat će se na 85 hektara površine, na oko 50 hektara u Sunji te na isto toliko u Martinskoj Vesi. Početak je to finalizacije grandioznog projekta ukrajinskog poduzetnika Jurija Kosiuka, vlasnika tvrtke MHP na području Sisačko-moslavačke županije koji u njega namjerava uložiti više od 500 milijuna eura.
Riječ je o projektu u sklopu kojeg će se na području Petrinje, Sunje, Martinske Vasi, Popovače i Velike Ludine izgraditi više od 200 peradarnika, tvornica stočne hrane, valionica pilića, prostor za preradu te klaonica.
Kapacitet proizvodnje trebao bi u konačnici biti 25 milijuna komada peradi godišnje.
“Nakon tri godine mukotrpnog rada, prvo u Vukovaru, a onda na Banovini, došli smo u fazu konkretne realizacije ovog najvećeg projekta za Banovinu i Hrvatsku. Očekujem da će naša ministarstva, županija i općine na čijim područjima će se ovaj projekt realizirati dati sve od sebe kako bi se ubrzalo izdavanje sve potrebne dokumentacije”, kazao nam je Ivica Pirić, počasni konzul Ukrajine u Hrvatskoj koji je sve ove godine aktivno uključen u projekt.
Pirić i Majdak u nekoliko su navrata odlazili u Ukrajinu na razgovore s Kosiukom, a sve se odvijalo za vrijeme ruskih napada i uzbuna. Krajem prošle godine posjetili su MHP-ovu peradarsku farmu u mjestu Ladižin u Ukrajini, koja se nalazi na pola puta između Kijeva i Hersona, te se uvjerili u njezinu kvalitetu i model rada koji tvrtka želi primijeniti i u Hrvatskoj.
Prva faza – 315 milijuna eura Procijenjeno ulaganje u prvu fazu ovog projekta je 315 milijuna eura, što je povećanje od oko 100 milijuna eura u odnosu na prvotni plan. Majdak naglašava da bi do kraja godine trebala biti ishođena sva potrebna dokumentacija kako bi sredinom sljedeće godine mogla početi izgradnja objekata.
Prema njegovim riječima, cijeli projekt ima veliku podršku Vlade i premijera Andreja Plenkovića, a veliki doprinos njegovoj realizaciji daje i potpredsjednik Vlade Oleg Butković.
Uspješna realizacija ovog projekta mogla bi biti jedan od najvećih aduta HDZ-a na području Banovine sljedeće godine na parlamentarnim izborima. Državni tajnik očekuje da bi proizvodnja u toj prvoj fazi trebala početi sredinom 2025. godine, a projekt bi u potpunosti mogao biti završen do 2027. godine.
Prema Majdakovim riječima, sva proizvodnja iz ovih pogona bit će usmjerena na euro-azijsko tržište tako da nema nikakvog straha od ugrožavanja domaće peradarske proizvodnje. “Na taj segment smo posebno pazili”.
Pirić najavljuje skori dolazak g. Kosiuka u Hrvatsku, što bi bilo njegovo prvo putovanje van Ukrajine od početka ruske agresije.
“Očekujemo da s g. Kosijukom dogovorimo realizaciju otvaranja još dvije tvornice u Hrvatskoj za koje se još traži lokacija. Jedan od tih projekata bila bi tvornica hrane za hotele. Kosiuk u ovom trenutku ima razvijene poslove u Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji”, rekao je Pirić te naglasio kako su ga uspjeli uvjeriti da je upravo Hrvatska najbolja opcija za nova ulaganja, što je on prihvatio i zbog toga što cijeni pomoć hrvatske Vlade Ukrajini.
Stoga je svoja buduća ulaganja, vrijedna više stotina milijuna eura, odlučio koncentrirati u Hrvatskoj. “Važno je da su u ovim teškim trenucima Kosiuk i drugi ukrajinski gospodarstvenici, među kojima je i Rinat Ahmetov, odabrali Hrvatsku za plasiranje svojih investicija”, naglašava počasni konzul Ukrajine u Hrvatskoj.
Sadnice možete uzgajati sami iz sjemena ili ih kupite kod vrtlara.
Priprema tla
Zemlja na dobrom povrtnjaku je plodna, dobro odvodi vodu i dobro zadržava vlagu. Ako take zemlje na vrtu nemamo, moramo je pripremiti ili donijeti od negdje drugdje.
Ako je zemlja siromašna organske tvari, pomiješamo kompost ili zreli stajski gnoj. Tešku zemlju, gdje voda zastani, možemo poboljšati sa pijeskom. Ako je previše pješčana i ne zadržava vode, dodajemo glinu ili ilovaču.
Također je važno kakva je kiselost zemlje. Većina povrća raste dobro u blago kiseli zemlji s pH između 6 i 7. Ako kiselosti test pokazuje, da je zemlja previše kisela, dodamo vapno i svakih nekoliko godina ponovimo test kiselosti.
Planiranje sjetve i sadnje
U povrtnjaku uzgajamo povrće koje trebamo i volimo. Odlučimo se za povrće, koje će dobro rasti i voljeti će ga cijela obitelj. Količina povrća zavisi od veličine povrtnjaka.
Plan povrtnjaka je vrlo koristan alat koji će nam pomoći da pravilno razmjestimo povrće. U zimskim mjesecima, kad je previše hladno za rad u vrtu, na list papira skiciramo grede i povrće. Također označimo ako će tijekom godine na istoj gredi rasti dvoje različitih povrća. Plan sahranimo i redovito zapisujmo sve promjene povrća. Prije početka sljedeće sezone ćemo morati paziti, da na istoj gredi neće rasti isto povrće.
Jedno povrće može biti na jednoj gredi. Na taj način možemo prilagođivati širinu grede potrebama pojedinih povrća. Takav povrtnjak će izgledati uređen. Nedostatak takvog oblika je da je povrće nešto izloženije štetnicima. Također, moramo obratiti pozornost na visinu povrča. Povrće koje raste u visinu (grah, rajčica) ne smije biti zasađeno u južnome djelu povrtnjaka, da ne baca sjenu na drugo povrće.
Ako ste dobro upoznati s povrćem, onda možete formirati mješovitu sadnju povrća. Neko povrće ima vrlo povoljan utjecaj na drugo povrće, ako rastu zajedno. To možemo iskoristiti, tako da skupa sadimo povrće koje ima međusobno dobar utjecaj. Oprezni moramo biti, da ne kombiniramo povrće koji se međusobno ne utječu povoljno, jer neće dobro rasti.
Sjetva i sadnja
Odabir sjemena na tržištu je velik. Odlučimo se za sorte koje nam najbolje odgovaraju. Neki daju prednost domaćim sortama, drugi preferiraju sorti koje pružaju obilje usjeva. Važno je da sjemenke nisu prestare, pa provjerite datum isteka prije kupovine. Uvijek uzmimo vrećicu koja ima više do datuma isteka. Tijekom vremena, klijavost sjemena se smanjuje. Sjemenke se također može kupiti u papirnatim trakovima, gdje su sjemenke na pravoj međusobnoj udaljenosti.
Sjeme može biti posađeno ili sijeno u sjetvene grede odakle ih presadimo na grede. Možemo ih sijati u posude gdje klijao, a kasnije ih transplantiramo na grede. Kada sijemo na grede na otvorenom, grede dobro pripremimo. Sijamo kad su temperature iznad 7 stupnjeva Celzija.
Sjemenke sijemo u brazdama. Na gredama napravimo ravne brazde, koje su uredno duboke. Informacije o tome, kako duboke brazde trebaju biti, dobit ćemo na vrećici sa sjemenkama. Dubina brazdi zavisi od veličine zrna. Veća kad su zrna, dublja je brazda, ali ne više od 5 cm. Sjemena možemo ravnomjerno posuti u brazdu ili staviti pojedinačno. Ako je zemlja suha, onda zalijemo brazdu. Na kraju brazdu pokrijemo sa zemljom.
Sjemenke možemo saditi u jarake. Ti su posebno prikladni za biljke koje rastu zajedno. Lopatom ili motiku napravimo jarake od 20 do 25 cm širine i odgovarajuće dubine. Ravnomjerno stavimo zrno i pokrijemo sa zemljom.
Veća zrna posadimo u rupe, koje su pravo udaljene jedna od druge. Rupe napravimo s prstom i u svaku stavimo jedno zrno.
Povrće, koje ima malo sjeme, možemo sijati po površini grede. Površinu izravnamo i razbijemo grudi, onda ravnomjerno posujemo sjeme. Sjeme prekrijemo sa zemljom i stavimo koprenu, da zaštitimo sijeme ispred ptica.
