Mudanjiang Mega farma mliječnih krava nalazi se sjeveroistočno od Kine i najveća je na svijetu. Obilježava 123 milijuna eura vrijednu suradnju ruskih i kineskih investitora.
Farma je osnovana 2015. kao odgovor na rusku zabranu mliječnih proizvoda u EU, gdje je uskočila kako bi zadovoljila potrebe tržišta. Ova zadivljujuća farma upravlja s 22.500.000 hektara. Mega farma Mudanjiang City specijalizirana je za mliječne proizvode i ima oko 100.000 krava, tri puta više od najveće u SAD-u. Zapanjujuće je zamisliti razmjere takve farme i činjenicu da može proizvesti 800 milijuna litara mlijeka godišnje.
Mliječne krave uvezene su u Kinu iz Australije, Novog Zelanda i Urugvaja. Krave se drže unutra i hrane se mješavinom žitarica i stočne hrane umjesto da pasu na velikim površinama zemlje. Zemljište u Kini je ograničeno i primjena američkog modela uzgoja bila je najprikladnija za kineski mljekarski sustav. Po američkom modelu, krave se tijekom cijele godine drže u zatvorenom prostoru i žive u mračnim stajama s ograničenim pristupom suncu. Međutim, radi udobnosti krava održava se odgovarajuća ventilacija i pijesak koji se mijenja dva puta dnevno. Krave se muzu tri puta dnevno u ciklusu od 8 minuta na rotacijskom sustavu.
Specijalizirane tehnike uzgoja i hranidbe osmišljene su za povećanje prinosa iu posljednje tri godine povećale su proizvodnju po kravi za gotovo 30% s oko 6 tona godišnje na 8 tona. Tvrtka pomno prati proizvodnju od početka do kraja. Sjeme bikova najviše kvalitete iz SAD-a koristi se za oplodnju junica visokog prinosa.
Ova velika kineska mega farma ne opskrbljuje mlijekom samo Ruse, već je u zemlji zabilježen ogroman porast potrošnje mlijeka među Kinezima. Rečeno je da većina Kineza ne podnosi laktozu, šećer u mlijeku, iako piće postaje sve popularnije u zemlji kao rezultat povećanog raspoloživog dohotka za razliku od prije gdje si nisu mogli priuštiti mliječne proizvode. Nadalje, Kinezi su sada više zabrinuti za životinjske bjelančevine kao dio svoje prehrane.
Direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša zaželjela je dobrodošlicu na sajmove koji su okupili sve najbolje iz poljoprivrede i koji na svojevrstan način znače veliki povratak poljoprivrede u grad Zagreb. Čak šest izlagačka paviljona, na 16.000 četvornih metara, međunarodni sajmovi uz sudjelovanje 21 zemlje, uz 200 sati kvalitetnog program koji će se održavati na šest pozornica, samo su neki od impresivnih podataka. Zato su voditelj sajmova Damir Pavlek i njegov tim, kasnije i od drugih predstavnika pokrovitelja i partnera, dobili velike pohvale.
Zagrebački velesajam u idućih će četiri dana tako biti jedinstveno mjesto, gdje će se, među ostalim, u uređenim i grijanim paviljonima, promovirati poljoprivreda i programi za poljoprivredna zanimanja, ali biti će i najveće nutricionističko savjetovalište. Sajmovi su pripremljeni prema standardima eminentnih međunarodnih organizatora i pokazat će kakve su perspektive u ovoj prevažnoj gospodarskoj grani.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović istaknuo je da Komora oduvijek sudjeluje u aktivnostima i podržava ovu značajnu manifestaciju. Upravo je održavanje ovakvih sajmova jedan od njihovih zadataka kako bi okupljene članove, informirali o svim dostignućima na ovome području. Osvrnuo se i na izazove s kojima smobdanas suočeni od energetske krize zbog rata u Ukrajini, rasta cijena za krajnje potrošače i probleme u lancima globalne opskrbe. Naglašena je važnost povezivanja turizma i poljoprivrednih proizvođača.
Grad Zagreb je na sajmovima osigurao prostore za 32 izlagača s područja Zagreba. Osvrnuo se i na poznatu zagrebačku oznaku standard kvalitete “Plavi ceker”.
NA ZAHTJEV europskog tužiteljstva (EPPO) bivšem ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću blokirana je vinarija koja se nalazi u Rezovcu kod Virovitice, javlja Telegram. Europski tužitelji protiv njega još uvijek vode istragu zbog malverzacija s novcem iz europskih fondova te ga povezuju s nešto više od 2.9 milijuna kuna nezakonite imovinske koristi.
Sada je procijenjeno da upravo toliko vrijedi Tolušićeva vinarija, pa je Županijski sud u Zagrebu prihvatio zahtjev EPPO-a i donio privremenu mjeru kojom se bivšem ministru zabranjuje prodaja zgrade u rezovačkim vinogradima.
Država se želi osigurati da, u slučaju da Tolušić bude proglašen krivim, može naplatiti štetu. Ova privremena mjera može trajati najduže dvije godine a da optužnica protiv okrivljenog nije potvrđena. U slučaju da taj rok istekne, vinarija će biti odblokirana.
Bivši ministar bio je u istražnom zatvoru
Podsjetimo, Tolušiću je istražni zatvor određen 8. srpnja zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, kao i Željku Ferencu, zaposleniku Ministarstva poljoprivrede. Izašao je 29. srpnja.
Tolušića i Ferenca Europski tužitelji terete da su nezakonito izvukli europske milijune. Ferenc je pomogao Tolušiću lažirati dokumentaciju za natječaj u vezi vinograda. Uspjeli su izvući 2.9 milijuna kuna, a pokušali su još 1.5 milijuna.
Bivši ministar je novac dobio za vinariju, a uz pomoć Ferenca pokušao je lažirati dokumentaciju da dobije još 1.5 milijuna kuna. U lažiranoj dokumentaciji je stajalo da nema zasađen vinograd jer se javio na natječaj na kojem ne bi mogao proći sa starim zasadima.
U lipnju 2021. Tolušić je imao posađenu vinovu lozu. Europski tužitelji tvrde da je lažirao i drugu dokumentaciju. Kada nije prošao na natječaju, Tolušić je počupao već posađenu lozu, a Ferenc je pisao Ministarstvu poljoprivrede te napravio elaborat kako bi bivši ministar dobio europski novac.
Proizvodnja jaja u Europskoj uniji znatno se smanjila, pogotovo jaja iz slobodnog uzgoja, a osim općenito manje proizvodnje i posljedica energetske krize koja je nastala kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu, okidač za to bila je i ptičja gripa. Gotovo 50 milijuna peradi stradalo je ove godine u Europi zbog opasnosti od ptičje gripe i usmrćivanja divljih i domaćih ptica. Visoka razina bolesti kod divljih ptica dovodi do povećanja broja slučajeva na komercijalnim farmama, a ne nazire se rješenje koje bi taj problem stavilo pod kontrolu.
U Hrvatskoj su od prošlog utorka na snazi oštre mjere za sprječavanje pojave i širenja influence ptica u cijeloj zemlji, nakon nekoliko potvrđenih slučajeva ptičje gripe i određivanja zona ograničenja. Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da se sva perad i ptice moraju držati “u zatočeništvu u zatvorenim nastambama” kako bi se spriječio svaki kontakt s divljim pticama.
Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi, a obavezna je provedba higijenskih i biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi.
“Blage zime pridonose sve većem broju zaraženih divljih ptica i ove godine se prvi puta virus širio čitave godine, čak i u srpnju i kolovozu”, kaže Dražen Čurila, vlasnik i suosnivač farme jaja Luneta u Svetom Đurđu kod Ludbrega, jedan od najvećih hrvatskih izvoznika konzumnih jaja, za tportal.
Zbog ptičje gripe dolazi i do velike nestašice jaja, a to je tržište ionako u krizi uslijed ogromnog porasta troškova proizvodnje, zbog čega je velik broj proizvođača smanjio ili potpuno prekinuo proizvodnju. “Teško je prognozirati kako će se dalje situacija razvijati, ali nestašica jaja će svakako potrajati barem do Uskrsa, ako ne i dulje”, smatra Čurila.
Nekoliko je čimbenika koji utječu na ukupni rast cijena jaja, zbog čega je teško reći koji je glavni, no stabilizaciji cijena u prilog zasigurno ne ide ptičja gripa. Usto je Državni zavod za statistiku (DZS) nedavno procijenio da će cijena konzumnih jaja rasti za čak 43 posto, svinja za 28,4 posto, goveda za 18,3 posto, peradi za 13,5 posto, a mlijeka za 20 posto.
“Kako se radi o živim organizmima, puno je bolesti i nametnika koji uništavaju poljoprivredni potencijal, neke farme u Hrvatskoj su zbog toga zatvorene. No poljoprivrednom proizvođaču može se pomoći jer nisu oni krivi što se te bolesti periodično pojavljuju.
Država u tim situacijama uz mjere iz Programa ruralnog razvoja nudi dodatne mogućnosti pomoći jer je riječ o izvanrednim okolnostima i slučajevima, a u to se može uključiti i lokalna zajednica. Vjerujem da farme pilića neće ostati prazne, ali potrajat će dok se to ne riješi”, kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu te vlasnica tvrtke Geja savjetovanje.
Inputi rasli gotovo 50 posto
Osvrnula se pritom i na slučaj farme za proizvodnju i prodaju jaja Lukač koja zbog salmonele mora usmrtiti 150.000 kokoši. Blažić kaže da budućnost farme ovisi o tome je li ona osigurana te je li gospodarstvo u mogućnosti nastaviti poslovanje. Dodaje i da se osim mjera iz Programa ruralnog razvoja mogu dobiti sredstva iz EU fondova za ruralni razvoj ako je ukupni ili dio poljoprirednog potencijala uništen.
“Taj je natječaj gotovo stalno otvoren jer je puno sličnih situacija s obzirom na situaciju u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Cijene jaja najviše rastu, uz žitarice koje su dio stočne hrane, što opet utječe na samu cijenu mesa općenito, tako i pilećeg, a samim time i na jaja. Možemo sigurno očekivati daljnji rast cijena. Poljoprivrednici se nalaze u u jako teškoj poziciji jer su im inputi rasli skoro 50 posto, od čega je samo gnojivo naraslo više nego dvostruko. Stočna hrana je rasla 30 posto, energija je naglo išla gore… U takvim uvjetima su rasle i cijene jaja, ali ne u mjeri u kojoj su rasle cijene uvoznih sirovina”, kaže Blažić. Podsjetila je i na vremenske (ne)prilike i klimatske ekstreme koji su utjecali na poljoprivrednike koji su, kaže, stalno suočeni s rizicima.
Proizvođači jaja i peradari još su prije Uskrsa ove godine poručili da bi zbog rekordnih troškova proizvodnje, otkupnih cijena jaja i aktualne krize mogli staviti ključ u bravu. Problemi u sektoru su brojni, a daleko najveći je skupa hrana za perad, čija se cijena formira na svjetskim burzama iako je proizvedena prije aktualnih kriza, piše tportal.
