Naslovnica Blog Stranica 35

Milijuni tona žitarica blokirani – a svijet gladuje!

Ukrajinski ministar poljoprivrede Mykola Solsky kaže: “Prije rata Ukrajina je izvozila oko 5 milijuna tona žitarica mjesečno. Sada je teritorij morskih luka zatvoren. Imamo najmanje 20 milijuna tona starog žita koje se ovog proljeća nije moglo izvesti.

Milijuni tona žitarica su zaglavljeni u Ukrajini. U silosima za žito, lukama, na brodovima i željezničkim vagonima. Svijetu treba svaka tona žitarica, ali nema puta do kupaca. Ne brodom i ne vlakom.

Ukrajinska žetva 2021. iznosila je 106,4 milijuna tona žitarica i uljarica, od čega je 43 milijuna tona izvezeno prije ruske invazije. Uz godišnju domaću potrošnju od oko 30 milijuna tona žitarica i uljarica (uljana repica, suncokret), to znači da je u Ukrajini trenutno zarobljeno oko 33 milijuna tona žitarica starih usjeva i uljarica. To je oko trećine ukupne žetve.

Zaostatak vagona na graničnim prijelazima i zahtjevi stranih partnera za smanjenjem broja vlakova potaknuli su Ukrajinu da privremeno ograniči isporuku robe iz Ukrajine u Poljsku i Rumunjsku željeznicom, rekao je zamjenik trgovinskog direktora državne transportne tvrtke Ukrzaliznytsia Valery Tkachov. Sredinom travnja na graničnim prijelazima osigurano je 29.500 vagona. Broj je porastao za 28% od početka mjeseca.  

Situacija u Ukrajini također ostaje vrlo napeta, jer borbe na istoku zemlje nastavljaju eskalirati. Dodajući izravnu prijetnju proizvodnji u 2022., tržište se sada pita je li zemlja u stanju osigurati i izvoziti iznimno visoke razine zaliha koje se očekuju na kraju kampanje. Brod sa 71.000 tona ukrajinskog kukuruza prvi je put napustio rumunjsku luku Constanta.

Bila je to prva velika pošiljka ukrajinskog žita od ruske invazije na Ukrajinu. “Ovo je bio prvi Panamax s ukrajinskim kukuruzom koji je napustio luku”, rekao je Viorel Panayt, predsjednik rumunjskog lučkog operatera Comvex. Dodao je da je još 80.000 tona ukrajinskog žita već prevezeno u Constantu, a još 80.000 tona je na putu za luku.

Ministarstvo infrastrukture Ukrajine objavilo je da će četiri morske luke Berdjansk, Mariupolj, Skadovsk i Herson ostati zatvorene zbog rata koji vodi Rusija.

Prema željezničkim statistikama, u ožujku je oko 310.000 tona žitarica utovareno za izvoz preko kopnenih granica. Ukupni iznos uključuje 1,2 tisuće tona pšenice, 4,7 tisuća tona ječma i 302 tisuće tona kukuruza. Početkom travnja na pojedinim graničnim prijelazima formirali su se redovi vagona. Ponekad je vrijeme kašnjenja bilo 2-3 tjedna.

“Trenutno je 4,5 milijuna tona žitarica zaglavljeno u ukrajinskim lukama i na brodovima i ne može se koristiti”, rekao je direktor Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda (WFP) u Njemačkoj Martin Frick, njemačka tiskovna agencija.

Gradnja štale je rizična i iznimno skupa

Svatko tko sada želi graditi staju, gospodarsku zgradu ili stambenu zgradu morao je kopati duboko u džep. Uska grla u isporuci, energetska kriza, nestašica sirovina i rat u Ukrajini dižu troškove izgradnje preko krova

Troškovi poljoprivredne izgradnje koje je utvrdio Federalni zavod za statistiku u Njemačkoj u siječnju su bili na rekordnoj razini. Pritom su konstrukcije štala bile gotovo 13 posto skuplje nego prethodne godine. A ti su podaci prikupljeni prije izbijanja ukrajinskog rata i sankcija Rusiji . Troškovi energije i transporta , kao i cijene građevinskog materijala, cementa, željeza i drva neobuzdano rastu.

Tome se pridodaju i rastuće kamate na zgrade . Od početka godine uvjeti za desetogodišnje kredite više su nego udvostručeni. Bankovni stručnjaci trenutačno vjeruju da će kamatne stope na desetogodišnje kredite do kraja godine porasti na 2,5 do 3 posto – s oko 1,0 posto u prosincu.

Ali to nije ništa u usporedbi s poskupljenjem građevinskog materijala i građevinskog materijala te usluga vezanih uz gradnju. Tko doista treba ili želi graditi staju, gospodarsku zgradu ili stambenu zgradu, sada je morao kopati duboko u džep . Uska grla u isporuci, nestašica sirovina, povećana potražnja u zemlji i inozemstvu utjecali su na građevinski sektor: gradnja je znatno poskupjela!

Kako je izvijestio Federalni zavod za statistiku (Destatis), cijene pojedinih građevinskih materijala kao što su drvo i čelik u prosjeku su porasle 2021. godine više nego ikad od početka istraživanja 1949. godine. Građevinsko drvo poraslo je za 77,3% u odnosu na prethodni godišnji prosjek, krovne letve 65,1%, drvo 61,4%. Čak su i cijene iverice, za koju se obično koristi otpadna piljevina, porasle za 23,0%.

Iako se radi o već prerađenim proizvodima, povećana cijena sirovina također je izravno povećala troškove izgradnje . Bakar, koji je neophodan za dalekovode i grijanje, primjerice, poskupio je za 27 posto.

Rast cijena nafte također je potaknuo cijene na gradilištima . Bitumen na bazi nafte u 2021. godini poskupio je u prosjeku za 36,1% u odnosu na 2020. Ovaj građevinski materijal koristi se, između ostalog, u cestogradnji, ali i za brtvljenje krovova, zgrada i temelja od prodora vode.

Općenito visoke cijene energije bile su i razlog za više stope inflacije za kemijske proizvode koji se široko koriste u građevinskom sektoru. Proizvođačke cijene izolacijskih ploča od plastike poput stiropora bile su 20,7% iznad razine prethodne godine. Epoksidna smola, važno vezivo za boje i lakove, također je poskupjela za 28,9%.

Cijene građevinskih usluga rasle su s poskupljenjem građevinskog materijala. Sveukupno su cijene izgradnje novih stambenih zgrada u 2021. godini u prosjeku porasle za 9,1% u odnosu na prethodnu godinu. Rekordna poskupljenja drvenog građevinskog materijala vjerojatno su jedan od razloga zašto je stolarska i drvena konstrukcija zabilježila najveći rast u ljušturama. Poskupjeli su u prosjeku za 29,7% u 2021. u odnosu na 2020. godinu.

Ali cijene su naglo porasle i u drugim područjima. Radovi na odvodnji u prosjeku su koštali 10,9 posto više nego godinu ranije, krovopokrivački i hidroizolacijski radovi 10,5 posto, a vodoinstalaterski radovi 10,4 posto.

Austrija čini ugar u potpunosti iskoristivim

Austrija je implementirala oslobađanje EU-a na nacionalnoj razini putem pravnog okvira koji je sada stvoren. Ove dodatne količine hrane sada su, između ostalog, važne za Svjetski program hrane. Jako je ovisna o opskrbi iz Ukrajine kao ‘žitnice Europe’. Ove isporuke žitarica sada nedostaju. Zato je potrebna zamjena. Austrijska ministrica poljoprivrede Elisabeth Köstinger kaže: “Svaki hektar koji unesemo u uzgoj u Europi, uključujući i austrijski doprinos, pomaže.”

Nacionalni pravni okvir koji je sada stvoren ima za cilj pružiti poljoprivrednicima fleksibilnost koja im je potrebna za uzgoj. Ključne točke su:

  • Uredba uključuje samo ekološka prioritetna područja (ÖVF) u okviru 1. stupa (izravna plaćanja) za 2022. godinu. Mjere u ÖPUL- u ostaju nepromijenjene.
  • Potencijalno je pogođeno oko 9.000 hektara ugara u Austriji. Ukupni potencijal EU je oko 4 milijuna ha.
  • Površine se puštaju na korištenje za ispašu ili košnju i za uzgoj svih ratarskih kultura. Dopuštena je uporaba pesticida.
  • Glavni cilj je povećati europsku proizvodnju. To bi trebalo djelomično nadoknaditi očekivani gubitak zarade u Ukrajini.
  • Provedba u Austriji najavljena je izmjenom nacionalnog pravilnika o izravnim plaćanjima za 2022. u Saveznom zakonskom glasniku.
  • Ovo izuzeće ne utječe na postojeće ugovore za područja biološke raznolikosti u okviru ÖPUL-a i nastavljaju se primjenjivati ​​nepromijenjeni.
  • To znači da će se ove površine (cca 45.000 ha oranica) i dalje zadržati kao područja s posebno pozitivnim utjecajem na okoliš.
  • Prijava se vrši kao i obično putem AMA-e ili s odgovarajućim kodiranjem u sklopu MFA 2022.

Sretan Vam i blagoslovljen Uskrs

U proljeće rano kad se priroda budi, zbog dana jednog sretni su ljudi. Na licu se vide znakovi sreće jer u poljoprivredne radove se intenzivno kreće…🚜🌽🍉🍎🥕🍓🍒🍇🍀🥔🌻🐄🐖🐤🐑