na Sveučilištu u Zadru započela prva konferencija o mediteranskoj poljoprivredi Dalmatinka.
Konferenciju je otvorio državni tajnik Zdravko Tušek koji je imao i uvodno izlaganje na temu digitalne
poljoprivrede, a u uvodnom govoru obratila se u ime domaćina i rektorica zadarskog Sveučilišta
profesorica Dijana Vican, kao i dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji pruža
programsku potporu, profesor Ivica Kisić. Predsjednik organizacijskog odbora Danijel Koletić iz
agencije Apriori World istaknuo je: „Mediteranska poljoprivreda stoljećima inspirira i hrani ljude.
Danas smo ovdje kako bismo zajedno promicali u doba novih tehnologija i novih mogućnosti
mediteransku poljoprivredu, definirali potencijale, a isto tako razmijenili mišljenja o stvaranju boljeg
brend identiteta mediteranske poljoprivrede.“
Član organizacijskog odbora profesor Zoran Šikić, ispred Sveučilišta u Zadru, izjavio je: „Konferencija
Dalmatinka s motom inspiriramo poljoprivredu je odličan koncept za ukazati na današnje izazove
poljoprivrede i u zelenom i plavom dijelu, u značajno izmjenjenim okolišnim prilikama posebno
Mediterana. Obveza akademske zajednice je podizati obrazovnu strukturu, ukazivati na nužnost
transformacije poljoprivrednog sektora, uvođenje novih tehnologija i digitalizacije s čime se na
Sveučilištu u Zadru i vodimo.“
Prvu konferenciju obilježilo je izlaganje i ravnatelja Uprave za ribarstvo, Ante Mišure, kao i Zdravka
Baraća, ravnatelja Uprave za stočarstvo Ministarstva poljoprivrede. Iako je područje mediteranske
poljoprivrede veliko, program konferencije osvrnuo se na teme o pršutu, vinu, mandarinama,
maslinarstvu te ribarstvu. Potencijali mediteranske poljoprivrede na područlu stočarstva su velike,
kao i za sve mlade poljoprivrednike imajući u vidu da novo programsko razdoblje predviđa i
povećanje financijskih sredstava za razvoj poljoprivrede. Posebnu pozornost konferencija je dala
mladim poljoprivrednicima programski kroz panel koji moderira profesorica Martina Skendrović
Babojelić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu na temu „Iskustva maldih poljoprivrednika i vizija
razvoja mediteranske poljoprivrede“.
Konferencija je obuhvatila i temu o ribarstvu, ali gledajući u budućnost. Panel pod nazivom
„Perspektive hrvatskog ribarstva 2030“ kojeg moderira profesor Lav Bavčević s Odjela za ekologiju,
agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, ima za cilj govoriti o perspektivama hrvatskog ribarstva.
Prva konferencija o mediteranskoj poljoprivredi „DALMATINKA“
Neobrađene zemlje imamo za prehraniti 11 milijuna ljudi
Prema UNESCO-u, Hrvatska je u Europi treća po izvorima pitke vode, bogatiji su samo Norveška i Island
Hrvatska je među 30 vodom najbogatijih država na svijetu, a navodnjava manje od tri posto poljoprivrednih površina. Ima idealne uvjete za poljoprivredu, a najmanje 400.000 hektara je neobrađeno. Dok raste potražnja za ekološki proizvedenom hranom, zbog nekontrolirane upotrebe pesticida masovno ugibaju pčele. Bogati smo šumama, a namještaj uvozimo… Neki su to od hrvatskih apsurda (ima ih još) koji desetljećima izazivaju čuđenje a da se ništa značajnije ne mijenja.
Stoke sve manje Institut za primijenjenu ekologiju Oikon procijenio je da u Hrvatskoj oko 400.000 hektara poljoprivrednog zemljišta stoji neobrađeno. Član uprave dr. sc. Vladimir Kušan smatra da bi se u razmjerno kratkom roku moglo početi obrađivati ili koristiti za proizvodnje hrane, a doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu vjeruje da bi se uzgojem hrane na toj površini potencijalno moglo prehraniti oko 11 milijuna ljudi, ako se zna da jedan hektar može prehraniti 27 ljudi godišnje. Lika i Dalmacija imaju najviše neobrađenog zemljišta, a najmanje sjeverozapadne županije i Osječko-baranjska županija. Prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj po hektaru iznosi 3325 eura za oranice, 1832 eura za livade i 1791 eura za pašnjake. Najviše su u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, a najniže u Ličkoj, Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Uz more, najviše su cijene poljoprivredna zemljišta u zadarskom zaleđu i neretvanskoj dolini. Još se ne zna što će biti kad iduće godine istekne moratorij na kupnju poljoprivrednog zemljišta stranim pravnim i fizičkim osobama.
Hoće li nam strane kompanije i pojedinci pokazati kako se gospodari oranicama i voćnjacima? Drugi je problem rascjepkanost zemljišta. Od ukupno 1,5 milijuna hektara zemljišta, čak 76 posto poljoprivrednika koristi površine manje od pet hektara. Tržišno orijentirani poljoprivrednici u prosjeku koriste 15,9 hektara poljoprivrednog zemljišta i drže 8,3 stočnih jedinica, čime ostvaruju prosječnu ekonomsku veličinu od 24.100 eura. To je u prosjeku manje od polovice prosječne neto dodane vrijednosti prosječnog tržišno orijentiranog poljoprivrednika Europske unije, čime se Hrvatska našla u društvu s Ciprom, Litvom, Maltom, Poljskom, Grčkom, Rumunjskom i Slovenijom. Unatoč milijardama ulupanima u razne mjere i poticaje koji su se nemilice trošili, pa i na muljanje, stoke je na farmama sve manje. Hrvatska je prije deset godina imala 65.000 poljoprivrednih gospodarstava registriranih za proizvodnju mlijeka, danas ih je oko 3800, sedamnaest puta manje. Velika su očekivanja od najavljene komasacije jer su parcele prosječne veličine 0,8 hektara, što uvelike povećava troškove proizvodnje hrane. Nositelji poljoprivrednih gospodarstva uglavnom su osobe starije životne dobi, pa čak 40 posto gospodarstava nose stariji od 65 godina. Samo 7,5 posto ih ima visokoškolsko obrazovanje.
Pod ekološkom proizvodnjom je svega 7,2 posto zemljišta. Ne isplati se plaćati U Međimurju, gdje godinama pokušavaju razviti biološko-dinamičku poljoprivredu po učenju dr. Rudolfa Steinera, koji je tamo rođen, dvije godine bilježe katastrofalan pomor oko 80 milijuna pčela jer neodgovorni ratari prskaju polja pesticidima koji ili su zabranjeni ili ih se koristi u vrijeme kad su pčele u letu. Što rade inspekcije? Hrvatska je samodostatna u proizvodnji žitarica i uljarica. Najvažniji poljoprivredno-prehrambeni izvozni proizvodi u 2020. godini bili su kukuruz, soja, cigarete i pšenica, a u uvozu svinjsko meso, hrana za životinje, pekarski proizvodi i živa goveda za tov. I dok je Izrael pustinju pretvorio u plodna polja i ima 46 posto površina pod navodnjavanjem, u Hrvatskoj je to tek oko 2,5 posto. Štete od suše mjere se milijardama kuna. Ako se gdjegdje i sagrade sustavi za navodnjavanje, odaziv poljoprivrednika je malen jer kažu da im se ne isplati plaćati vodu pa se snalaze s cisternama. Nevjerojatan je, usput, i podatak da je gubitak vode u vodoopskrbi oko 50 posto. Prema UNESCO-ovom izvješću o vodnim zalihama, Hrvatska je u Europi treća po izvorima pitke vode, bogatiji su samo Norveška i Island. Raspolažemo s 32.818 prostornih metara godišnje obnovljive pitke vode po stanovniku. Osim vode, imamo i šume. Čak 49,3 posto površine Hrvatske je pod šumama, 2,759.039 hektara, s oko 300 milijuna tona drvne mase. Nešto više od 37 posto šuma čini bukva, 11,6 posto hrast lužnjak, a 9,4 kitnjak. Hrvatska umjesto da od drvne mase prozvodi finalne proizvode poput namještaja i parketa, izvozi sirovinu niske vrijednosti, a namještaj uvozi, na što je upozoreno lani na drvno-tehnološkoj konferenciji u Opatiji.
Milijuni tona žitarica blokirani – a svijet gladuje!
Ukrajinski ministar poljoprivrede Mykola Solsky kaže: “Prije rata Ukrajina je izvozila oko 5 milijuna tona žitarica mjesečno. Sada je teritorij morskih luka zatvoren. Imamo najmanje 20 milijuna tona starog žita koje se ovog proljeća nije moglo izvesti.
Milijuni tona žitarica su zaglavljeni u Ukrajini. U silosima za žito, lukama, na brodovima i željezničkim vagonima. Svijetu treba svaka tona žitarica, ali nema puta do kupaca. Ne brodom i ne vlakom.
Ukrajinska žetva 2021. iznosila je 106,4 milijuna tona žitarica i uljarica, od čega je 43 milijuna tona izvezeno prije ruske invazije. Uz godišnju domaću potrošnju od oko 30 milijuna tona žitarica i uljarica (uljana repica, suncokret), to znači da je u Ukrajini trenutno zarobljeno oko 33 milijuna tona žitarica starih usjeva i uljarica. To je oko trećine ukupne žetve.
Zaostatak vagona na graničnim prijelazima i zahtjevi stranih partnera za smanjenjem broja vlakova potaknuli su Ukrajinu da privremeno ograniči isporuku robe iz Ukrajine u Poljsku i Rumunjsku željeznicom, rekao je zamjenik trgovinskog direktora državne transportne tvrtke Ukrzaliznytsia Valery Tkachov. Sredinom travnja na graničnim prijelazima osigurano je 29.500 vagona. Broj je porastao za 28% od početka mjeseca.
Situacija u Ukrajini također ostaje vrlo napeta, jer borbe na istoku zemlje nastavljaju eskalirati. Dodajući izravnu prijetnju proizvodnji u 2022., tržište se sada pita je li zemlja u stanju osigurati i izvoziti iznimno visoke razine zaliha koje se očekuju na kraju kampanje. Brod sa 71.000 tona ukrajinskog kukuruza prvi je put napustio rumunjsku luku Constanta.
Bila je to prva velika pošiljka ukrajinskog žita od ruske invazije na Ukrajinu. “Ovo je bio prvi Panamax s ukrajinskim kukuruzom koji je napustio luku”, rekao je Viorel Panayt, predsjednik rumunjskog lučkog operatera Comvex. Dodao je da je još 80.000 tona ukrajinskog žita već prevezeno u Constantu, a još 80.000 tona je na putu za luku.
Ministarstvo infrastrukture Ukrajine objavilo je da će četiri morske luke Berdjansk, Mariupolj, Skadovsk i Herson ostati zatvorene zbog rata koji vodi Rusija.
Prema željezničkim statistikama, u ožujku je oko 310.000 tona žitarica utovareno za izvoz preko kopnenih granica. Ukupni iznos uključuje 1,2 tisuće tona pšenice, 4,7 tisuća tona ječma i 302 tisuće tona kukuruza. Početkom travnja na pojedinim graničnim prijelazima formirali su se redovi vagona. Ponekad je vrijeme kašnjenja bilo 2-3 tjedna.
“Trenutno je 4,5 milijuna tona žitarica zaglavljeno u ukrajinskim lukama i na brodovima i ne može se koristiti”, rekao je direktor Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda (WFP) u Njemačkoj Martin Frick, njemačka tiskovna agencija.
Gradnja štale je rizična i iznimno skupa
Svatko tko sada želi graditi staju, gospodarsku zgradu ili stambenu zgradu morao je kopati duboko u džep. Uska grla u isporuci, energetska kriza, nestašica sirovina i rat u Ukrajini dižu troškove izgradnje preko krova
Troškovi poljoprivredne izgradnje koje je utvrdio Federalni zavod za statistiku u Njemačkoj u siječnju su bili na rekordnoj razini. Pritom su konstrukcije štala bile gotovo 13 posto skuplje nego prethodne godine. A ti su podaci prikupljeni prije izbijanja ukrajinskog rata i sankcija Rusiji . Troškovi energije i transporta , kao i cijene građevinskog materijala, cementa, željeza i drva neobuzdano rastu.
Tome se pridodaju i rastuće kamate na zgrade . Od početka godine uvjeti za desetogodišnje kredite više su nego udvostručeni. Bankovni stručnjaci trenutačno vjeruju da će kamatne stope na desetogodišnje kredite do kraja godine porasti na 2,5 do 3 posto – s oko 1,0 posto u prosincu.
Ali to nije ništa u usporedbi s poskupljenjem građevinskog materijala i građevinskog materijala te usluga vezanih uz gradnju. Tko doista treba ili želi graditi staju, gospodarsku zgradu ili stambenu zgradu, sada je morao kopati duboko u džep . Uska grla u isporuci, nestašica sirovina, povećana potražnja u zemlji i inozemstvu utjecali su na građevinski sektor: gradnja je znatno poskupjela!
Kako je izvijestio Federalni zavod za statistiku (Destatis), cijene pojedinih građevinskih materijala kao što su drvo i čelik u prosjeku su porasle 2021. godine više nego ikad od početka istraživanja 1949. godine. Građevinsko drvo poraslo je za 77,3% u odnosu na prethodni godišnji prosjek, krovne letve 65,1%, drvo 61,4%. Čak su i cijene iverice, za koju se obično koristi otpadna piljevina, porasle za 23,0%.
Iako se radi o već prerađenim proizvodima, povećana cijena sirovina također je izravno povećala troškove izgradnje . Bakar, koji je neophodan za dalekovode i grijanje, primjerice, poskupio je za 27 posto.
Rast cijena nafte također je potaknuo cijene na gradilištima . Bitumen na bazi nafte u 2021. godini poskupio je u prosjeku za 36,1% u odnosu na 2020. Ovaj građevinski materijal koristi se, između ostalog, u cestogradnji, ali i za brtvljenje krovova, zgrada i temelja od prodora vode.
Općenito visoke cijene energije bile su i razlog za više stope inflacije za kemijske proizvode koji se široko koriste u građevinskom sektoru. Proizvođačke cijene izolacijskih ploča od plastike poput stiropora bile su 20,7% iznad razine prethodne godine. Epoksidna smola, važno vezivo za boje i lakove, također je poskupjela za 28,9%.
Cijene građevinskih usluga rasle su s poskupljenjem građevinskog materijala. Sveukupno su cijene izgradnje novih stambenih zgrada u 2021. godini u prosjeku porasle za 9,1% u odnosu na prethodnu godinu. Rekordna poskupljenja drvenog građevinskog materijala vjerojatno su jedan od razloga zašto je stolarska i drvena konstrukcija zabilježila najveći rast u ljušturama. Poskupjeli su u prosjeku za 29,7% u 2021. u odnosu na 2020. godinu.
Ali cijene su naglo porasle i u drugim područjima. Radovi na odvodnji u prosjeku su koštali 10,9 posto više nego godinu ranije, krovopokrivački i hidroizolacijski radovi 10,5 posto, a vodoinstalaterski radovi 10,4 posto.