Hrvatska poljoprivreda ostat će u idućem razdoblju bez deset posto ukupne omotnice za Izravne poticaje zbog korekcije koju je izrekla Europska komisija. Tu informaciju Nacionalu je potvrdilo nekoliko izvora iz Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a iako ne tim riječima, korekciju su priznali i u odgovoru koji je Nacional dobio iz Agencije za plaćanja. Korekcija od deset posto odnosi se na ukupnu omotnicu za Izravna plaćanja koja iznosi 300 milijuna eura, što znači da bi korekcija, što je službena riječ za kaznu koju Europska komisija izriče državama članicama, iznosila 30 milijuna eura ili negdje oko 230 milijuna kuna. Ako se ostvare najave iz Europske komisije, takva kazna bila bi veliki udarac za hrvatsku poljoprivredu, i to u trenutku kada se ona nalazi pod velikim pritiskom zbog situacije u Ukrajini te se očekuje da hrvatski poljoprivrednici nadoknade manjak pšenice do kojeg je došlo zbog rata u Ukrajini.
Suzbijanje korova električnom energijom
Električna kontrola korova smatra se alternativom korištenju glifosata. Ispitivanja iz Francuske pokazuju što proces može učiniti – a što ne.
Električna kontrola korova smatra se alternativom korištenju glifosata. Ispitivanja iz Francuske pokazuju što proces može učiniti – a što ne.
Konačna zabrana glifosata je na pomolu. Mnogi poljoprivrednici traže alternative glifosatu i drugim kemijskim herbicidima. Jedna metoda koja se do sada više koristila u ekološkoj poljoprivredi je električna kontrola korova.
Suzbijanje korova u tri brzine
Francuski Institut du Végétal (Arvalis) od 2018. testira električnu kontrolu korova. Fokus je na učinkovitosti ubijanja međuusjeva, rasta i korova. Testovi su se odvijali u blizini Metza, u testu je Xpower uređaj radio s Electroherb procesom tvrtke Zasso.
Korov je u ispitivanju stradao pri brzinama od 2 km/h, 4 km/h i 7 km/h. Kontrolna ploha je za usporedbu tretirana glifosatom. Konačno, nakon 37 dana, istraživači su ispitali koliko su postupci bili učinkoviti. Postojale su jasne razlike među kulturama. Glifosat je ubio samo 45 posto, električni proces je uspio gotovo 100 posto pri svim brzinama i bio je znatno učinkovitiji. Glifosat je također uništio 85 posto korova u proljeće, dok je električni proces ubio više od 90 posto biljaka.
Drugačija je situacija bila s pšenicom. Dok je glifosat pouzdano uklonio svu pšenicu, električni uređaj je u najboljem slučaju postigao 20 posto učinkovitosti. Na trajnim travnjacima, u travi djeteline i u zalihama crvene djeteline električna metoda u proljeće nije imala gotovo nikakvog učinka.
Međutim, u jesen se metoda pokazala bolje, barem u DTSu i crvenoj djetelini, s više od 80 posto biljaka uništeno.
Što je sporije, to je struja učinkovitija
Električni napon koji teče kroz biljke i tlo oštećuje stanice biljaka. To će ih isušiti. Rezultat ovisi o biljnoj vrsti, dostupnoj biomasi, gustoći sastojine i vlažnosti zraka. U vrlo suhim uvjetima potrebno je paziti jer uvijek postoji opasnost od požara.
Ispitivanja pokazuju da su manje brzine znatno učinkovitije. Najbolja učinkovitost postignuta je pri brzinama od 2 km/h. To je zato što su biljke dulje izložene električnom naboju.
Istraživači su također kombinirali električni proces s mlatilicom i valjkom. Ovdje se pokazalo da valjanje nije rezultiralo povećanjem učinkovitosti. Prethodno mlataranje izrasline, s druge strane, povećalo je učinkovitost ubijanja izrasline.
Ovo je rezultat eksperimenata:
Iz eksperimenata se mogu izvesti sljedeća pravila:
Korov je lakše ubiti od travnatog korova
što je više biomase, tretman je manje učinkovit i
što je postolje gušće, tretman je manje učinkovit
ako je zemlja suha, tretman je učinkovitiji nego ako je tlo vlažno
Vlaga u zelenilu, na primjer od rose, podupire učinak
Koliko košta električno uklanjanje korova
Nedostatak metode je mala radna brzina, što je rezultat malih brzina vožnje i radnog zahvata od 3 m. Uz to, tehnologija je znatno skuplja od glifosata ili obrade tla po cijeni do 250 eura/ha.
Kako bi vidjeli kako metoda utječe na život u tlu, istraživači su također prebrojali gliste na parcelama i mikrobnu biomasu. Međutim, procjene nisu pokazale negativne učinke električnog napona na kišne gliste i količinu mikrobne biomase.
XXL prskalica za zaštitu bilja
Radna širina od 70 m i spremnik od 22.000 l nisu jedine posebnosti XXL prskalice za zaštitu usjeva. Iza mega tehnologije stoji nova tvrtka i stara poznanstva.
Čak i ako se Agritechnica 2022 nije održala, DLG (Njemačko poljoprivredno društvo) dodijelilo je nagrade za posebno inovativnu poljoprivrednu tehnologiju. NeXaT-ovo vozilo s izmjenjivim nosačem nagrađeno je zlatnom medaljom. Ono što ga čini posebnim: NeXat izmjenjivi nosač može obaviti sve radne korake od obrade tla do zaštite usjeva i žetve na fiksnim trakama. Stručnjaci sustav biljne proizvodnje na fiksnim trakama također nazivaju poljoprivredom kontroliranim prometom. Prednost je što je zbog velike širine kolosijeka vozila-nosača manje od 5 posto površine prekriveno gusjenicama.
Naručitelj je bila tvrtka NeXaT GmbH, ali u projektu tvrtke Kalverkamp Innovation GmbH nekoliko proizvođača poljoprivrednih strojeva radi zajedno za različita područja primjene. Väderstad je odgovoran za obradu tla i sjetvu. Geringhoff opskrbljuje berač kukuruza, a tvrtka Herbert Dammann razvila je i izgradila jedinicu za korištenje transportnog vozila kao prskalice za zaštitu usjeva .
Tvrtka za poljoprivredni inženjering Dammann poznata je po svojoj tehnologiji zaštite usjeva. Tvrtka iz Buxtehudea u Donjoj Saskoj također razvija vozila i opremu za tehnologiju odleđivanja za uzletno-sletne staze u zračnim lukama, tehnologiju zimske službe za gradove i zajednice te sustave za prskanje kolosijeka za željezničke pruge.
Dammann je razvio montirani modul prskalice za vozilo Nexat. Kako navode iz tvrtke, riječ je o najvećoj poznatoj prskalici za zaštitu bilja s zapreminom spremnika od 22.000 l i radnom širinom od 70 m. Uređaj za zaštitu bilja ima ugrađen ISOBUS i može se sastaviti pojedinačno za svaku farmu na zahtjev. Radna širina se može odabrati od 18 do 70 m. Dostupne su i različite količine bačvi.
Ovo također nudi mega montirana prskalica:
Tehnologija rasvjete HD-Night-LUX za nanošenje noću
automatska kontrola grane
CCA pristajanje krivulje
18 sekcija
Moderna vinarija u Balama
Stancija Meneghetti je bez sumnje u Istri najekskluzivniji turistički objekt u svojoj kategoriji. I na državnoj razini osvojila bi visoko mjesto, sam vrh. Meneghetti je brend, snaga, sinonim za dašak toliko potrebnog glamura. Meneghetti je vrhunski smještaj i top usluga na najvišoj razini. Krajnje reprezentativan objekt u okviru kojeg se ovaj mjesec formalno otvara prestižna vinara, kao rezultat velike investicije dijelom naslonjene i na EU financiranje.
S preko 70 stalno zaposlenih i van sezone, i to u punom iznosu plaće, a ne na izmišljenim, demotiviranim i zastarjelim minimalcima, Stancija Meneghetti je najveći poslodavac u Balama, pitoresknom gradiću u okviru kojeg je i kamp Mon Perin, tu je i hotel Lagrisa, u svojoj kategoriji jedan od najboljih. Tri atraktivna sadržaja, svaki u svojoj niši, nadopunjuju se odlično. Na karti poželjnih mjesta za odmor Bale su, upravo zbog ova tri turistička proizvoda koji čine razliku naspram ostalih, destinacija koju se mora posjetiti. Direktor stancije Meneghetti Miro Plišo, nekad poznati zagrebački odvjetnik, čovjek je koji osmišljava i godinama nadograđuje ovaj projekt. Od sredine svibnja i završetka gradnje dodatnih objekata, hotel s dvadesetak ležaja i okolne rezidencije s njih 90 preći će brojku od stotinjak. U naravi se radi o imanju koje se prostire na gotovo 40 hektara u što su uključeni i nasadi vinove loze, ali i ulika.
Miro Plišo kaže da ciljano, smišljeno i s punim uvjerenjem da su u pravu u onome što rade, Stanciji Menegetti stvaraju imidž poželjnog poslodavca. S velikim životnim i poslovnim iskustvom Plišo u hodu mijenja, nadograđuje i inovacijama kreira novu, drugačiju i poželjniju filozofiju rada Stancije Meneghetti. U prvom planu je čovjek, ali ne samo turist, što je tako logično, već i zaposlenik. Našim poduzetnicima ljudi su ponekad višak, opterećenje i potrošna roba. Plišo priču okreće naopako.
„Ako želimo razvijati vrhunski turizam i imati vrhunske goste, ako od toga želimo ostvarivati prihode kakve zaslužujemo i možemo, nije dovoljno napraviti luksuzne objekte koje će se lijepo urediti. Iznimno je važno da imamo prvorazredne ljude koji mogu odraditi taj servis. A da bi ih imali, moramo ih dobro platiti. Kroz godine vođenja Stancije Meneghetti, shvatili smo da kroz usku, kvalitetnu i obostranu iskrenu suradnju poslodavca i radnika postižemo toliko potrebnu sinergiju. Sada znamo da je iznimno važno da dobar radnik ima dobrog poslodavca, jer će onda i dobar poslodavac imati dobrog radnika. Taj međuodnos je, posebno u turističkoj branši, gdje postoji kontakt čovjeka s čovjekom, iznimno važan. Nije dovoljno izgraditi najbolji hotel, stanciju ili restoran. Kvalitetni ljudi čine razliku između loših i osrednjih i osrednjih i najboljih. Mi želimo biti najbolji i zato nam je čovjek u prvom planu.
Više na Glas Istre