Cijena hrane u svijetu na najvišim je razinama u posljednjem desetljeću, objavila je Agencija UN-a za hranu. No nama je dovoljno da odemo do najbliže trgovine i sve će nam biti jasno – hrana nikad nije bila skuplja. Hoće li biti i gore? Pa možda i hoće jer najavljuju se poskupljenja energenata, a to znači još skuplje voće, povrće i meso. Proizvodnja je sve neisplativija, mnogi naši poljoprivrednici i stočari još važu kako dalje? Hoće li, poskupe li energenti, odustati od proizvodnje istražio je Ivica Grudiček za emisiju Plodovi zemlje.
Međimurcima je provjeren i domaći proizvod – svetinja. Stoga ne čudi da je obitelj Herman potegnula iz petnaestak kilometara udaljene Belice do svog mesara.
Mesnica Ivice Vidovića nalazi se usred mjesta Poleve. Otvorio ju je u jeku krize, kad su brojni njegovi kolege ostajali bez posla i sreću tražili u inozemstvu.
Krenulo je s malom vitrinicom i s malim prostorom od 10 do 12 kvadrata i tu smo počeli domaće proizvode prerađivati. Stoka je tu z Međimurja, radimo s tvornicom stočne hrane – govori Ivica Vidović.
No stigla su nam neka olovna vremena – pandemija, zatvaranja, a trenutačno nam prijeti poskupljenje svega – od energenata do hrane. To će se, smatra Ivica, odraziti i na mesare.
Potrošači se poskupljenja pribojavaju, ali tvrde da samo pratimo svjetske trendove.
Naši su svinjogojci na koljenima – barem tako kaže jedan od posljednjih iz Hrženice. Nekada su ovdje bila brojna gazdinstva, tovila se junad, uzgajale svinje.
Našim svinjogojcima nije jasna računica zapadnih zemalja. Kupuju naš kukuruz pa nam prodaju – svoje meso. Kaže nam ironično gazda Damir Jagić iz Hrženice – “jeftinije mi je svinje hraniti sendvičima, nego kukuruzom”.
Ali trendovi su takvi pa će i naši poljoprivrednici prilagoditi svoje cijene tržištu. Povrtlari će uskoro na polja, a iako je Vlada zamrznula cijene gorivu, plavi dizel ali i umjetno gnojivo su preskupi- ističu.
I naši voćari s hrvatskog sjevera završavaju rezidbu. Boje se mraza, ovih temperaturnih oscilacija, ali i najavljenog poskupljenja. Kolike će i konačne cijene biti – vidjet ćemo za koji mjesec.
Mladi diljem Europe zahtijevaju promjene u cijeloj EU kako bi se prehrambeni sustav transformirao kako bi bio održiviji, uključujući promicanje regenerativne poljoprivrede, definiranje ujednačenih smjernica za prehranu i označavanje te uključivanje prehrambenih sustava.
10 mladih ‘FutureFoodMakers’ lansiralo je manifest na konferenciji Future of Food, pozivajući na radikalnu transformaciju kako bi prehrambeni sustav postao održiviji
Manifest ‘Izbornik za promjene’ poziva na regenerativnu poljoprivredu, ujednačenu prehranu i smjernice za označavanje, rješavanje problema bacanja hrane i stvarnu politiku troškova hrane za cijelu EU
Novo istraživanje otkriva da mladi ljudi u dobi od 18 do 24 godine misle da je globalni prehrambeni sustav u krizi i da se samo pogoršava – a dvije trećine vjeruje da trenutni prehrambeni sustav uništava planet.
Mladi diljem Europe zahtijevaju promjene u cijeloj EU kako bi se prehrambeni sustav transformirao kako bi bio održiviji, uključujući promicanje regenerativne poljoprivrede, definiranje ujednačenih smjernica za prehranu i označavanje te uključivanje prehrambenih sustava.
Kako bi osigurao da se stavovi sljedeće generacije čuju tijekom ključnih rasprava o budućnosti prehrambenog sustava, EIT Food je usko surađivao s 10 inovatora u dobi od 18 do 24 godine, imenujući ih kao ‘FutureFoodMakere’ kako bi predvodili poziv na radikalne promjene. EIT Food najveća je svjetska zajednica inovacija u hrani, uz potporu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT).
Ovi FutureFoodMakeri razvili su ‘Jelovnik za promjenu’ od šest prioritetnih zahtjeva za prehrambeni sustav za poboljšanje pristupa zdravoj, održivoj i pristupačnoj hrani, koji je predstavljen publici kreatora politike i čelnika prehrambenih sustava na Future of Food Conference 2021 . Šest zahtjeva odražavaju područja za koja FutureFoodMakers smatraju da će biti najutjecajniji u osiguravanju da sljedeća generacija može naslijediti prehrambeni sustav prilagođen budućnosti.
Izbornik za promjene poziva dionike europskog prehrambenog sektora da:
Ciljajte da se 25% poljoprivrednog zemljišta EU-a upravlja u skladu s regenerativnim praksama do 2030. i razviti tijelo za obuku za podršku postojećim i novim poljoprivrednicima u prijelazu na regenerativnu poljoprivredu
Definirajte jedinstvene smjernice EU-a o prehrani i označavanju koje su jednostavne i dostupne, zadovoljavaju potrebe pojedinaca i uključuju utjecaj prehrambenih proizvoda na okoliš
Razviti politiku uključivanja koja uzima u obzir učinke propisa na troškove hrane među ranjivim populacijama i osiguravanje vaučera za hranu bogatu hranjivim tvarima
Razviti politiku stvarnih troškova hrane za cijelu EU koja nalaže izračun stvarne cijene hrane koju proizvode srednje velike korporacije i multinacionalne tvrtke kroz provedbu analize životnog ciklusa i procjene utjecaja
Riješite se otpada od hrane u supermarketima i kroz razvoj strategije biogospodarstva stvaranjem planova za praćenje smanjenja u supermarketima koji se uključuju u program praćenja otpada od hrane na razini EU-a i ubrzavanjem razvoja nadomjestaka za materijale na bazi fosilnih goriva koji su na biološkoj bazi, koji se mogu reciklirati ili biorazgradivi u razini EU
Uključite prehrambene, zdravstvene i ekološke implikacije hrane u obrazovne kurikulume za djecu, kao i pružite podršku i resurse roditeljima i učiteljima o zdravoj i održivoj prehrani.
Izbornik za promjene odražava novo istraživanje koje otkriva da mladi ljudi diljem Europe žele reviziju globalnog prehrambenog sustava kako bi zaštitili okoliš.
Novo istraživanje, koje je naručio EIT Food, ispitalo je više od 2000 mladih u dobi od 18 do 24 godine iz cijele Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Poljske i Španjolske. Nalazi pokazuju da gotovo osam od 10 mladih ljudi (78%) misli da moramo poduzeti hitne mjere kako bismo način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu učinili održivijim.
U međuvremenu, dvije trećine (66%) smatra da naš trenutni prehrambeni sustav uništava planet i da se situacija samo pogoršava, jer 61% misli da je prehrambeni sektor posljednjih godina postao manje održiv.
Održivost hrane je sve veća zabrinutost za ovu dobnu skupinu, a dvije trećine (64%) reklo je da im je postala važnija u posljednjih 12 mjeseci, dok 65% misli da je generaciji Z više stalo do toga nego starijim generacijama.
Što se tiče poljoprivrednih praksi i prehrambenih proizvoda, generacija Z smatra uzgoj voća i povrća jednom od najodrživijih opcija, a 74% ih je reklo da vjeruje da je to održivo. Slijedi uzgoj hrane lokalno (74%), organska poljoprivreda (72%) i hrana biljnog porijekla (70%). U međuvremenu, polovica mladih (50%) smatra da je uvoz hrane neodrživ.
Očistite špinat i stavite ga u hladnu vodu te kuhajte 2 do 3 minute, pa ga nasjeckajte i ohladite.
Sir posolite i popaprite, promiješajte pa dodajte izmućena jaja i kiselo vrhnje. Potom natrgajte na sitne komadiće jednu koru za savijaču i polijte s malo mineralne. Na kraju dodajte ohlađeni špinat i sve izmiješajte.
Jednu koru premažite uljem pa preko nje preklopite drugu, potom stavite nadjev i zamotajte.
Slažite štrudle u posudu za pečenje te ih premažite odozgo s malo ulja. Pecite na 200 stupnjeva oko 20 minuta.
Kada se ohlade, štrudle narežite i poslužite uz jogurt.
Zbog enormnog rasta troškova za uzgoj stoke, proizvođači nemaju drugog izlaza, ionako su odavno na koljenima zbog konkurencije stranih proizvođača mesa i pretjeranoga uvoza. S druge strane, kupcima je uvijek skupo.
Mesar Marko Pandžić, poduzetni i marljivi 23-godišnjak, ujedno i vlasnik OPG-a, iz prve je ruke otkrio troškove proizvodnje i ispričao probleme s kojima se susreću.
– Sve je poskupilo, žito, sijeno, kukuruz… Skuplje je 30 – 40 kuna na 50 kilograma, pa računajte. Ja imam telad i ovce, nastavit ću, moram nešto raditi, treba preživjeti, govori Zadarskom listu Pandžić i dodaje kako su odavno mali domaći proizvođači ugroženi uvozom i njihov rad i trud ne može doći do izražaja.
– Već je naša poljoprivreda na koljenima, zaključuje Pandžić.
Za Božić se, govori Pandžića, najviše kupovala janjetina, sad je traženo mljeveno meso. No, napominje, riječ je o zaista malim količinama.
Poznati zadarski mesar Mate Biloglav već je primijetio poskupljenje junetine od 10%, cijena svinjetine zasad nije porasla, ali za očekivati je porast od 20%. Kod Biloglava se najviše prodaju junetina i svinjetina, međutim, nameće se pitanje – tko će, nastavi li se ovako, uopće proizvoditi.
– Proizvođačima je sve poskupjelo, od gnojiva do žitarica. Njima je sad isplativije prodati kukuruz nego hraniti životinje. Imam stalne dobavljače, prilikom zadnjih dvaju utovara su mi ljudi rekli da više neće proizvoditi, jednostavno im nije isplativo. Uskoro neće imati tko proizvoditi. A kada meso poskupi, normalno je da će prodaja pasti, sve je skuplje, a plaće iste, objašnjava Biloglav gorući problem.
