Dozvolite da u par riječi predstavim tvrtku MorphoAgro,našu stručnost,viziju i ponudu.
Predstavnici smo folijarnog gnojiva Mortonijc plus,i palete proizvoda pod nazivom Maska.
Na hrvatskom tržištu smo prisutnu od 2012 godine.
Želimo imati zadovoljne potrošače koji će prepoznati naše napore da kontinuiranim poboljšanjem naše usluge dugoročno postižemo zajedničke ciljeve. Vrijednosti kojima se vodimo:
Partnerstvo-rastemo rastom naših potrošača
Kreativnost-dodajemo kreativnost svojoj profesionalnosti
Poštovanje-vjerujemo u timski rad i otvorenu komunikaciju
Svi naši proizvodi pod nazivom Maska posjeduju eko certifikat Austria Bio Garantie
I svaki put kada analitičari očekuju korekciju naniže, cijene ponovno rastu. Nekim promatračima sada nedostaju objašnjenja za ovaj najdulji rast cijena svih vremena.
Možda i zato što se radi o čitavom kompleksu uzroka i posljedica koji stalno dižu cijene: kineska glad žitarica , ruske carine , južnoamerička La Nina, veliki neuspjesi uroda u SAD-u, poremećeni lanci opskrbe, panično kupovanje i nove zalihe zbog galopirajuće hrane inflacija u mnogim zemljama i još mnogo toga.
Možda se čak suočavamo i s novim super ciklusom poljoprivrednih cijena – kako predviđaju robni analitičari velike banke Goldman Sachs i drugi analitičari. Može biti dobro s poljoprivrednicima.
U svakom slučaju, u srijedu su cijene žitarica na terminskom tržištu u Parizu porasle na rekordne razine koje već dugo nisu dosegnute. Europska pšenica trgovala se po cijeni od 245 eura po toni prvi put od svibnja 2013., a novi usjev porastao je na 203 eura po toni.
Cijene uljane repice još su veće skočile na 485 eura tona i time na razinu koja je zadnji put viđena u listopadu 2012. godine. U Kanadi je žetva uljane repice ovog tjedna čak dosegla novi rekord u povijesti – jer 6 mjeseci prije nove berbe gotovo da i nema robe na tržištu.
Europske cijene kukuruza popele su se na 230 eura po toni, što je razina posljednji put viđena u veljači 2013. Slična je priča bila i u SAD-u – gdje su cijene soje prednjačile u porastu i skočile dvoznamenkasto na 1440 centi po bušelu – najvišu cijenu od svibnja 2014. Cijene pšenice i kukuruza slično su strmo porasle u Chicagu.
Prezimljavanje i šteta od hladnoće u SAD-u
Cijene pšenice nedavno su dobile veliku podršku od hladnoće u SAD-u . Analitičari strahuju od znatne štete u zimskom periodu – a trenutno praćenje usjeva od strane američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) također pokazuje značajan pad zaliha u dobrom stanju.
Procjene stanja ozime pšenice pale su u veljači u Kansasu, državi s najvećim uzgojem, ali i u drugim državama pšenice koje je pogodilo arktičko zahlađenje, izvijestilo je u ponedjeljak USDA. Sjedinjene Američke Države su drugi najveći izvoznik pšenice u svijetu nakon Rusije i odmah uz EU.
USDA je objavila posljednju nacionalnu ocjenu ozime pšenice za 2020. u studenom. Tada je 46 posto usjeva bilo u dobrom do vrlo dobrom stanju. Tijekom zime, USDA objavljuje samo mjesečna izvješća za odabrane države. Mjesečna izvješća o napretku žetve neće biti dostupna do travnja.
USDA trenutno ocjenjuje 40% uroda ozime pšenice u daleko najvećoj rastućoj državi, Kansasu, u dobrom do izvrsnom stanju, nakon 43% u prethodnom mjesecu. Prije godinu dana, međutim, samo je 35 posto uroda u Kansasu ocijenjeno dobrim do vrlo dobrim.
Ocjena ozime pšenice u ključnoj državi Oklahoma također je opala, ali se poboljšala u Južnoj Dakoti, Coloradu i Montani. Poljoprivrednici u Kansasu, Oklahomi i Teksasu uglavnom uzgajaju tvrdu crvenu zimsku pšenicu, najvažniju američku pšenicu – također za izvoz.
U Teksasu i drugim državama, prošlotjedne zimske oluje donijele su ekstremnu hladnoću pšenici, ali uzgajivači još uvijek procjenjuju njihovu štetu, stoji u izvješću USDA.
Ukrajina uvozi soju – Brazil također ima problema s kukuruzom
Ukrajina – zapravo i sama izvoznica soje – ove godine prvi put uvozi soju. Brazil će Ukrajini isporučiti 51.600 tona soje brazilskog porijekla. Dileri to izvještavaju. Žetva soje u Ukrajini 2020. pala je za oko 25 posto na 3,4 milijuna tona, a konzultantska kuća APK-Inform objavila je da se izvoz povećao s 2,63 milijuna u 2019./20. na 2 milijuna tona u sezoni 2020./2020. 21 će se vjerojatno smanjiti.
Međutim, obilne oborine trenutno ometaju žetvu u brazilskom pojasu soje. Oni također otežavaju sjetvu za enormno važnu (drugu) berbu kukuruza. Analitičari kažu da bi Brazil ove sezone mogao proizvesti izuzetan urod od 108,2 milijuna tona kukuruza jer poljoprivrednici masovno proširuju zasad zbog visokih cijena žitarica. Prema istraživanju, površina kukuruza mogla bi narasti za oko milijun hektara na 19,4 milijuna hektara.
Međutim, veći dio drugog brazilskog uroda kukuruza sada će vjerojatno biti posijan izvan idealnog okvira. To bi moglo smanjiti ukupnu proizvodnju. Uostalom, druga berba kukuruza ove godine činit će 80 posto ukupne brazilske proizvodnje kukuruza. To bi uvelike potaknulo proizvodnju i učinilo Brazil konkurentnijim SAD-u na izvoznim tržištima.
Porast sirove nafte također pokreće cijene uljarica
Porast na tržištima uljarica još više potiče potražnju, izvještavaju analitičari, pri čemu svi žele zgrabiti dionice prije nego što cijene još porastu. To se očito odnosi i na soju kao i na repicu.
Cijene kukuruza također su nastavile rasti jer padaline odgađaju brazilsku žetvu soje, odgađajući sadnju ključne druge kulture u zemlji (ozimi kukuruz/Safrina). “Očito sada postoje neka uska grla u opskrbi”, rekao je analitičar u srijedu.
Tržište također gleda na druge robe kao što je sirova nafta . Ako cijene nafte nastave rasti, to će podržati kompleks žitarica i uljarica. Cijene soje su se popele na najvišu razinu u posljednjih 6,5 godina. Budućnosti kanadske repice dosegle su novi rekord u ponedjeljak, dok je repica Matif dosegnula najvišu razinu u gotovo osam godina.
Rastuće cijene sirove nafte, koje također značajno poboljšavaju marže za biogoriva na bazi biljnog ulja i pooštravaju zalihe, uvelike su podržale rast uljarica i ulja od soje do palminog ulja, kažu analitičari. Trgovci također prijavljuju moguća oštećenja od hladnoće u dijelovima Rusije.
Cijena hrane u svijetu na najvišim je razinama u posljednjem desetljeću, objavila je Agencija UN-a za hranu. No nama je dovoljno da odemo do najbliže trgovine i sve će nam biti jasno – hrana nikad nije bila skuplja. Hoće li biti i gore? Pa možda i hoće jer najavljuju se poskupljenja energenata, a to znači još skuplje voće, povrće i meso. Proizvodnja je sve neisplativija, mnogi naši poljoprivrednici i stočari još važu kako dalje? Hoće li, poskupe li energenti, odustati od proizvodnje istražio je Ivica Grudiček za emisiju Plodovi zemlje.
Međimurcima je provjeren i domaći proizvod – svetinja. Stoga ne čudi da je obitelj Herman potegnula iz petnaestak kilometara udaljene Belice do svog mesara.
Mesnica Ivice Vidovića nalazi se usred mjesta Poleve. Otvorio ju je u jeku krize, kad su brojni njegovi kolege ostajali bez posla i sreću tražili u inozemstvu.
Krenulo je s malom vitrinicom i s malim prostorom od 10 do 12 kvadrata i tu smo počeli domaće proizvode prerađivati. Stoka je tu z Međimurja, radimo s tvornicom stočne hrane – govori Ivica Vidović.
No stigla su nam neka olovna vremena – pandemija, zatvaranja, a trenutačno nam prijeti poskupljenje svega – od energenata do hrane. To će se, smatra Ivica, odraziti i na mesare.
Potrošači se poskupljenja pribojavaju, ali tvrde da samo pratimo svjetske trendove.
Naši su svinjogojci na koljenima – barem tako kaže jedan od posljednjih iz Hrženice. Nekada su ovdje bila brojna gazdinstva, tovila se junad, uzgajale svinje.
Našim svinjogojcima nije jasna računica zapadnih zemalja. Kupuju naš kukuruz pa nam prodaju – svoje meso. Kaže nam ironično gazda Damir Jagić iz Hrženice – “jeftinije mi je svinje hraniti sendvičima, nego kukuruzom”.
Ali trendovi su takvi pa će i naši poljoprivrednici prilagoditi svoje cijene tržištu. Povrtlari će uskoro na polja, a iako je Vlada zamrznula cijene gorivu, plavi dizel ali i umjetno gnojivo su preskupi- ističu.
I naši voćari s hrvatskog sjevera završavaju rezidbu. Boje se mraza, ovih temperaturnih oscilacija, ali i najavljenog poskupljenja. Kolike će i konačne cijene biti – vidjet ćemo za koji mjesec.
Mladi diljem Europe zahtijevaju promjene u cijeloj EU kako bi se prehrambeni sustav transformirao kako bi bio održiviji, uključujući promicanje regenerativne poljoprivrede, definiranje ujednačenih smjernica za prehranu i označavanje te uključivanje prehrambenih sustava.
10 mladih ‘FutureFoodMakers’ lansiralo je manifest na konferenciji Future of Food, pozivajući na radikalnu transformaciju kako bi prehrambeni sustav postao održiviji
Manifest ‘Izbornik za promjene’ poziva na regenerativnu poljoprivredu, ujednačenu prehranu i smjernice za označavanje, rješavanje problema bacanja hrane i stvarnu politiku troškova hrane za cijelu EU
Novo istraživanje otkriva da mladi ljudi u dobi od 18 do 24 godine misle da je globalni prehrambeni sustav u krizi i da se samo pogoršava – a dvije trećine vjeruje da trenutni prehrambeni sustav uništava planet.
Mladi diljem Europe zahtijevaju promjene u cijeloj EU kako bi se prehrambeni sustav transformirao kako bi bio održiviji, uključujući promicanje regenerativne poljoprivrede, definiranje ujednačenih smjernica za prehranu i označavanje te uključivanje prehrambenih sustava.
Kako bi osigurao da se stavovi sljedeće generacije čuju tijekom ključnih rasprava o budućnosti prehrambenog sustava, EIT Food je usko surađivao s 10 inovatora u dobi od 18 do 24 godine, imenujući ih kao ‘FutureFoodMakere’ kako bi predvodili poziv na radikalne promjene. EIT Food najveća je svjetska zajednica inovacija u hrani, uz potporu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT).
Ovi FutureFoodMakeri razvili su ‘Jelovnik za promjenu’ od šest prioritetnih zahtjeva za prehrambeni sustav za poboljšanje pristupa zdravoj, održivoj i pristupačnoj hrani, koji je predstavljen publici kreatora politike i čelnika prehrambenih sustava na Future of Food Conference 2021 . Šest zahtjeva odražavaju područja za koja FutureFoodMakers smatraju da će biti najutjecajniji u osiguravanju da sljedeća generacija može naslijediti prehrambeni sustav prilagođen budućnosti.
Izbornik za promjene poziva dionike europskog prehrambenog sektora da:
Ciljajte da se 25% poljoprivrednog zemljišta EU-a upravlja u skladu s regenerativnim praksama do 2030. i razviti tijelo za obuku za podršku postojećim i novim poljoprivrednicima u prijelazu na regenerativnu poljoprivredu
Definirajte jedinstvene smjernice EU-a o prehrani i označavanju koje su jednostavne i dostupne, zadovoljavaju potrebe pojedinaca i uključuju utjecaj prehrambenih proizvoda na okoliš
Razviti politiku uključivanja koja uzima u obzir učinke propisa na troškove hrane među ranjivim populacijama i osiguravanje vaučera za hranu bogatu hranjivim tvarima
Razviti politiku stvarnih troškova hrane za cijelu EU koja nalaže izračun stvarne cijene hrane koju proizvode srednje velike korporacije i multinacionalne tvrtke kroz provedbu analize životnog ciklusa i procjene utjecaja
Riješite se otpada od hrane u supermarketima i kroz razvoj strategije biogospodarstva stvaranjem planova za praćenje smanjenja u supermarketima koji se uključuju u program praćenja otpada od hrane na razini EU-a i ubrzavanjem razvoja nadomjestaka za materijale na bazi fosilnih goriva koji su na biološkoj bazi, koji se mogu reciklirati ili biorazgradivi u razini EU
Uključite prehrambene, zdravstvene i ekološke implikacije hrane u obrazovne kurikulume za djecu, kao i pružite podršku i resurse roditeljima i učiteljima o zdravoj i održivoj prehrani.
Izbornik za promjene odražava novo istraživanje koje otkriva da mladi ljudi diljem Europe žele reviziju globalnog prehrambenog sustava kako bi zaštitili okoliš.
Novo istraživanje, koje je naručio EIT Food, ispitalo je više od 2000 mladih u dobi od 18 do 24 godine iz cijele Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Poljske i Španjolske. Nalazi pokazuju da gotovo osam od 10 mladih ljudi (78%) misli da moramo poduzeti hitne mjere kako bismo način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu učinili održivijim.
U međuvremenu, dvije trećine (66%) smatra da naš trenutni prehrambeni sustav uništava planet i da se situacija samo pogoršava, jer 61% misli da je prehrambeni sektor posljednjih godina postao manje održiv.
Održivost hrane je sve veća zabrinutost za ovu dobnu skupinu, a dvije trećine (64%) reklo je da im je postala važnija u posljednjih 12 mjeseci, dok 65% misli da je generaciji Z više stalo do toga nego starijim generacijama.
Što se tiče poljoprivrednih praksi i prehrambenih proizvoda, generacija Z smatra uzgoj voća i povrća jednom od najodrživijih opcija, a 74% ih je reklo da vjeruje da je to održivo. Slijedi uzgoj hrane lokalno (74%), organska poljoprivreda (72%) i hrana biljnog porijekla (70%). U međuvremenu, polovica mladih (50%) smatra da je uvoz hrane neodrživ.
