Cijena i potražnja za hranom u naglom porastu

Objavio

-

Nestašica kukuruza u Kini zbog naglog porasta svinjogojske proizvodnje natjerala je trgovce da krenu u nabavu u inozemstvu kako bi opskrbili domaće proizvođače stočne hrane i poljoprivrednike, a rezultat bi mogao biti snažan rast cijena hrane u svijetu u 2021. godini, upozoravaju analitičari.

Nastavi li se taj trend, Kina bi u ovoj poljoprivrednoj sezoni mogla osvojiti titulu najvećeg kupca žitarica i raskinuti s dosadašnjom tradicijom oslanjanja na vlastite izvore.

Pojačana kineska kupovina i problemi u drugim ključnim zemljama-proizvođačima podigli su cijene kukuruza, pšenice i ječma širom svijeta, što bi u idućim mjesecima moglo izazvati šok u sektorima proizvodnje mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, upozoravaju analitičari i trgovci.

Na europskom tržištu cijene pšenice porasle su na nešto manje od 216 eura po toni, najviše od sušne godine 2018. Europske cijene kukuruza porasle su na 220 eura po toni, što znači da nisu samo na višegodišnjem vrhuncu, nego su veće i od cijena pšenice.

U prvih devet mjeseci ove godine kineski uvoz ječma, kukuruza, sirka i pšenice poskočio je 83,3 posto, na 20,86 milijuna tona, prema podacima carinske uprave.

Nakon svibnja uvoz je pojačan budući da je Kina u kratkom roku potrošila nekoć ogromne zalihe a nepovoljne vremenske prilike oštetile su ovogodišnji urod kukuruza.

Na smanjenu ponudu nadovezala se velika potražnja iz industrije stočne hrane, što znači da će Kini u ovoj sezoni manjkati 20 do 30 milijuna tona žitarica.

Sektor se brzo oporavio nakon dvije loše godine u kojima su kineske vlasti zbog epidemije afričke svinjske kuge naredile usmrćivanje stotine milijuna svinja.

Pretpostavlja se da će ruski izvoz biti manji zbog izvozne kvote i da će se globalna opskrba zbog toga i dalje pogoršavati. Podsjetimo, ova zemlja, kao najveći svjetski izvoznik pšenice, uvest će kvotu na njen izvoz, kao i za raž, ječam i kukuruz i ograničiti ga na 17,5 milijuna tona za razdolje od 15. veljače do 30. lipnja, kao što će uvesti i porez od 25 eura po toni.

Tko su najveći vlasnici poljoprivrednih zemljišta?!

Objavio

Agroburza hr

-

Bill Gates je najveći vlasnik poljoprivrednih površina u Sjedinjenim Državama, tiho kupujući ogromne parcele.

Gatesov portfelj obuhvaća oko 242.000 hektara poljoprivrednog zemljišta i gotovo 27.000 hektara drugog zemljišta u 19 država, navodi The Land Report , časopis za investitore u zemlji koji prati najveće zemljoposjednike u zemlji.

Najveći dijelovi posjeda Gatesa nalaze se u Louisiani i Arkansasu, gdje posjeduje 69.071 hektara, odnosno 47.927 hektara, pokazalo je istraživanje prodajnog mjesta.

Također navodno posjeduje oko 16.000 hektara u svojoj matičnoj državi Washington, uključujući trakt od 14.500 hektara u regiji Horse Heaven Hills koji je kupljen za gotovo 171 milijun dolara.

Zemljište je izravno i neizravno u vlasništvu Cascade Investmenta, tvrtke u području Seattla koju je Gates – treći najbogatiji čovjek na svijetu s neto vrijednošću od 132 milijarde dolara, prema Bloombergu – osnovao da upravlja svojim ogromnim bogatstvom, navodi The Land Izvješće.

Nagovještaj ogromnih Gatesovih poljoprivrednih gospodarstava pojavio se u profilu Wall Street Journal-a Michaela Larsona iz 2014. godine , upravitelja novca koji služi kao Cascadeov glavni direktor za ulaganja. U članku se napominje da tvrtka posjeduje “najmanje 100 000 hektara obradivog zemljišta u Kaliforniji, Illinoisu, Iowi, Louisiani i drugim državama – ili područje sedam puta veće od Manhattana.”

Nije sigurno zašto je Gates uložio u toliko poljoprivrednog zemljišta ili kako se njegovi trakti trenutno koriste. Cascade nije odmah odgovorio na telefonsku poruku u petak, a tvrtka je odbila komentirati The Land Report “osim što je rekla da Cascade vrlo podržava održivu poljoprivredu”, objavila je agencija.

Poljoprivreda je također ključno područje fokusiranja zaklade Bill & Melinda Gates, velike dobrotvorne organizacije koju vode Gates i njegova supruga. Zaklada ima za cilj “podržati inkluzivnu poljoprivrednu transformaciju koju vode zemlje širom podsaharske Afrike i Južne Azije”, navodi se na njezinu web mjestu .

Iako je Gates najveći američki vlasnik poljoprivrednog zemljišta, daleko je od toga da je najveći zemljoposjednik u zemlji uopće. Ta kruna pripada predsjedniku Liberty Media Johnu Maloneu, koji ima 2,2 milijuna hektara, prema The Land Reportu .

Predloženi Zakon o sjemenu mogao bi OPG-ove osuditi na propast

Objavio

Agroburza hr

-

Prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja izašao iz javne rasprave sredinom prosinca, a Hajduković upozorava da se u njemu predviđa ograničavanje ili potpuna zabrana sijanja domaćeg sjemena te obveza predaje vlastitog sjemena ovlaštenom dorađivaču i plaćanje dorade takvog sjemena ukoliko bi ga poljoprivrednik želio koristiti.

“Drugim riječima, proizvođači će morati nekome platiti kako bi stekli pravo sijanja vlastitog sjemena. Koliko to logike ime?”.

Tvrdi da ovakav prijedlog mnogima zvuči kao novi, potpuno nepotreban i nepravedan namet, ali i da postoji jako protivljenje prijedlogu zakona među poljoprivrednicima koji su mu se obratili.

Navodi da bi zakon mogao osuditi na propast mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva te da prisiljava proizvođače, ukoliko ne žele plaćati za vlastito sjeme, na kupovinu uvoznog sjemena čime će nestati autohtone domaće sorte povrća.

“Moram Vam skrenuti pažnju na činjenicu da je upravo čuvanje vlastitog sjemena na tavanu, kolokvijalno „tavanuša,“ od trajnog nestajanja spasilo mnoge autohtone sorte uključujući tu vukovarsku lubenicu, trogirsku cvjetaču, istarski ljubičasti luk, šibenski šljivar i neretvanski jabučar”, kaže.

Dodaje i da se na razini Europske unije svi zakoni o sjemenu odnose isključivo na tržište sjemenom, dok su mali poljoprivredni proizvođači koji proizvode sjeme za vlastite potrebe izuzeti iz zakona i svih ostalih ograničenja.

“Hrvatska nema organiziranog ekološkog sjemenarstva pa se postavlja pitanje hoće li uopće biti moguće organizirati ekološku doradu sjemena kakvu nalaže novi zakon. Zakonom ne bi trebalo ograničavati količine koje se sade za vlastite potrebe i prodaju viška tako proizvedene robe i dopustiti ekološko sjemenarstvo bez obvezne dorade sjemena”, smatra Hajduković.

Najezda miševa

Objavio

Agroburza hr

-

Zbog sve blaže zime poljski miševi slavonskim poljoprivrednicima pojedu usjeve i plodove. Poljoprivrednici im ne mogu stati na kraj, svake godine zbrajaju sve veće štete.

“Šećerac su pojeli više od 70%, katastrofa. Gdje bi trebali bit u plusu 200, 250 tisuća, mi smo bili u minusu 5000”, kazao je povrtlar Mirko Bošković. Na nekim kulturama Mirko je imao štetu i 100 posto. “Kad uberete cvjetaču vi dignete i vidite unutra da je ušao skroz unutra i napravio sebi rupu. Znači što možemo s njom, možemo je samo bacit. Dinju isto tako, dinju je prije ubrao miš nego ja”, dodaje Bošković. Isti je problem i u plastenicima. “Kad sam računao na svih tih 11 kultura mi smo izgubili na voluharici preko 300.000 kuna”, kaže povrtlar.

I ratari zbrajaju štete. Anti je stradala uljana repica, pšenica i ječam. Ovakvu najezdu, kaže, ne pamti. “Uništili me, jednostavno uništili. I financijski. Koliko ću izgubiti? Teško je to, 30, 40% sigurno. Bit će umanjen prinos, ne govorim o sredstvima koja smo mi dali za sredstva za trovanje miševa.
Svugdje su napravili živi harakiri. Trovalo se, sredstva su jako skupa moraš spašavat da bi preživio”, kaže Ante Đogaš

Struka ističe glavni razlozi najezde su blage zime, ukidanje dosad korištenih djelotvornih sredstava te smanjenje prirodnih neprijatelja. A kako ih suzbiti?!

“Možemo pogodovati povećanju biološke raznolikosti, za ptice grabljivice postavljamo visoke motke na kojima će se te ptice zadržavati, na rubnim područjima parcela možemo postavljati visoka stabla također za zadržavanje ptica koje su prirodni neprijatelj, koje na taj način smanjuju populaciju voluharica i miševa jer se njima hrane”, objašnjava Anica Pavičić, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Poljski miševi dodatan su trošak slavonskom seljaku. Iako bi mogli hraniti pola Europe, ne poduzme li se nešto, Slavonci neće imati ni za svoje potrebe.

DNEVNIK.hr.