Sve veća ekološka osviještenost dovodi do zanimljivih projekata. Jedan takav već je počeo s izgradnjom i to u Parizu. Naime, uoči sajma Paris Expo Porte de Versailles bit će dovršena najveća urbana farma na svijetu. Zauzima gotovo 14 tisuća metara kvadratnih, a nalazi se niti više niti manje nego na krovu paviljona. Već na proljeće iduće godine tamo će se uzgajati voće i povrće za potrebe lokalnih restorana i stanovnika na tom dijelu grada.
Radovi su već u punom jeku oko izgradnje novog paviljona 6 na pariškom sajmu Parc des Expositions. Djelo je ovo poznatog arhitekta Jean Nouvela,a za smišljanje cijelog projekta zaslužne su dvije tvrtke Agripolis i Cultures en Ville. Urbana farma nalazi se na rubnim dijelovima pariške obilaznice, a poslužit će kao primjer globalnog modela odgovorne proizvodnje. Zanimljivo je da će lokalno stanovništvo određene dijelove moći i iznajmiti te uživati u uzgoju vlastitog voća i povrća. Svi oni koji su entuzijastični oko proizvodnje organskih namirnica moći će više naučiti na edukativnim turama i radionicama.
Uzgoj voća i povrća na krovu
Najveća urbana farma na svijetu nalazi se na neočekivanom mjestu – na krovu sajma uzgajat će se više od trideset kultura voća i povrća. Ono će biti namijenjeno potrebama sajamskih restorana i hotela, ali i lokalnog stanovništva. Urbani povrtnjak već je privukao veliki interes javnosti, a ovakvih inicijativa u manjem izdanju već ima na krovovima diljem svjetskih metropola.
Europa je glavni igrač u globalnom prehrambenom sustavu u pogledu proizvodnje i potrošnje hrane, a također i u donošenju politika. S više od 14 milijuna farmi, Europa proizvodi 21 posto svjetskog žita i svake godine izvozi hranu vrijednu milijarde eura.
Europska unija također je najveći svjetski uvoznik poljoprivrednih proizvoda, uglavnom sirovina poput soje. Procjenjuje se da se Europa za prehranu koristi više od dva puta više zemlje i vode nego što je dostupno u Europi. Također igra značajnu ulogu na svjetskoj pozornici tijekom trgovinskih pregovora.
Trenutni sustav proizvodnje i potrošnje ima velike utjecaje, kako ovdje, tako i širom svijeta.
Što nije u redu s EU poljoprivredom?
Loše za prirodu, loše za ljude
Kontinuirana industrijalizacija poljoprivrede ima velike utjecaje na biološku raznolikost , a vrste brzo opadaju kao rezultat gubljenja staništa. Uz to, uporaba kemijskih gnojiva i pesticida dovodi do onečišćenja i daljnjeg propadanja vrsta, kao i kontaminacije naše hrane i vode za piće. Tvorničke farme također su uvelike ovisne o uvozu jeftine soje kao stočne hrane iz Južne Amerike, što dovodi do ogromne razine krčenja šuma – šteteći divljini, ljudima i klimi.
Tvornička poljoprivreda
Tvorničko uzgoj stoke poseban je problem za Europu. Ovaj je sustav odgovoran za 85 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrednog sektora. To je jednako 13 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova ako su uključene emisije namjene i promjene zemljišta. Tvornička poljoprivreda glavni je potrošač svjetskih zaliha žitarica. Europska tvornička poljoprivreda usisava oko dvije trećine europske proizvodnje žitarica, kao i milijune tona žitarica iz inozemstva. To ima velike utjecaje na globalne zalihe hrane. To također dovodi do toga da se u Južnoj Americi otimaju milijuni hektara zemlje.
Koncentracija u prehrambenom lancu
Ključ problema je gdje je snaga i novac u prehrambenom lancu. Poljoprivrednici širom svijeta vidjeli su kako se njihov udio na tržištu smanjuje. Poljoprivrednici igraju ključnu ulogu u osiguranju prehrambene sigurnosti za sve veće stanovništvo. Oni su ujedno i najveći globalni upravitelji zemljišta. Ipak, većina novca koji potrošači potroše ide posrednicima, trgovcima i trgovcima, a ne samim poljoprivrednicima. Dramatični gubitak malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava širom svijeta imat će velike implikacije na sigurnost hrane, ruralne zajednice i upravljanje našim prirodnim resursima.
Korporacije u kontroli
Korporativna kontrola nad prehrambenim sustavom dramatično se povećala, dok je regulacija tržišta smanjena. Nekoliko svjetskih korporacija sada ima kontrolu nad osnovnim gradivnim elementima koji podupiru prehrambeni sustav, uključujući sjeme, pasmine životinja i druge inpute. Nije samo agrobiznis ono što donosi korist. Kao rezultat deregulacije i financijske krize, banke i trgovci kreću u poljoprivredu i zemlju kako bi zaradili veliki novac. Eskalirajuće špekulacije s hranom uzrokuju rastuće troškove za poljoprivrednike i potrošače i dramatičan porast broja ljudi koji se suočavaju s glađu.
Promicanje neodržive trgovine
Europska poljoprivredna trgovinska politika ključni je čimbenik u oblikovanju globalne trgovine, poljoprivrede i proizvodnje hrane. Europska unija igra vodeću ulogu u uspostavljanju globalnih trgovinskih sporazuma i drugih sporazuma o slobodnoj trgovini. Od 1990-ih Europska unija reformira svoju poljoprivrednu politiku u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Unatoč odstupanju od plaćanja za određene proizvode, sustav koji pretjerano proizvodi i izvozi prerađene proizvode negativno utječe na tržišta zemalja trećeg svijeta.
Utrka za resursima
S rastućom svjetskom populacijom, povećanjem proizvodnje mesa i mliječnih proizvoda i mandatima za razvoj agrogoriva i energije iz biomase, konkurencija za poljoprivredno zemljište i prirodne resurse poput vode brzo se povećava. Planovi da se usjevi koriste za proizvodnju lijekova, vlakana i plastike još će više povećati potražnju. Takozvana bioekonomija predstavlja onoliko izazova koliko koristi. Primjerice, agrogoriva – koja su se nekada smatrala zelenim – povećala su klimatske emisije i natjerala cijene hrane, šaljući milijune ljudi u siromaštvo jer se usjevi pretvaraju u gorivo, a ne u hranu. Bitka za prirodne resurse i poljoprivredno zemljište već je započela.
Učvršćivanje europske poljoprivrede
Kampanje Prijatelja Zemlje u Europi za promjenu trenutnog sustava. Vjerujemo da ako se europska poljoprivredna politika nastavi takva kakva jest – fiksirana na produktivnost kako male farme nestaju, prirodni resursi se iscrpljuju i onečišćuju, a moć predaje malom broju korporacija – tada će se štetni učinci na ljude i okoliš nastaviti .
Postoji alternativa. Industrijska poljoprivreda i problemi koje ona uzrokuje mogu se izbjeći. Postoje primjeri dobre prakse u poljoprivredi i proizvodnji hrane, poput organskog uzgoja. Lokalna gospodarstva s hranom koja podržavaju održivu poljoprivredu mogu i trebaju imati koristi od subvencija. Može se obuzdati korporativna kontrola. Europska žeđ za zemljom i resursima u inozemstvu može se utažiti. Lanac ishrane može se popraviti.
Prehrambena suverenost
Kampanje Friends of the Earth Europe za suverenitet hrane – pravo naroda, zajednica i zemalja da definiraju vlastite politike za poljoprivredu, trgovinu i hranu. Te bi politike trebale biti ekološki održive, pridonijeti socijalnoj pravdi i ne ograničavati mogućnosti da i drugi to čine.
Postizanje suverenosti hrane promicanjem agroekologije
Friends of the Earth Europe vjeruje da nadzor nad hranom i poljoprivredom mora biti u rukama lokalnog stanovništva i poljoprivrednika, preusmjeravajući se na agroekološke sustave koji rade u okolišnim i nepristranim granicama kako bi postigli prehrambenu suverenost u Europi i ostatku svijeta. Niz godina Europa Friends of the Earth Europe borili su se za učinkovitu reformu ZPP-a koja je predviđala lokalnu, održivu i socijalno pravednu poljoprivredu – ono što nazivamo agroekologijom.
2015. godine na snagu stupa reformirani ZPP , koji ima više ovlasti za nacionalne i regionalne vlade da odaberu način raspodjele sredstava. To vidimo kao priliku: uvjerite vlade da je agroekologija put naprijed i da se politika može preusmjeriti u njihovu korist.
Svjetska zaliha stoke u 2017. godini iznosi 998,3 milijuna grla. Populacija svijeta u 2017. procjenjuje se na 7,4 milijarde ljudi. Svjetski inventar stoke po stanovniku iznosi 0,13 grla.
Urugvaj ima najviše stoke po glavi stanovnika na svijetu, a slijede ga Novi Zeland i Argentina. Urugvaj ima 3,44 grla po stanovniku.
Pet (5) zemalja ima više stoke nego ljudi: Urugvaj, Novi Zeland, Argentina, Australija i Brazil.
Brazil ima preko 200 000 grla i 200 000 ljudi.
Meksiko je izvezao najviše stoke u 2018. godini, a slijedile su Europska unija i Australija. Meksiko i Europska unija izvezli su milijun ili više grla stoke u 2018. godini. Meksiko, Europska unija i Australija činili su otprilike 66% svjetskog izvoza stoke.
Ministarstvo poljoprivrede je objavilo da je u devet mjeseci ove godine pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dosegnula 69 posto, što je 8,11 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prošle godine.
To je rezultat rasta izvoza, uz istodobni pad uvoza tih proizvoda, piše u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.
Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) ukupna vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u devet mjeseci ove godine iznosila je 1,7 milijardi eura, što je rast od pet posto u odnosu na isto razdoblje 2019.
Istodobno je vrijednost uvoza bila 2,5 milijardi eura, što je pad od 7,3 posto. Tako je ostvaren deficit od 758,8 milijuna eura ili 26,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Udio izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ukupnom hrvatskom robnom izvozu u razdoblju od siječnja do rujna iznosi 15,86 posto, a vrijednost uvoza 14,56 posto, piše u priopćenju. Najznačajniji proizvodi u izvozu u prvih devet mjeseci su žitarice kojih je izvezeno za 205,4 milijuna eura, dodaje se.
Najznačajnije tržište su zemlje EU
Najznačajnije tržište vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Hrvatske predstavljaju zemlje EU-a s udjelom od 65,83 posto u izvozu, te 86,16 posto u uvozu.
Slijedi CEFTA s udjelom od 24,65 posto u izvozu te 7,83 posto u uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, navodi se u priopćenju.
Najvažnije izvozno tržište u prvih devet mjeseci bila je Italija, u koju je izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 300,8 milijuna eura.
Udio Italije u ukupnom izvozu poljoprivredno prehrambenih proizvoda iznosi 17,76 posto, a u ovoj godini izvoz u Italiju je povećan za 21,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz iznosio 263 milijuna eura i manji je za 16,6 posto. Pritom je ostvaren suficit od 37,6 milijuna eura.
U Italiju se najviše izvozi kukuruz (osim onoga za sjetvu), pšenica i suražica (osim za sjetvu i tvrde pšenice), cigarete koje sadrže duhan (osim onih sa sadržajem klinčića), svježi ili rashlađeni europski brancin, svježa ili rashlađena orada i dr.
Ministarstvo poljoprivrede u priopćenju ističe kako je Njemačka jedan od najznačajnijih partnera u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske.
Njemačka se, kako navode, od 2013. kontinuirano nalazi na prvom mjestu kao tržište s kojeg Hrvatska najviše uvozi, a zadnje četiri godine je među prvih pet zemalja u koje Hrvatska najviše izvozi.
Značaj gospodarskih i drugih veza Hrvatske i Njemačke u siječnju ove godine potvrđen je odabirom Hrvatske kao zemlje partnera Zelenog tjedna u Berlinu, najveće međunarodne poljoprivredne manifestacije u sklopu koje je 50-tak hrvatskih izlagača, hrvatskih tvrtki i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva predstavilo svoje proizvode pred više od 400 tisuća posjetitelja, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.
Dodaju i kako je između ostalog i zahvaljujući uspješnom nastupu u okviru Zelenog tjedna, u prvih devet mjeseci ove godine u Njemačku izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za 127,2 milijuna eura, dok je iz Njemačke uvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 365,9 milijuna eura.
Prema istom razdoblju lani vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Njemačku bilježi rast od 13 posto, a vrijednost uvoza je pala pet posto. Tako je deficit smanjen 12 posto.
