Cijene zakupa zemljišta

Objavio

-

Prosječna cijena zakupa oranica u Hrvatskoj prošle je godine iznosila 770 kuna po hektaru, pri čemu je cijena na kontinentu bila za 162 kune veća nego u Jadranskoj Hrvatskoj, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Cijena zakupa oranica je naime na kontinentu iznosila 794 kune po hektaru, a u Jadranskoj Hrvatskoj 632 kune po hektaru.

U odnosu na 2018. godinu, prosječna cijena zakupa oranica lani je pala za sedam kuna, pri čemu je na kontinentu pala 12 kuna, dok je u Jadranskoj Hrvatskoj porasla za 17 kuna.

Podaci DZS-a pokazuju, također, da je prosječna cijena zakupa livada u 2019. godini iznosila 512 kuna po hektaru, a pašnjaka 331 kunu.

U Jadranskoj Hrvatskoj prosječna cijena zakupa livada iznosila 545 kuna, a pašnjaka 452 kune. U Kontinentalnoj Hrvatskoj cijena zakupa livada je iznosila 506 kuna po hektaru, a pašnjaka 310 kuna.

Podaci o zakupu privatnoga poljoprivrednog zemljišta prikupljeni su preko područnih ureda Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na temelju izjava/priloženih ugovora poljoprivrednika pri ažuriranju korištenja poljoprivrednog zemljišta gospodarstava u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, a podaci o zakupu državnoga poljoprivrednog zemljišta preuzeti su iz evidencija Ministarstva poljoprivrede.

DZS

Obavijest za potrošače

Objavio

Agroburza hr

-

Potpuna krmna smjesa za svinje u rastu i tovu do 60kg žive vage

BEK – 1 A*25kg

Ministarstvo poljoprivrede obavještava potrošače o povlačenju i opozivu proizvoda, potpuna krmna smjesa za svinje u rastu i tovu do 60kg žive vage BEK – 1 A*25kg, serijskog broja 2010060031, najbolje upotrijebiti do 06.02.2021., zbog povećane količine mikroelementa cinka

Proizvođač je subjekt u poslovanju s hranom za životinje Tvornica stočne hrane d.d, Čakovec, broja odobrenja HRα19120005.

Proizvod nije u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/1095 оd 6. srpnja 2016. o odobrenju cinkova acetata dihidrata, cinkova klorida bezvodnog, cinkova oksida, cinkova sulfata heptahidrata, cinkova sulfata monohidrata, cinkova kelata iz hidrata aminokiselina, cinkova kelata iz hidrolizata bjelančevina, cinkova kelata glicin hidrata (kruti) i cinkova kelata glicin hidrata (tekući) kao dodataka hrani za sve životinjske vrste te o izmjeni uredbi (EZ) br. 1334/2003, (EZ) br. 479/2006, (EU) br. 335/2010 i provedbenih uredbi (EU) br. 991/2012 i (EU) br. 636/2013

Podaci o proizvodu:
Proizvodi i stavlja na tržište: Tvornica stočne hrane d.d, , Dr. Ivana Novaka 11, Čakovec

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima

HAPIH

Kuća hrvatske hrane „CROTASTE“ otvara svoja vrata

Objavio

Agroburza hr

-

U petak 18. prosinca 2020. godine s početkom u 10,00 sati na adresi Cesarčeva 5 u Zagrebu otvara se Kuća hrvatske hrane „CROTASTE“.

Programskom suradnjom Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Agro-klastera d.o.o., uz potporu i stratešku usmjerenost Ministarstva poljoprivrede i Vukovarsko-srijemske županije na poticanje domaće proizvodnje, CroTaste predstavlja platformu za promociju i plasman hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Cilj ove platforme je osigurati našim malim i srednjim proizvođačima, s područja cijele Hrvatske, mjesto za promociju i prodaju proizvoda u samom centru grada Zagreba kako bi im pružili podršku koja im je prijeko potrebna, posebno u ovim teškim vremenima.

Promotivno-prodajni centar „CROTASTE“ otvorit će, u svojstvu izaslanice premijera Andreja Plenkovića, čelnica našeg resornog ministarstva, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, a na otvorenju će se prisutnim predstavnicima medija obratiti i ministar Mario Banožić te kao domaćini: doc.dr.sc Krunoslav Dugalić, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Božo Galić, župan Vukovarsko-srijemske županije i direktor Agroklastera Zdenko Podolar.

Svoju podršku projektu nazočnošću pružit će i Mladen Jakopović, direktor Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam, izaslanik ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataše Tramišak, državni tajnik Velimir Žunac, kao, pomoćnici ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić i Jelena Đugum, pomoćnica ministrice turizma i sporta Snježana Brzica te predstavnik Osječko-baranjske županije Josip Lovković.

Kuća hrvatske hrane „CROTASTE“ nudit će široku paletu domaćih proizvoda, a prednost pri plasmanu imaju proizvodi s oznakama europske kvalitete. Na policama će se naći brojni hrvatski proizvodi od nezaobilaznog slavonskog kulena, dalmatinskog i istarskog pršuta, GMO free jaja, šparoga, vina koje se posluživalo pri krunidbi engleske kraljice i mnogih drugih visokokvalitetnih, hrvatskih proizvoda, od maslinovog ulja do paškog sira, arancina i ribe iz Jadrana, koje će stanovnici glavnog grada moći kupiti za svakodnevnu potrošnju, ali i turisti kao vrijedan suvenir iz Lijepe naše.

Ovorenje će se odviti strogo poštivajući sve važeće epidemiološke mjere.

Poljoprivreda ključna za gospodarski razvoj

Objavio

Agroburza hr

-

Zapravo, prema podacima Svjetske banke, rast od 1% BDP-a iz poljoprivrednog sektora rezultira povećanjem troškova, najmanje 2,5 puta većim od ostatka gospodarstva.

Više od 60% svjetske populacije ovisi o poljoprivredi

Također, prema FAO-u , više od 60 posto svjetske populacije ovisi o poljoprivredi kako bi preživjelo. Dakle, ako je broj stanovnika sada oko 7 milijardi, a 2015. poraste na 9 milijardi, 12 posto ukupnog raspoloživog zemljišta ili oko 1,5 milijardi hektara koristilo bi se za poljoprivredne usjeve.

Devedeset posto ove zemlje nalazi se u Latinskoj Americi i subsaharskoj Africi, a polovica od 90 posto koncentrirana je u sedam zemalja: Brazil, Demokratska Republika Kongo, Angola, Sudan, Argentina, Kolumbija i Bolivija. Poljoprivredna proizvodnja, globalno, u posljednjih je 50 godina rasla brzinom između dva i četiri posto godišnje, dok se obradivo zemljište povećavalo za samo jedan posto godišnje. Poljoprivredno zemljište, u najširem smislu, tj. Zemljište koje se koristi za usjeve, ispašu, stoku i obradive površine, zauzima 37,6 posto ukupnog raspoloživog zemljišta u odnosu na šumsko zemljište s 31,1 posto. U ovom scenariju, FAO naglašava, klimatske promjene predstavljaju glavni izazov za budućnost poljoprivrede, bez presedana, jer se mora nositi s rastućim temperaturama, vlagom i nedostatkom ili nedostatkom vodenih resursa;

Postoji još jedan zanimljiv aspekt poljoprivrednog sektora koji je naveden u “Statističkom godišnjaku” Ujedinjenih naroda povezan s radom. Poljoprivreda ima najveću učestalost neplaćenog dječjeg rada, počevši od dobi između pet i sedam godina, i sektor s najmlađom minimalnom dobi za ulazak na posao. Jedan primjer ilustrira problem: oko 60 posto radnika mlađih od 18 godina, od čega 129 milijuna djece, nalazi se u poljoprivrednom sektoru.

Unatoč ovisnosti i nezamjenjivosti poljoprivrede u svjetskom gospodarstvu, između 2009. i 2011. godine ovaj je sektor zabilježio samo 2,9 posto povećanja rasta globalnog BDP-a (dok je industrijski sektor iznosio oko 25,3 posto rasta, a sektor usluga činili su rast od 71,8 posto). Razlike na kontinentalnoj razini očiglednije su s rastom od 14 posto u Africi, 5,9 posto u Latinskoj Americi, 5 posto u Aziji, 10 posto u Kini i samo 1,6 posto u Europi, 1,2 posto u SAD-u i 3,3 posto u Oceaniji.