Kupujmo domaće

Objavio

-

Zaštita domaće poljoprivrede i proizvodnje hrane moguća je jedino uz veću svijest o potrošnji i kupnji domaće hrane, istaknuto je na HPK-ovoj konferenciji za novinare.

“Za koji dan ulazimo u prosinac, mjesec kada se najviše troši, a iako smo u specifičnoj godini u kojoj se borimo protiv covida -19, vjerujemo da je ovo prilika kako bi se još jednom pokazao poljoprivredni patriotizam te da potrošači pri odluci o kupnji vode brigu da svoj novac usmjere na kupnju domaćih proizvoda”, rekla je voditeljica odjela za regionalni razvoj HPK Tajana Radić.

To je jedini način, kako je kazala, da sačuvamo proizvodnju i zaustavimo negativne trendove u gospodarstvu. Napomenula je i kako je tijekom godine značajno porasla nabava hrane putem dostave od domaćih OPG-ova, a pokrenute su i brojne tražilice hrane koje nude domaće proizvode. Stoga je važno pojačati promociju domaće proizvodnje i tako doprinijeti razvoju gospodarstva, smatra ona.

Iz HPK-a smatraju da je “pandemijska godina” osvijestila potrebu podizanja razine samodostatnosti u poljoprivredi te zaštite domaće proizvodnje.

“Procjenjuje se da su hrvatski građani tijekom blagdana prošle godine potrošili oko 15,3 milijarde kuna, što je pola milijarde kuna više nego u istom razdoblju godinu dana ranije. Očekujemo da će ove godine potrošnja biti manja zbog korona krize, ali je ova godina ujedno i prilika da se posveti veća pozornost što kupujemo”, kazala je Radić. Navela je kako hrvatski građani danas više od 28 posto svog kućnog proračuna troše na hranu, a slično je i tijekom božićnih blagdana.

“Svaka uložena kuna u kupnju domaćih proizvoda multiplicira učinak na rast i razvoj hrvatske poljoprivrede i gospodarstva”, rekla je Radić i pozvala potrošače da kupuju domaće proizvode.

“Plavi ceker” za najkvalitetnije domaće proizvode

Na konferenciji za novinare je predstavljen i projekt Grada Zagreba za oznaku “Plavi ceker”, koja je namijenjena označavanju, isticanju i promociji najkvalitetnijih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda proizvedenih na području Hrvatske.

Grad Zagreb tim projektom želi pomoći malim i srednjim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda na zagrebačko tržište. Oznaka jamči potrošaču da se radi o domaćem, kvalitetnom, visokovrijednom i provjerenom proizvodu. Zamjenica pročelnika Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Đurđica Sumrak je kazala kako se proizvođači koji žele steći oznaku Plavi ceker trebaju javiti na javni poziv koji objavljuje Grad Zagreb, nakon čega svi prijavljeni proizvodi podliježu senzorskoj procjeni i fizikalno-kemijskoj analizi na Prehrambeno biotehnološkom fakultetu te Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Zadovolje li sve propisane kriterije, dodjeljuje im se oznaka Plavi ceker. Troškove analiza podmiruje Grad Zagreb. Do sada su objavljena dva javna poziva te su dodijeljene 62 potvrde za 36 proizvođača, kazala je Sumrak.

U tijeku je 3. javni poziv koji traje do 15.prosinca, a iz HPK su pozvali poljoprivredne proizvođače da se prijave.

N1

Jozo u bijegu

Objavio

Agroburza hr

-

Nakon što bik bude pronađen, Mesoprerada će se pobrinuti da mladi bik ne završi u klaonici

Joza, mlado june koje je u utorak prilikom izlaska iz kamiona i ulaska u stočni depo u ekonomskom dvorištu tvrtke Mesoprerada probilo zaštitnu žicu i, pobjegavši preko željezničke pruge u smjeru središta grada, protrčalo slatinskim ulicama, još uvijek nije pronađen i skriva se negdje u šumama rubnog dijela grada, a potraga je i dalje u tijeku.
Prizor mladog bijelog bika od 380 kilograma kako trči središtem grada i pješaka koji je u posljednji trenutak izbjegao nalet životinje uznemirio je građane, ali budući da nitko nije ozlijeđen, mnogi hvale instinktivno nastojanje mladog bika da se spasi od sudbine koja ga je čekala. Mnogima je čak postao simpatičan pa su mu nadjenuli ime, onako slavonsko, Joza.

Iz Mesoprerade oglasili su se priopćenjem kojim se ispričavaju svima koje je mladi bijeli bik prestrašio i koji su doživjeli neugodnost te navode da, srećom, nitko od slučajnih prolaznika i zaposlenika tvrtke nije ozlijeđen. Posebno zahvaljuju policiji i sugrađanima koji pomažu u potrazi. “Iznimno nam je žao i preuzimamo svu odgovornost u nadi da će priča imati sretan kraj. Naglašavamo da je sve bilo u skladu sa svim regulativama te kako je sigurnost bila na nivou, međutim, životinje su vrlo nepredvidljiva bića. U suradnji smo s policijom i nadležnim tijelima koja nam pomažu očuvati sigurnost sugrađana te spasiti bika.”

Predsjednik Uprave Mesoprerade Slavko Mađarić zamolio je sugrađane, ako imaju informacije o nesretnom biku, da svoja saznanja dojave policiji. Nakon što bik bude pronađen, kaže, tvrtka će se pobrinuti da bik ne završi u klaonici, nego će ga vratiti na lokalnu farmu.
Kako bi povećali sigurnost i spriječili slične neugodnosti, u Mesopreradi su odlučili postaviti dodatna žičana ojačanja.

Propadaju velike količine krumpira, a Hrvatska i dalje uvozi

Objavio

Agroburza hr

-

Još sredinom godine krovno udruženje EU poljoprivrednika Copa Cogeca uputilo je dramatičan apel Europskoj komisiji kako ovaj sektor treba pomoć. Procijenjene štete tad su iznosile oko 400 milijuna eura zbog krize uzrokovane pandemijom Covida-19, dok su danas, upozoravaju, daleko veće budući da je potražnja i dalje manja, a proizvodnja u svim zemljama povećana. – Trenutno procjene govore da je u Hrvatskoj oko 40.000 tona tržišnog viška krumpira, a kako su proizvođači ove godine imali dobru proizvodnju, procjene govore o urodu od oko 120.000 do 130.000 tona, što udovoljava potrebama za domaće tržište. Trenutna otkupna cijena kasnih sorti krumpira pala je na oko 0,70 kuna za kilogram, dok je prošle godine bila 1,20 kune. Pritisak na tržište stiže od uvoznika koji na europskom tržištu kupuju tržišne viškove, posebice viškova ranih sorti krumpira, što uzrokuje ogromne viškove kod domaćih proizvođača koji uz ovu cijenu teško mogu konkurirati. Skladišta domaćih proizvođača zato su ove jeseni puna krumpira, a kako posluju ispod granice rentabilnosti, Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi intervenirati na tržište te pronaći model potpore kako ogromne količine domaćeg krumpira ne bi propale, što bi za posljedicu moglo imati pad zasijanih površina u idućoj sezoni – ocjena je stručnjaka Smartera. Krumpir spada u najkonkurentnije segmente poljoprivrede EU. Međutim, zbog ekstremne suše koju je Europa pretrpjela u ljeto 2018., prosječni je prinos krumpira te godine pao za 14,6%. Nakon ovog pada, u EU-28 je ubrano 52 milijuna tona krumpira 2018., 16,3% manje nego 2017. (prema službenim podacima Eurostata). U 2019. došlo je do značajnog rasta proizvodnje, a isto i je ove godine.

Proizvodnja krumpira i dalje je uglavnom koncentrirana u sedam država članica; Belgija, Njemačka, Francuska, Nizozemska, Poljska, Rumunjska i Velika Britanija koje čine oko tri četvrtine zasađenih površina (76,9%) i proizvodnje (79,5%). Najveći europski proizvođači krumpira (Belgija, Njemačka, Francuska, Nizozemska i Velika Britanija) ove su godine zasijali preko 8 posto više površina (622.988 ha), a procjene govore o rastu proizvodnje od gotovo 7 posto na gotovo 28 milijuna tona. No, proizvodnja i potrošnja ove godine imaju ogroman raskorak. Pad potrošnje kroz turizam i ugostiteljstvo je bio veliki, a značajno je pala potražnja industrije koja ima preradu krumpira jer imaju od početka godine ogromne zalihe u svojim skladištima (prerađeni krumpir, pomfrit i slično), kažu iz Smartera Prema podacima TISUP-a, cijene krumpira u prvom tjednu studenoga u Hrvatskoj su u trgovinama bile na prosječnoj razini od 4,69 kuna za kilogram, što je više nego u istom tjednu prošle godine kada je cijena bila 4,57 kuna. Na veletržnicama su cijene kilograma krumpira bile 2,31 kunu za kilogram u prvom tjednu studenoga, što je niža cijena nego prošle godine kada je kilogram bio 3,02 kune. – Proizvodnja krumpira proteklih se godina u Hrvatskoj odvijala na maksimalnih 10.310 hektara, koliko je bilo zasijano tijekom 2014., dok je prošle godine bio posađen na 9387 hektara. Lanjska proizvodnja svih vrsta krumpira (rani, kasni i sjemenski) iznosila je 173.149 tona, čime je ostvarena samodostatnost između 80 i 85%. U robnoj razmjeni Hrvatska kod krumpira ostvaruje deficit koji je u prva tri mjeseca iznosio 7,54 milijuna eura, dok je za cijelu 2019. bio čak 13,5 milijuna eura – ističu.

Prosječni prinosi krumpira u Hrvatskoj još uvijek su niski (15,1 t/ha rani i 20,9 t/ha kasni krumpir), nestabilni i jako podložni utjecaju vremenskih prilika. Međutim, većina većih robnih proizvođača krumpira postiže prinose od 30 do 35 t/ha, a manji dio uz primjenu navodnjavanja i 35–40 t/ha što ih u potpunosti izjednačava s najboljim europskim praksama. – Kako bi se riješili brojni problemi ove proizvodnje, potrebno je prije svega okrupniti proizvodne površine, a krumpir bi trebao dobiti status zasebne kulture ili povrća kako bi se stvorila mogućnost otvaranja natječaja za EU fondove (ili povećanje potpora) za nabavu nove mehanizacije, izgradnju suvremenih skladišta… Uz odabir adekvatnih sorti koje traži moderna trgovina, odnosno potrošači, prave konkurentnosti neće biti bez povećanja prinosa po hektaru. Preduvjet financijske uspješnosti je prinos krumpira od 35 t/ha koji se može postići uz suvremenu tehnologiju proizvodnje – tvrde iz Smartera. – Hitno treba pomoći proizvođačima s dodatnim potporama, ali i otkupljivačima koji bi preuzeli tržišne viškove i osigurali cijene koje bi proizvođačima omogućile da prežive ovu tešku proizvodnu godinu – napominju.

Brojne EU zemlje svojim proizvođačima i otkupljivačima obilno pomažu s tzv. „skrivenim potporama“, koje im osiguravaju da spase svoju proizvodnju i tržišne viškove plasiraju izvan svojih tržišta kako bi pokrili troškove proizvodnje svojih proizvođača, zaključuju iz Smartera.

Vecernji.hr

“Poplava” jeftinih svinja upitne kvalitete

Objavio

Agroburza hr

-

Hrvatska udruga proizvođača svinja (HUPS) u utorak je upozorila da se nastavlja uvoz svinja i mesa svinja upitne kvalitete i sigurnosti za zdravlje potrošača i to po dampinškim cijenama, a što prijeti katastrofom za svinjogojsku proizvodnju u Hrvatskoj.

“Tržište svinja u Hrvatskoj se protekli tjedan srušilo, mesne industrije su smanjile narudžbe svinja s domaćih farmi te dodatno snizile kupovnu cijenu za svinje”, ističe se u priopćenju HUPS-a. Razlog vide u “poplavi” jeftinih svinja koje se po dampinškim cijenama od 0,8 do 0,9 eura po kilogramu uvoze u Hrvatsku, a što je 20 do 30 posto niža cijena nego u zemljama iz kojih dolaze.

“Razlog ovoj rasprodaji vjerojatno leži u činjenici da svinje dolaze iz visoko rizičnih područja koje imaju afričku svinjsku kugu (ASK) te njihove klaonice nemaju izlaz za ovo meso”, navode iz udruge proizvođača svinja. Ističu i kako se uvoz mesa svinja i dalje pojačava te cijene drastično padaju u trgovačkim lancima, a nabavne cijene po kojima to meso ulazi na hrvatsko tržište upozoravaju na ozbiljan problem.

“Ako se meso rasprodaje ispod tržnih kriterija, mora postojati neki razlog. Mi sumnjamo da je ovo meso sumnjivog roka trajanja ili zdravstvene ispravnosti”, kažu u Hrvatskoj udruzi proizvođač svinja. Predsjednik Udruge Krešimir Kuterovac pritom upozorava na još jedan ozbiljan zdravstveno javni problem – uvoz prasadi za klanje.

“Po našim informacijama, uvoze se prasad težina oko 20 klograma koja su starosti oko 60 dana. Tražimo provjeru ovih navoda, jer ako je doista tako, velika je mogućnost da se uvoze prasad koja se nalaze pod karencom”, ističe Kuterovac. Objašnjava pritom kako se na velikom broju farmi s industrijskom proizvodnjom koristi opasan kokcidiostatik koji ima karencu 77 dana. Primjenjuje se na prasadi starosti do 7 dana pa na tržište za klanje prasad može ići tek nakon 85-90 dana starosti, a tada su i težine prasadi puno veće od 20 kilograma, kaže Kuterovac.

Hrvatska udruga proizvođača svinja zbog svih tih problema od Vlade, Ministarstva poljoprivrede i tržište inspekcije traži da poduzmu hitne mjere.

Tako traže da se provjeri uvoz živih svinja za klanje te napravi procjena rizika za zdravlje svinja u Hrvatskoj i zabrani uvoz iz zemalja koje imaju afričku svinjsku kugu ili transportni putevi prolaze kroz te zemlje. Također traže da se provjeri uvoz živih svinja za klanje s aspekta kvalitete i prisutnosti rezidua u mesu uvezene prasadi te po potrebi dodatnom dokumentacijom pri uvozu, kao i da se pojača kontrola uvezenog mesa na kvalitetu, rokove i uvjete trajanja te zdravstvenu ispravnost.

HUPS traži i provjeru narušavanja tržišta i uvjeta trgovanja s obzirom na dampinške cijene i rasprodaju mesa u Hrvatskoj.

Proizvođači svinja traže i hitne mjere sanacije stanja na tržištu zbog pada prihoda od početka rujna ove godine, kao i da im se šteta u minimalnom iznosu od 70 milijuna kuna nadoknadi do kraja godine. Po podacima koje iznose, danas se gubitak po tovljeniku povećao na 20 eura, a po prasetu 10 eura, a ne nadoknadi li se proizvođačima ta šteta svinjogojska će se proizvodnja drastično smanjivati.

“Hrvatska i dalje proizvodi samo 50 posto potrebnih količina svinja i svinjskoga mesa, a danas kada je sezona najveće potrošnje mesa ne možemo ni tih 50 posto prodati po tržnim cijenama. Korona kriza trebala nas je osvijestiti o stanju u hrvatskom agraru i pokazati kakva nam je poljoprivredna suverenost i samodostatnost te koliko je poljoprivreda važna za opstanak Republike Hrvatske, proizvodnje i života u ruralnim područjima. Vlada stoga ne smije stvari prepustiti slučaju nego je nužna hitna akcija”, zaključuje se u priopćenju HUPS-a. Članovi te udruge su najveći domaći proizvođači i tovljači prasadi i proizvođači genetskog materijala, koji godišnje proizvode oko 700.000 svinja i drže 30.000 krmača.

Objavio N1