Tovno govedarstvo u velikim problemima radi korona krize!

Objavio

Korona kriza dovela je sektor tovnog govedarstva, koji godišnje proizvodi 120.000 tovne junadi te prihoduje oko 1,3 milijardi kuna prihoda, u velike probleme. Potražnje nema, a prodajne cijene su nikada niže. Rezultat takve situacije su veliki tržni viškovi koji se povećavaju iz dana u dan.

Trenutna brojka govori da proizvođači tovne junadi iz Udruge Baby Beef imaju višak od 30.000 junadi, a da će ta brojka do kraja godine iznositi i do 70.000 junadi. Posljedica je to prekomjernog uvoza junećeg mesa iz zemalja EU koje su subvencionirale svoje proizvođače junadi i na taj način ugrozile naše tržište. Na primjer Slovenija i Francuska su odmah na početku krize podržale svoje proizvođače sa 100 eura po junetu što je utjecalo na dolazak velikih količina slovenskog mesa na tržište RH kao i na preuzimanje kupaca iz Libanona i Italije sa strane francuskih farmera. Tim subvencioniranim cijenama hrvatski farmeri ne mogu konkurirati.

Članovi Udruge Baby Beef našli su se pred zidom. Situacija je neizdrživa, kupaca nema, gubitci su veliki. Mnogi proizvođači najavljuju gašenje proizvodnje.

Iz tog je razloga vodstvo Udruge na čelu s Predsjednikom Udruge Darkom Celovcem zatražilo prošli tjedan hitan sastanak s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković kako bi se što prije pronašlo rješenje za nastalu situaciju, na što se ministrica odmah odazvala. Na sastanku koji se je održao u petak, 11.9.2020. u Križevcima ministrica je istaknula kako je upoznata sa problemima proizvođača junadi, te obećala pomoć u vidu subvencije po uzoru na druge zemlje (primjer Slovenije i Francuske) kako bi zadržala i očuvala proizvodnju tovne junadi.

Prema riječima ministrice i dogovoru sa sastanka, Ministarstvo poljoprivrede će za potporu sektoru osigurati 60 milijuna kuna koje će biti isplaćeno u dva navrata i to, prvi dio do kraja tekuće godine, a drugi dio do kraja mjeseca veljače 2021. Tom potporom pokrio bi se dio gubitaka te bi se riješio problem sadašnjih i budućih tržnih viškova.

„Zahvaljujemo se ministrici Vučković što je prepoznala probleme i važnost našeg sektora, što je pronašla rješenje koje će barem djelomično pokriti naše nastale gubitke, spriječiti nove tržne viškove te dodatno urušavanje sektora.“ istaknuo je Darko Celovec.

O Udruzi Baby Beef:

Udruga Baby beef okuplja 330 tovljača junadi što čini 90 posto sektora tovnog govedarstva u zemlji. Članovi udruge uzgoje oko 120.000 junadi godišnje i ostvare više od milijardu kuna prihoda. Oko 2/3 proizvodnje izvozi se kroz prodaju žive stoke za zemlje Bliskog Istoka i putem prodaje mesa za Italiju, dok se 1/3 prodaje na domaćem tržištu.

Gospodarski list

Začinsko bilje

Objavio

Agroburza hr

Začinsko ili ljekovito bilje uvijek je potreban dodatak svakog vrta. Osim što svojim mirisima i izgledom uljepšava vrt, svake godine vas iznova daruje domaćim začinima i ljekovitim biljem koje možete koristiti svježe, zamrznuto ili osušeno za kasniju upotrebu. Kao takvo, cijenjeno je u kulinarstvu, u ljekovite svrhe ili u izradi kozmetike. Iako neke od začina krase predivni i atraktivni cvjetovi, ne treba zanemariti niti njihov osebujan miris, od limunastog mirisa matičnjaka, aromatičnog komorača ili slatkastog mirisa kamilice koji vraća u djetinjstvo. Iako uzgoj začina spada pod jednostavan uzgoj bilja, potrebno je znati uvjete za rast svakog začina i ljekovitog bilja pojedinačno. No, zahvaljujući detaljnim uputama koje smo pripremili za vas, možete bez puno muke uspješno uzgojiti bilo koju vrstu. Saznajte sve o sadnji, uzgoju i održavanju začinskog bilja. Provjerite najpotpuniji popis začina. Popis začina •Anis •Boražina ili borač •Bosiljak •Cimet •Đumbir •Estragon •Gorušica •Hren •Kadulja •Kim •Komorač •Kopar •Korijander •Kurkuma •Limunska trava •Ljupčac •Lovor •Majčina dušica •Matičnjak •Mažuran •Medvjeđi luk •Metvica ili menta •Origano •Pastrnjak •Ružmarin •Šafran •Timijan •Vanilija •Vlasac Za svaku od ovih vrsta začina možete saznati kada je idealno vrijeme za njihovu sadnju, kako pripremiti tlo, kako i koliko često ih zalijevati i prihranjivati te još puno korisnih savjeta. Sretno vrtlarenje i kuhanje! Začinsko bilje označava svaku vrstu bilja koja se koristi u kulinarstvu ili u ljekovite svrhe, tako da je popis takvog bilja jako dugačak. Uključuje jednogodišnje biljke, zeljaste biljke, grmlje, trajnice i drveće. Začini se uzgajaju i upotrebljavaju od davnina, koriste se za čuvanje hrane i začinjavanje jela te kao dodatak u izradi kozmetičkih proizvoda i lijekova. Iako je širok izbor začina dostupan i u trgovinama, ne postoji ništa ljepše kada se svježi i mirisni mogu ubrati u vlastitom vrtu. U njihovim mirisima možete uživati u vrtu ili kod kuće, a osim za začinjavanje jela i pripremu čajeve, možete ih koristiti za izradu mirisnih potpurija ili punjenje ukrasnih biljnih jastuka. Kao i sve ostale biljke, i začine bi trebalo uzgajati u uvjetima koji su najsličniji onima u njihovom prirodnom staništu. Jedino tako možete biti sigurni da ste uzgojili snažne i zdrave biljke. Većina začina potječe sa sunčanih sredozemnih područja pa im je potrebno osigurati puno sunca i propusno tlo. Neke pak vole djelomičnu sjenu i vlažne predjele. Stoga, kada odlučujete koji začin posaditi u vrtu, birajte onaj kojem ćete omogućiti najbolje uvjete za rast i razvoj. Začinsko bilje možete uzgajati na raznim mjestima. Dovoljan vam je već i mali komad vrta, a možete ga posaditi i u posudama na balkonu. Ono ne zauzima puno prostora, a estetski izgleda privlačno u vrtu ili na balkonu. Sve začine koje namjeravate koristiti u kuhinji ili za pripremu ljekovitih pripravaka, posadite što dalje od onečišćenje, automobila i kućnih ljubimaca. Preporučuje se da one biljke koje često i obilno koristite u kulinarstvu zasadite u gredice kako biste uvijek raspolagali većim količinama. Peršin i kopar najbolje će rasti na gredici jer se konstantno upotrebljava i sije te se ne presađuje uspješno. Većina začina dobro će rasti u posudama, od glinenih pa sve do visećih, a važno je jedino da posuda ima otvore za drenažu i da se prije sadnje na dno položi dobar propusni materijal. Osmislite svoj mali začinski vrt na balkonu ili uz samu kuću, birajući mjesta popust stepenica, prozorskih daska ili polica. Najbolje biljke za rast u posudama su: majčina dušica, peršin, vlasac, lovor i ružmarin. U nekim slučajevima cvjetovi začina se mogu upotrijebiti u svrhu jestive dekoracije, a to su: bazga, borač, vlasac ili neven. Svima je zajedničko da su jednostavne za uzgoj, a privlačnog su izgleda. Mnoge aromatične biljke, poput kamilice, matičnjaka, mente, možete jednostavno ubrati u vrtu, preliti kipućom vodom i uživati u zdravom čaju. U gotovo svim dijelovima svijeta, začinsko bilje se koristi i u svrhu liječenja. Ljekoviti vrh idealan je za prirodno liječenje brojnih tegoba. Naglasit ćemo metvicu, koja se lako uzgaja, a njezino ljekovito djelovanje je višestruko. Snažan je antiseptik, blagi anestetik te je idealna za liječenje bolova u trbuhu i svih ostalih probavnih tegoba. Pripremite esencijalna ulja koja će vam koristiti za bolna leđa i za ugodne masaže. Mnoge biljke blagotvorno djeluju i na ljepotu i zdravlje kože, a u kozmetičke svrhe najčešće se koriste kamilica, limunska trava, lavanda, ružmarin i druge. Od njih se izrađuju kreme, hidrolati, tonici, šamponi i ostali kozmetički proizvodi.

Vrtlarica

Dio lokalnih samouprava nikada nije proveo natječaje za zemlju

Objavio

Agroburza hr

Zakon o poljoprivrednom zemljištu, donesen 2018., ulazi i u treću jesen a da javni natječaji za davanje zemlje u zakup nisu zaživjeli u većem broju.K tomu, sudeći po raspoloženju na terenu, u dobrom dijelu općina i gradova neće biti raspisani ni do kraja mandata aktualnih garnitura u njima jer su lokalni izbori za manje od godinu dana, pa im “nije pametno zbog zemlje se zamjerati biračima”.
Natječaj nije raspisala ni Općina Drenje.
– Nismo ga raspisali jer na Općinskom vijeću nije izglasano povjerenstvo za zemlju. Inače, suglasnost za program raspolaganja uredno smo dobili, sve napravili u roku – kaže načelnik Slavko Dešić, koji u Vijeću nema većinu. Dodaje, ne vjeruje da će do kraja mandata natječaj biti raspisan. Na naš upit o rezultatima raspolaganja državnim tablama prema sadašnjem zakonu, u Ministarstvu poljoprivrede tek kratak odgovor da je zaprimljeno 79 obavijesti o raspisivanju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta, a ukupna površina obuhvaćena natječajima nešto je veća od 21.990 hektara. Brojke su više nego simbolične ako se zna da je u Hrvatskoj 556 općina i gradova…U međuvremenu, Zakon je stavljen pred izmjene i dopune. Aktualni zakonski okvir raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem vratio je jedinicama lokalne samouprave, uz objašnjenje da će time postupak biti daleko brži i efikasniji, prethodno, 2018., ugasivši dotadašnju Agenciju za poljoprivredno zemljište (APZ), ocijenivši da je posao s državnom zemljom za nju bio prekrupan zalogaj. Raspolaganje državnim tablama preko APZ-a pokazalo se neučinkovitim i presporim, dodijeljen je tek neznatan broj površina. Raspolaganje državnom zemljom lokalcima je, podsjetimo, tadašnjim zakonom o poljoprivrednom zemljištu 2013. oduzeo ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i prebacio ga APZ-u, čiji je puni ustroj zaživio 2013. U trenutku gašenja Agencije brojke, rezultati bili su simbolični, s tim što se najveći dio ugovora o zakupu odnosio na ugovore o privremenom raspolaganju, na rok do pet godina. Nakon njegova isteka privremeno raspolaganje produženo je na još dvije godine.
– Sada i to istječe, pa slijede još dvije godine kratkotrajnog zakupa. Tako su potpisnici takvog zakupa potrošili čak devet godina a da zakup državnih hektara nisu dugoročno riješili. To je velik problem, na koji Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorava i želi da se njegovo rješenje ugradi u izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu – kaže član Upravnog odbora HPK-a i njegov član povjerenstva za izmjene i dopune spomenutog zakona Matija Brlošić.
Dodaje kako u dijelu jedinica lokalnih samouprava zbog kratkoročnog zakupa, privremenih ugovora, svojedobno potvrda na godinu dana i sl. nikada nije proveden ni jedan natječaj za zemlju. Bez njega je sve ovo vrijeme i Općina Viškovci u Đakovštini. Ne mogavši riješiti taj problem, u njoj se zemlja svojedobno dodjeljivala i javnim izvlačenjem imena iz – šešira.
– Na snazi su ugovori o privremenom korištenju, prvi put sklopljeni 2013., na pet godina, a sada ih općinski načelnik produžuje na dvije godine – kaže v.d. pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela Tihana Duvnjak.
U tim kratkoročnom zakupima ondje je oko 1200 državnih hektara, a obrađuje ih 30-ak korisnika. Duvnjak najavljuje raspis prvog natječaja za zemlju u toj općini za jesen.
– Da su ljudi ondje čekali državu, imali bi na državnim tablama samonikle šume – dodaje Brlošič.- Pod programima raspolaganja je oko 240.000 državnih hektara, od čega pod kratkoročnim zakupima oko 90 %, a samo je 10 % pod dugogodišnjim zakupom. Brojni ratari kroz te, kratkoročne, zakupe državnu zemlju obrađuju i po 25 godina a da ni nakon tih četvrt stoljeća dugoročno problem zakupa nisu riješili. To iscrpljuje i opterećuje. HPK predlaže izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu na način da svi koji uz kratkoročne zakupe državne table obrađuju godinama, desetljećima – državnu zemlju nastave obrađivati bez sudjelovanja na javnom natječaju, i to tijekom 25-godišnjeg zakupa, no da pritom udovoljavaju strogim uvjetima, kao što je izmirenost svih obveza, da nemaju dug za zakup zemlje, da im je njezina obrada osnovna djelatnost… – kaže Brlošić.
U HPK-u predlažu da se svima koji udovoljavaju takvim uvjetima ugovori u dugogodišnji zakup produže automatski.
– U Komori procjenjujemo da bi se tako riješilo pitanje 60 % takvih posjednika, 150.000 ha, i to u kratkom roku – do kraja godine, a da preostalih 40 % posjednika ne bi udovoljilo navedenim uvjetima i da bi oni išli u natječaje za zemlju. To je jedino moguće rješenje – kaže Brlošić. Zamoljeno za komentar, iz Ministarstva poljoprivrede tek jedna rečenica, bez ikakvog osvrta na tu problematku.
– Ministarstvo poljoprivrede imenovalo je povjerenstvo za izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu. HPK je predložio gospodina Matiju Brlošića za člana navedenog povjerenstva te će se prijedlozi za izmjenu pojedinih odredbi zakona koje predlaže Brlošić, odnosno institucija koju predstavlja, razmotriti na sjednicama povjerenstva – odgovaraju iz Ministarstva.
Brlošić u ime Komore upozorava i da su sadašnjim zakonom izjednačena mikropoduzeća s OPG-ovima i obrtima, da je OPG strateški organizacijski oblik, a da ovako nema prednost te da u takvim uvjetima nestaje.

Glas Slavonije

Kako se pripremiti za početak sezone berbe grožđa?!

Objavio

Agroburza hr

Uskoro počinje berba grožđa. Iskusni vinogradari i vinari, a i struka će reći kako je berba vrlo odgovoran posao jer o kvaliteti same izvedbe ovisi kvaliteta budućeg vina. Početak, trajanje i kraj berbe ponajviše određuje stupanj zrelosti grožđa, ali ipak je potrebno računati s više čimbenika koji uključuju zdravstveno stanje grožđa, vremenske prilike, raspoloživost radne snage i tehnike, sortiment, proizvodnu orijentaciju, mogućnost prihvata u podrum itd.

Datum početka berbe se određuje stupnjem zrelosti grožđa. To se može odrediti empirijski na osnovu fenološkog opažanja ili degustacijom, što nije najpreciznije i njega ozbiljniji proizvođači ne prakticiraju već koriste mjerne instrumente za određivanje sadržaja šećera u bobama refraktometrom ili određivanjem kiselina u grožđu titracijom s tim da se testiranja moraju započeti oko 15-20 dana od zacrtanog roka početka berbe.

Prestankom rasta sadržaja šećera odnosno kontinuirani pad kiselina obično je indikator da berba može započeti. Tada se govori o tehnološkoj zrelosti koju treba razlikovati od one fiziološke. Kako bi se izmjerila količina šećera u grožđu ubere se oko 2-3 kg grožđa s raznih mjesta u vinogradu i sa što različitijih trsova. Neki autori preporučaju da se uzima zaklonjene grozdove iz unutrašnjosti trsa. Tako dobivamo prosječan uzorak koji stavimo u odgovarajuću posudu te dobro izdrobimo. Iz dobivenog mošta se očitava količina šećera. Na temelju količine šećera može se izračunati i približna količina alkohola u budućem vinu tako da se očitani postotak pomnoži sa faktorom 0,6. Količinu kiseline teže je odrediti jer se provodi metodom titracije. Za to postoje naprave koje se zovu Mini titratori koji korisniku omogućuju provedbu tog testa na licu mjesta.

Također treba napomenuti kako taj trenutak nije isti za sve sorte. Bijele sorte imaju drugačiji datum sazrijevanja od crnih. Isto tako sve bijele sorte nema ju jednak datum početka berbe, a razliku čine i specifične proizvodnje (bazna vina za pjenušce, desertna vina itd.). Bijele sorte je bolje brati dan ili dva prije prestanka rasta šećera, a crne dan ili dva nakon tog roka.

Treba voditi računa da grožđe u trenu prerade ne bude previše toplo jer onda početna temperatura vrenja bude previsoka. To se rješava tako da se ne bere po najtoplijem dijelu dana ako je vrijeme za vrijeme berbe toplo. Rjeđe se događa i obrnuta situacija da grožđe bude prehladno te onda početna temperatura vrenja bude preniska. To može biti slučaj u sjevernim krajevima. Ranijom berbom se pokušava otkloniti i mogućnost napada bolesti kao (lat. Botritis cinerea) siva plijesan što šteti kvaliteti budućeg vina.

1...828384...90 Stranica 83 od 90