Uzgoj šipka u Slavoniji

Objavio

Umjesto tradicionalnih ratarskih kultura: kukuruza, pšenice, ječma i soje koje siju poljoprivrednici novogradiškog kraja, Ivana i Ante Ćutuk posadili su plantažu kultiviranog šipka koji ovog ljeta obećava izvrstan prinos kvalitetnih plodova.

Posljednjih dana kolovoza počela je berba kultuviranog šipka na plantaži OPGa Ivane i Ante Ćutuka iz Svete Nedjelje u Ljupini kod Nove Gradiške. Na površini od 1,1 hektara posadili su prije 6 godina oko 2,5 tisuće sadnica te u Slavoniji rijetke kulture.

Proizvodnja crvenih plodova dohodovnija od ratarskih kultura

Na pitanje zašto su odlučili na sadnju šipka i to u Slavoniji, iako žive u blizini Zagreba, Ante koji je zaposlen u jednoj drogeriji kaže da je njegova supruga iz novogradiškog kraja, iz Cernika, a zemlju su kupili u obližnjoj Ljupini zato što je bila jeftina.

-Za nasad šipka odlučili smo se jer to ovdje gotovo nitko ne sadi. Htjeli smo malo razbiti monotoniju tradicionalnih slavonskih žitarica kukuruza, pšenice i ječma koje najčešće siju ovdašnji poljoprivrednici. Osim toga smatramo da je to i dohodovnija kultura koja može dati veći prihod po jedinici površine od žitarica, kaže Ante, zadovoljan izgledom plantaže, ali i dobrim ovogodišnjim urodom i kvalitetom crvenih plodova bogatih vitaminom C. Kaže da su toj bodljikavoj kulturi pogodovale vremenske prilike, bilo je kiše kad je najviše trebalo, dobro su odradili rezidbu, gnojidbu i zaštitu po ekološkim načelima i redovito kose travu u nasadu, jer je njihov OPG u ekološkom upisniku. Inače, vrlo je zadovoljan i kvalitetom tla, jer su analize pokazale da je vrlo pogodno upravo za uzgoj šipka. Ističe da im savjetima i u radovima pomažu i članovi Udruge voćara i vinogradara Cernik.

Lijevo punac Željko i Ante Ćutuk u berbi šipka

Najviše prodaju na kućnom pragu

-Dosta vremena provodimo na plantaži, posebno punac Željko. O njoj vodimo veliku brigu, stalno učimo, pokušavamo primijeniti i neke nove tehnike pa ta ,,briga” daje i dobre rezultate. Očekujemo da ćemo ove godine ostvariti solidan prinos u berbama koje ćemo obaviti u nekoliko navrata. Budući da šipak beremo ručno, nadamo se da ćemo imati dovoljno radne snage za taj posao, kaže naš domaćin. Dodaje da će glavninu šipka sušiti kod prijatelja Nenada Blažekovića iz Siska koji se također bavi ekološkom proizvodnjom šipka, a dio su predvidjeli za pekmeze. S vremenom planiraju proizvoditi i likere od šipka, ali kad za to stvore uvjete, budući da se radi o alkoholu i da za to trebaju posebne dozvole.

Što se tiče prodaje, najviše šipka plasiraju na kućnom pragu, prodajom prijateljima, poznanicima i drugim zainteresiranim kupcima, a nalaze ih preko društvenih mreža.

Žele proširiti i modernizirati proizvodnju

-Budući da ovog ljeta pada dosta kiše, kosimo otprilike svaka tri tjedna, želimo da nasad bude čist i uredan, pokušavamo na taj način spriječiti i veću pojavu štetnika i bolesti. Od štetnika najveći problem nam zadaje voća muha. Nju moramo tretirati preventivno ekološkim sredstvima. Stvaljamo i žute ploče i još neke repelente.

Uz lijepo uređen nasad šipka koji mnogima može poslužiti kao primjer dobrog održavanja, nalazi se i manji nasad lijeske te nekoliko stabalaca drijenka, a u nasadu imaju i grmova lavande i drugog začinskog i ljekovitog bilja. U blizini nasada šipka, obitelj Čutuk posadila je i 130 oraha na dvije parcele ukupne površine 11.000 četvornih metara.

Na pitanje o planovima Ante kaže: –Punac Željko odmahuje glavom i rukama, izgleda da sugerira da ne širimo površine, jer i sada kao umirovljenik najviše radi na plantaži. Ipak, kao mladi ljudi supruga i ja bismo voljeli još proširiti i modernizirati ovu proizvodnju šipka jer nam se otvara tržište. Zapravo sve ovisi o financijskim sredstvima i mogućnostima ulaganja. Do sad smo sve financirali vlastitim novcem: od kupnje zemlje, do nabave mehanizacije. Prijavili smo se za natječaj za mjeru. 6.3.1. Programa ruralnog razvoja na kojemu, nažalost, naš projekt nije prošao, kaže Ante. Ipak, nadaju se da će na nekom sljedećem natječaju njihov OPG imati više sreće. Pokušat će se ponovno kandidirati za bespovratna sredstva Europske unije, što bi im, kažu, u velikoj mjeri pomoglo da unaprijede i povećaju proizvodnju.

Iako je riječ o zahtjevnoj proizvodnji u OPG-u Čutuk kažu da su njihova dosadašnja iskustva u proizvodnji ove rijetke kulture pozitivna, pa će joj posvetiti još više pozornosti.

Gospodarski list

Prvča PZ

Objavio

Agroburza hr

Poljoprivredna zadruga Prvča osnovana je 10. svibnja 1990. godine u Novoj Gradiški,a glavna djelatnost bila je uzgoj žitarica i drugih usjeva i nasada. Ideju osnivanja zadruge pokrenuo je ing. Zvonko Potnik upravitelj zadruge s ciljem povećanja kvalitete i kvantitete ratarske proizvodnje te da se omogući kvalitetnije snabdijevanje lokalnog tržišta poljoprivrednim repromaterijalom po povoljnim cijenama.

Od dana osnivanja do danas Prvča je ostvarila značajan rast.Na području kontinentalne Hrvatske djeluje već punih 26 godina, oko 140 stalno zaposlenih i 52 poljoljekarne u 11 županija od Vukovarsko-srijemske, pa sve do Međimurske i Varaždinske, i odnedavno u Zagrebačkoj županiji vodeći smo distributer poljoprivrednog repromaterijala.

Prepoznati smo po najširem asortimanu i najnižim cijenama.

Svinjska kuga bi mogla donijeti milionske štete

Objavio

Agroburza hr

Zbog pojave afričke svinjske kuge u Njemačkoj i ogromnog uvoza, hrvatskom svinjogojstvu prijeti kolaps, a štete bi mogle iznositi 100 milijuna eura, upozoravaju iz Hrvatske udruge proizvođača svinja

Poremećaj tržišta u Njemačkoj izazvan pojavom bolesti afričke svinjske kuge te neuređenost tržišta poljoprivrednih proizvoda hrvatskom svinjogojstvu će nanijeti veće štete nego da se ova bolest pojavila kod nas, istaknuo je predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja (HUPS) Krešimir Kuterovac na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak u restoranu „Crna svinja“ u Čepinu.

Članovi ove udruge predstavljaju najveće proizvođače prasadi, tovljače hrvatske prasadi i proizvođače genetskog materijala u Hrvatskoj, koji godišnje proizvode oko 700.000 svinja. Štete koje mogu nastati u ovom trenutku procjenjuju na preko 100 milijuna eura. Zbog alarmantne situacija traže hitan angažman Vlade, a predlažu i mjere za ublažavanje novonastale situacije.

Hrvatska danas iz drugih zemalja Europske unije uvozom pokriva i do 70 posto potreba za svinjskim mesom, ističu u udruzi, čiji članovi žele boljom organizacijom tržišta potaknuti razvoj svinjogojstva i smanjiti uvozni deficit, smanjiti ovisnost mesne industrije o uvozu sirovine, te dodatno valorizirati domaću kvalitetu (rođeno –uzgojeno –zaklano) po uzoru na razvijene zemlje EU.

Ključno je osigurati stabilnu opskrbu hranom naših građana, ističu. “U našim trgovinama moramo osigurati zastupljenost domaćih proizvoda provedbom EU uredbe o uređenju tržišta, a treba istaknuti kako je Hrvatska jedina država EU koja ovu uredbu primjenjuje u praksi djelomično, a koja omogućava da se domaće tržište koliko toliko zaštiti od nelojalne uvozne konkurencije”, apeliraju iz Hrvatske udruge proizvođača svinja.

Iz Hrvatske udruge proizvođača svinja podsjećaju kako se prošli tjedan dogodio najgori mogući scenarij za hrvatsko svinjogojstvo, budući da se u Njemačkoj pojavila bolest afričke svinjske kuge, što je izazvalo potrese na njemačkom tržištu, zbog čega je cijena svinjskih polovica pala za čak 20 euro centi ili 13% u jednom tjednu, a cijena prasadi srušena je za čak 30 %. Kako Njemačka nema mogućnosti plasmana na tržište Kine i zemalja Azije, za određeno razdoblje, odnosno uvedena je zabrana izvoza, ogromne količine svinjskog mesa iz ove zemlje kanal svoje prodaje pronaći će i u Hrvatskoj. Pri tome cijena neće biti bitna te će trgovački lanci zbog ove pojave ili prestati kupovati meso hrvatskih proizvođača ili će doći do strašnog pada cijena koji će dodatno uništiti domaću proizvodnju i na rub financijske isplativosti dovesti hrvatske proizvođače.

„Cijena na burzi prije pada od 20 centi bila je 1,47 eura za toplu polovicu, što je također bilo ispod referentne cijene EU od 1,509 eura za kilogram. Procjenjujemo da cijena u Hrvatskoj pod pritiskom uvoznog mesa pasti na 7,5 kuna po kilogramu žive vage, što će gubitak po proizvedenom tovljeniku povećati na 100 kuna. To će na ukupno 13.000 proizvedenih svinja tjedno praviti tjedni gubitak od 1,3 milijuna kuna. Budući da hrvatski proizvođači nisu krivi za ovu situaciju, a rezultat bi mogao biti gori nego da se u Hrvatskoj pojavila afrička svinjska kuga, Udruga traži hitan angažman Vlade RH, istaknuo je Kuterovac.

Zbog ogromne prijetnje koja je pred hrvatskim svinjogojstvom Hrvatska udruga proizvođača svinja predlaže sljedeće hitne mjere:
• U javnu nabave hrane u Hrvatskoj uvesti obavezni kriterije kratkih lanaca opskrbe hranom i proizvode iz nacionalnog sustava kvalitete „ NAŠE DOMAĆE“
• Osigurati u proračunu sredstva za primjenu odobrenih programa EU o dobrobiti životinja, kao mjera državne potpore u iznosu od 50 milijuna kuna godišnje
• Izvršiti ispravak izračuna broja uvjetnih grla svinja u Mjeri14 za 2019 i 2020 te sredstva isplatiti proizvođačima svinja ( iznos kojim su zbog nepravilnog obračuna od Agencije svinjogojci oštećeni je oko 15 milijuna kuna godišnje)
• Izjednačiti status unosa robe (ulaz roba iz EU) s domaćom proizvodnjom kroz poreznu politiku. Naplatu PDV- a u primarnoj proizvodnji i preradi izjednačiti sa statusom koji imaju robe koje dolaze sa unutarnjeg tržišta EU. Prilikom nabave roba odmah izvršiti prijenos porezne obveza na gotov proizvod što u praksi znači oslobađanje znatnog obrtnog kapitala u sektoru i izjednačavanje unosa robe iz EU sa domaćom robom.
-Uspostavljanje obveznog sustava ugovaranja primarne proizvodnje –prerade i trgovačkih kanala ime se osigurava stabilna opskrbu proizvodima na tržištu i siguran plasman proizvedenih proizvoda
-Djelovati na stvaranje uvjeta za fer i korektno određivanje cijene na osnovi tržišnih pokazatelja u RH i okruženju, uspostava proizvođačkih organizacija i sektorskih organizacija
-Razvoj sustava kvalitete i oznaka svinjskoga mesa i njihova marketinške valorizacija
-Zakon o poljoprivrednom zemljištu i njegova provedba treba biti kamen temeljac sektora svinjogojstva. Sadašnje naznake provedbe Zakona idu u smjeru velikih problema zbog čega je potrebna temeljita revizija do sada učinjenoga te hitna izmjena i korekcija Zakona u koristi proizvođača.

Agrobiz

Zlata vrijedan

Objavio

Agroburza hr

U Koprivnici je prekjučer održana završna svečanost projekta “Zlata vrijedan” u sklopu koje su dodijeljene ovogodišnje nagrade zlata vrijednim poljoprivrednicima, manifestacija koja se u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Večernjeg lista i Hrvatske radio televizije održava sedmu godinu za redom.

Prva nagrada otišla je u ruke OPG-a Mario Trbušić iz Krapinsko-zagorske županije, druga nagrada dodijeljena je poljoprivrednom gospodarstvu PA-VITA iz Sesveta, dok je treće mjesto pripalo OPG-u Košić iz Krkanca u Varaždinskoj županiji. Najbolja mlada nada u poljoprivredi ove godine je OPG Damira Orende iz Male Črešnjevice u Virovitičko-podravskoj županiji, a najbolji OPG po izboru čitatelja je OPG Strgar iz Drenovaca kod Županje.

“OPG-a Mario Trbušić posjeduje modernu i tehnološki opremljenu farmu svinja u Krapinsko-zagorskoj županiji. Prije dvadesetak godina kada se počeo baviti svinjogojstvom pa do danas Mario je broj svinja povećao gotovo sto puta. Na farmi, koja je cijela pod video nadzorom, danas ima 200 krmača te godišnje 4000 tovljenika i 4500 prasadi. Za prehranu svinja kompjuterski se miješa osam različitih menija dnevno, a radi prehrane svinja obrađuju i oko 87 hektara zemlje te godišnje proizvedu oko tisuću tona kukuruza. U farmu opremljenu svim mogućim tehnološkim dostignućima do sada su uložili oko 21 milijun kuna, dijelom pomoću Mjera ruralnog razvoja, a nagrada od 30 tisuća kuna za osvojeno prvo mjesto svakako će im dobro doći za daljnja ulaganja, ističu iz Ministarstva poljoprivrede. Drugo mjesto i nagrada od 20 tisuća kuna pripala je poljoprivrednom gospodarstvu PA-VITA, jednom od najuzornijih mljekarskih gospodarstava u Hrvatskoj, čije je mlijeko među najkvalitetnijim u državi. Godišnje proizvedu oko milijun litara mlijeka koje predaju mljekarskoj industriji, a dio prodaju putem mljekomata. Izborom stručnog žirija treće je mjesto pripalo OPG-u Košić iz Krkanca u Varaždinskoj županiji. Ova vrijedna obitelj uzgaja krumpir, mrkvu, peršin, ciklu, zelje, poriluk, tikve, korabe, salatu, papriku, rajčicu i mahune, godišnje u plastenicima i na otvorenom uzgoji oko pola milijuna tona povrća. Pod plastenicima Košićevi imaju 1500 četvornih metara, obrađuju i sedam hektara zemlje, a cijela obitelj je uključena u proizvodnju povrća s ciljem povećanja povrčarske proizvodnje kao prioritetne grane koja ima perspektivu u budućnosti, kao i zbog sve veće potražnje domaćih svježih proizvoda. Najbolja mlada nada u poljoprivredi ove godine je OPG Damira Orende iz Male Črešnjevice u Virovitičko-podravskoj županiji, koji je prije dvije godine preuzeo gospodarstvo od oca i nastavio obiteljsku tradiciju poljoprivredne proizvodnje. Na četiri hektara ima sjemensku proizvodnju paprike i proizvodnju industrijske paprike, češnjaka i krumpira, a u 1500 četvornih metara plastenika uzgaja trešnje.

I čitatelji su odabrali svog favorita, pa je tako najbolji OPG po izboru čitatelja onaj Željke Strgar iz Drenovaca kod Županje, koja sa suprugom i šestero djece na istoku Hrvatske ima plantažu prvoklasnih jabuka. Voćnjak je opremljen protugradnom mrežom, ima sustav za navodnjavanje te pumpa crpi vodu iz bunara. S dvogodišnjim sadnicama uvezenim iz Italije i svom opremom bila je to investicija vrijedna oko tri milijuna kuna, koju su najvećim dijelom financirali iz Programa ruralnog razvoja.

Županjac

1...818283...90 Stranica 82 od 90